Ovih šest svakodnevnih navika mogu pomoći u očuvanju zdravlja srca

Bolesti srca i krvnih žila vodeći su uzrok smrti u svijetu, no na velik dio čimbenika rizika moguće je utjecati. Dob i nasljedne predispozicije ne možemo promijeniti, ali redovito kretanje, kvalitetan san, izbjegavanje nikotina te kontrola krvnog tlaka, šećera i masnoća u krvi mogu znatno pridonijeti očuvanju zdravlja.

Stručnjaci pritom upozoravaju da zaštita srca najčešće ne počinje velikim i kratkotrajnim promjenama. Dugoročno su važnije navike koje se mogu uklopiti u svakodnevni život i održavati godinama.

Ne zanemarujte unos tekućine

Dovoljna hidracija važna je za normalno funkcioniranje organizma i cirkulaciju, osobito tijekom visokih temperatura, tjelesne aktivnosti ili bolesti praćenih pojačanim gubitkom tekućine.

Ne postoji, međutim, jednaka količina vode koja odgovara svima. Potrebe ovise o dobi, tjelesnoj aktivnosti, temperaturi, prehrani i zdravstvenom stanju. Osobe sa zatajenjem srca, bolestima bubrega ili drugim stanjima zbog kojih moraju ograničavati tekućinu trebaju se pridržavati uputa liječnika.

Kalcijski indeks nije pretraga za svakoga

Nalaz kolesterola važan je dio procjene kardiovaskularnog rizika, ali ne pokazuje izravno postoje li već kalcificirane naslage u stijenkama koronarnih arterija.

Kalcijski indeks koronarnih arterija, poznat i kao CAC, određuje se CT snimanjem bez kontrasta. Pretragom se procjenjuje količina kalcificiranog plaka, što liječniku može pomoći u preciznijoj procjeni rizika kod osoba koje nemaju poznatu bolest srca.

Aktualne američke smjernice preporučuju selektivnu primjenu ove pretrage, prije svega kada nakon procjene dobi, krvnog tlaka, kolesterola, pušenja i drugih čimbenika nije jasno treba li započeti ili pojačati liječenje za snižavanje LDL kolesterola. Odluku o pretrazi potrebno je donijeti u razgovoru s liječnikom, a ne na vlastitu inicijativu.

San je jedan od temelja zdravlja srca

Kvalitetan san više se ne promatra samo kao vrijeme odmora. Američko udruženje za srce uvrstilo ga je među osam ključnih sastavnica kardiovaskularnog zdravlja.

Za većinu odraslih preporučuje se od sedam do devet sati sna. Dugotrajan nedostatak kvalitetnog odmora povezuje se s većim rizikom od povišenog krvnog tlaka, pretilosti, šećerne bolesti, moždanog udara i bolesti srca. Važni su i redovit raspored spavanja te liječenje poremećaja poput apneje u snu.

Društvene veze i kućni ljubimci mogu potaknuti zdravije navike

Usamljenost, društvena izolacija i dugotrajan stres mogu nepovoljno djelovati na psihičko i tjelesno zdravlje. Održavanje odnosa s obitelji, prijateljima i zajednicom zato je važan dio brige o zdravlju.

Kućni ljubimci nekim ljudima mogu pružiti društvo, ublažiti osjećaj usamljenosti i potaknuti ih na redovitije kretanje. Posebno se to odnosi na vlasnike pasa, koji zbog svakodnevnih šetnji često ostvaruju više tjelesne aktivnosti.

Istraživanje provedeno u sklopu projekta „Kardiovize Brno 2030“, koje je obuhvatilo 1769 odraslih osoba, pokazalo je da su vlasnici pasa u prosjeku imali bolje rezultate prema pojedinim pokazateljima kardiovaskularnog zdravlja, uključujući tjelesnu aktivnost, prehranu i razinu glukoze u krvi. Ipak, riječ je o opažačkom istraživanju koje pokazuje povezanost, ali ne dokazuje da vlasništvo psa samo po sebi sprječava bolesti srca.

Pronađite održiv način suočavanja sa stresom

Povremeni stres dio je svakodnevice, ali dugotrajna psihička napetost može utjecati na krvni tlak, san i ponašanja poput pušenja, prejedanja ili izbjegavanja tjelesne aktivnosti.

Ne postoji jedna metoda koja odgovara svima. Nekome pomažu šetnja, tjelovježba ili boravak u prirodi, a drugome glazba, razgovor s bliskom osobom, vježbe disanja ili stručna psihološka podrška.

Američko udruženje za srce ističe da psihičko zdravlje može djelovati na kardiovaskularni sustav izravnim biološkim mehanizmima, ali i neizravno, preko svakodnevnih navika i ponašanja.

Svako kretanje je bolje od neaktivnosti

Za zdravlje srca nije nužno svakodnevno provoditi sate u teretani. Brzo hodanje, vožnja bicikla, plivanje, ples, rad u vrtu i drugi oblici aktivnosti mogu biti jednako važni ako se provode redovito.

Svjetska zdravstvena organizacija odraslima preporučuje najmanje 150 do 300 minuta umjerene tjelesne aktivnosti tjedno ili 75 do 150 minuta intenzivnije aktivnosti. Osobama koje su dugo bile neaktivne preporučuje se postupno povećavanje opterećenja, a kronični bolesnici trebali bi se prethodno posavjetovati s liječnikom.

Najveću razliku ne stvaraju ekstremne dijete, kratkotrajni programi ili povremeni treninzi, nego male odluke koje se ponavljaju iz dana u dan. Redovit san, kretanje, kontrola zdravstvenih pokazatelja, kvalitetni odnosi i upravljanje stresom zajedno čine osnovu dugoročne zaštite srca.