Soko prodao dvorište zgrade sa 59 stanova, vodeći službenici Grada Mostara nemaju pojma kako je parcela cijepana

Na Općinskom sudu u Mostaru završena su dva dana glavne rasprave u predmetu u kojem Udruga „Sretni građani“, Boška Ćavar i Nina Karačić tuže Hercegovačko-neretvansku županiju i Grad Mostar radi utvrđivanja i otklanjanja diskriminacije, dok u postupku na strani tuženih sudjeluje Soko zrakoplovstvo d.d. Mostar.

Iskazi dani 25. i 26. kolovoza otvorili su niz pitanja o tome kako je nekadašnje dvorište uz dvije stambene zgrade s ukupno 59 stanova parcelirano, kako su njegovi dijelovi završili u rukama privatnih osoba i tvrtki te zašto gradske službe stanarima godinama ne uspijevaju odrediti zemljište potrebno za redovitu uporabu zgrada, saznaje Hercegovina.info

Posebno je zanimljivo što troje zaposlenika Grada Mostara, među kojima i šefica Odjela za Urbanizam, Dragana Parmać i šef Službe za građenje Grada Mostara Tihomir Sesar, saslušanih tijekom rasprave, nije znalo odgovoriti na pojedina ključna pitanja o parcelaciji, uplanjenju objekata i dozvolama izdavanim na spornom prostoru.

Sud je nakon dvodnevne rasprave donio rješenje kojim od geodetskog i arhitektonskog vještaka traži da rekonstruiraju granice nekadašnjeg dvorišta, utvrde što se s njim događalo nakon 2001. godine te ispitaju je li Grad Mostar druge vlasnike nekretnina tretirao povoljnije od stanara zgrada u ulicama Kneza Domagoja i kralja Tvrtka.

Nema mogućnosti dogovora

Glavna rasprava otvorena je 25. kolovoza pred sutkinjom Gordanom Puljarević. Tužiteljice Boška Ćavar i Nina Karačić pristupile su s odvjetnikom Damirom Ćorićem, dok su HNŽ i Grad Mostar zastupale njihove pravobraniteljice.

Stranke su odmah navele da ne postoji mogućnost dogovora.

Sud je dopustio tužiteljima izvođenje dodatnih dokaza kojima osporavaju navode Grada, HNŽ-a i Sokola iznesene na ranijem pripremnom ročištu. Tužiteljska strana u spis je uvela 50 materijalnih dokaza, među kojima su zemljišnoknjižni izvadci, posjedovni listovi, katastarski planovi, dokumenti Agencije za privatizaciju, rješenja gradskih službi, peticije stanara i dokumentacija o izdavanju dozvola na spornim parcelama.

Boška Ćavar potom je saslušana kao parnična stranka.

Dvorište u kojem su odrastale generacije

Ćavar je navela da su dvije zgrade izgrađene 1956. godine na tadašnjoj parceli k.č. 1324/2 te da se u stan uselila s obitelji 1974. godine.

Opisala je nekadašnje dvorište kao uređeni prostor s drvećem, klupama i spravama za igru, koji su desetljećima koristili stanari i njihova djeca.

„U tom parku bili su tobogani i klupe. Naša djeca odrasla su igrajući se u tom dvorištu, penjući se po stablima i bila su zaštićena od vozila i svega onoga čime se mogu ugroziti mala djeca“, navela je Ćavar.

Prema njezinu iskazu, promjene su počele pred rat, kada su se u dvorištu pojavili manji objekti i kada je započelo uklanjanje stabala. Nakon rata taj se proces nastavio, dok stanari, kako je rekla, nisu znali što se u međuvremenu događalo u zemljišnim knjigama, katastru i dokumentaciji Sokola.

Ćavar tvrdi da je Agencija za privatizaciju u početnu bilancu Soko zrakoplovstva uključila i parcelu koja je služila kao dvorište zgrada. Nakon toga je, prema njezinim riječima, pokrenut postupak pretvaranja državnog zemljišta u privatno vlasništvo.

Na dijelu prostora kasnije su podignute dvije tende ugostiteljskog objekta Black Pearl. Ćavar je rekla da stanari nisu bili obaviješteni o izdavanju urbanističke suglasnosti te da zbog buke iz objekta od 2013. godine vodi brojne postupke pred policijom, inspekcijama i drugim institucijama.

Rupa iskopana preko vikenda

Na drugom dijelu dvorišta, prema njezinu iskazu, planirana je gradnja još jednog objekta.

Stanari su peticijom upozorili tadašnju načelnicu gradskog odjela Marinu Deronjić da je riječ o dvorištu dviju zgrada, ali odgovor nisu dobili.

Ćavar je na sudu ispričala kako su jednoga petka na zemljište stigli bageri, nakon čega je do ponedjeljka iskopana rupa približnih dimenzija 28 puta 11 metara i dubine oko dva metra. Gradska inspekcija potom je zatvorila gradilište jer investitori nisu imali sve potrebne dozvole.

Rupa je naknadno zatrpana, ali je zemljište, prema iskazu Boške Ćavar, u međuvremenu prodano.

„Cijelo dvorište prodano je na 12 privatnih osoba i dvije tvrtke. Prodao im je to Soko zrakoplovstvo“, rekla je Ćavar.

Navela je da stanari danas nemaju normalan pristup ulazima, da vozila hitne pomoći ne mogu prići zgradi te da se dijelovi nekadašnjeg dvorišta koriste kao parkiralište, prostor za ugostiteljske objekte i mjesto na kojem godinama stoje stara vozila.

„Ne mogu nam doći bolnička kola. Mene su nosili oko zgrade do vozila hitne pomoći, a gledala sam i susjedu koju su nakon smrti morali nositi oko cijele zgrade“, rekla je.

Pravobraniteljstvo HNŽ-a prigovorilo je njezinu iskazu, ocijenivši ga subjektivnim i dijelom nepovezanim s postavljenim tužbenim zahtjevom. I Pravobraniteljstvo Grada Mostara tvrdilo je da iskaz nije relevantan za postupak i da se njime ne dokazuju navodi tužiteljica.

„Za mene je to ogledni primjer današnjeg društva“

Druga tužiteljica, Nina Karačić, navela je da je stan u toj zgradi kupila prije desetak godina te da je park iza zgrade bio jedan od razloga zbog kojih se odlučila na kupnju.

Opisala je kako je njezin stariji susjed nakon premještanja kontejnera morao prolaziti kroz ugostiteljski objekt kako bi odnio otpad jer se nije usuđivao prolaziti neosvijetljenim dijelom iza zgrade.

„Čovjek ide prema kafiću, u jednoj ruci mu je štap, u drugoj vrećica smeća, i doslovno se probija između stolova gdje ljudi sjede. Svi ćemo mi jednom ostarjeti“, rekla je Karačić.

Dodala je da sa svojom djecom prolazi kroz uređena dvorišta drugih mostarskih zgrada, dok prostor iza njihove zgrade ne mogu koristiti.

„Naše dvorište po mom je subjektivnom osjećaju ogledni primjer današnjeg društva“, zaključila je.

Arhitektica: Bio je kulturološki šok vidjeti zemljišne knjige

Kao svjedokinja saslušana je i umirovljena mostarska arhitektica Marica Raspudić, nekadašnja stručna savjetnica u Gradskoj upravi.

Rekla je da je cijeli prostor izvorno činio urbanističku cjelinu sastavljenu od dviju zgrada i njihova dvorišta.

„Za mene je bio kulturološki šok kada sam vidjela zemljišnoknjižni izvadak i da je 12 osoba i dvije tvrtke upisano na kompletno dvorište. Nisam mogla vjerovati“, izjavila je Raspudić.

Prema njezinu stručnom mišljenju, zgrade moraju imati zemljište za redovitu uporabu, pristup, zelene površine i prostor potreban za održavanje infrastrukture. Navela je da sporne zgrade danas takvo zemljište nemaju.

Pravobraniteljstva Grada i HNŽ-a pokušala su osporiti njezin iskaz, tvrdeći da nije relevantan za predmet postupka.

Šef zemljišnoknjižnog odjela još nije saslušan

Među ključnim svjedocima čiji se iskaz još očekuje je Meadin Balavac, šef Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Mostaru. Predložen je kako bi svjedočio o uknjižbi vlasništva na stanovima tužiteljica, zajedničkim dijelovima zgrada i pripadajućem zemljištu te o upisima provedenim nakon otkupa stanova.

Balavac nije pristupio ročištu 25. kolovoza jer je sud obavijestio da se nalazi izvan države i da nije u mogućnosti doći. Nije pristupio ni sljedećeg dana, a punomoćnica Sokola ostala je pri prijedlogu da ga se sasluša u nastavku postupka.

Njegov bi iskaz mogao biti posebno važan jer se velik dio spora odnosi upravo na zemljišnoknjižne upise, odnos knjiga položenih ugovora i zemljišnih knjiga te pitanje kako su stanari nakon otkupa stanova ostali bez upisa na pripadajućem zemljištu.

Gradski službenik: Ne znam kako je došlo do parcelacije

Jedan od ključnih iskaza dao je Tihomir Sesar, šef Službe za građenje Grada Mostara.

Objasnio je da se u postupku harmonizacije vlasnicima stanova priznaje samo zemljište koje se nalazi neposredno ispod zgrade. Ostatak dvorišta u tom se postupku ne razmatra, nego se zemljište za redovitu uporabu mora odrediti u zasebnom postupku.

Sesar je potvrdio da za predmetnu lokaciju postoji regulacijski plan u kojem su definirane parcele zgrada i zasebna parcela dvorišta.

Međutim, na pitanje kako je došlo do podjele spornog zemljišta, rekao je:

„Nisam upućen kako je ovdje došlo do parcelacije.“

Dodao je da su stanovi u zgradama upisani u knjige položenih ugovora, ali da ne može odgovoriti hoće li dvorište u budućnosti biti upisano kao suvlasništvo stanara.

O izdavanju dozvola za druge objekte na tom prostoru kazao je da je podatke uglavnom doznao iz medija te da zna kako su pojedini dokumenti izdavani i poništavani, ali da mu nije poznato kakvo je trenutačno službeno stanje.

Službenica koja je odbila zahtjev nije znala vodi li se sudski spor

Drugoga dana rasprave saslušana je Anita Sesar, pravna savjetnica u Službi za nekretnine Grada Mostara, koja je neposredno radila na zahtjevu Boške Ćavar i Nine Karačić za određivanje zemljišta za redovitu uporabu zgrada.

Potvrdila je da je njihov zahtjev najprije odbijen, nakon čega je drugostupanjsko tijelo poništilo gradsko rješenje i predmet vratilo na ponovni postupak.

Grad je potom ponovno odbio zahtjev, a takvo je rješenje u drugom stupnju potvrđeno.

Anita Sesar objasnila je da upis stana u knjigu položenih ugovora, prema stajalištu Grada, nije dovoljan. Podnositelj zahtjeva mora biti upisan kao vlasnik zgrade u zemljišnim knjigama i kao zakoniti korisnik zemljišta u posjedovnom listu.

Na pitanja odvjetnika tužiteljica rekla je da ne zna kako se u postupku harmonizacije tretiraju stanovi upisani u knjigu položenih ugovora, uvažava li Grad takve upise niti vodi li se protiv konačnog gradskog rješenja upravni spor.

„Nije mi poznato tko treba izvršiti uplanu objekata“, rekla je na kraju ispitivanja.

Boška Ćavar prethodno je svjedočila da su tužiteljice pokrenule upravni spor pred Županijskim sudom u Mostaru te da predmet ondje stoji približno dvije godine.

Načelnica urbanizma nije vidjela spis

Pred sudom je svjedočila i Dragana Parmać, načelnica Odjela za urbanizam Grada Mostara.

Kazala je da zna za postojanje postupka po zahtjevu tužiteljica, ali da joj detalji nisu poznati, da nije vidjela spis te da nije sigurna je li zahtjev odbijen.

Objasnila je da harmonizacija obuhvaća stanove, stubišta, podrume i samo tlocrtnu površinu zemljišta ispod zgrade. Za šire zemljište i dvorište stanari moraju podnijeti poseban zahtjev Službi za nekretnine i dokazati vlasništvo.

Na konkretna pitanja o spornoj parceli odgovorila je:

„Meni nije poznato je li ovdje bilo cijepanje k.č. 1324/2 i na temelju čega.“

Potvrdila je da je zemljište iza zgrade bilo predmet postupaka za izdavanje dozvola, ali nije znala jesu li te dozvole još na snazi.

Svojevrstan administrativni krug 

Iz iskaza gradskih službenika proizlazi svojevrstan administrativni krug u kojem su se našli stanari.

Harmonizacijom mogu dobiti vlasništvo samo nad zemljištem ispod zgrade. Za dvorište moraju pokrenuti poseban postupak i dokazati da su zemljišnoknjižni vlasnici i posjednici, iako je upravo dvorište u međuvremenu parcelirano i upisano na druge osobe.

Istodobno, službenici koji su sudjelovali u postupcima nisu znali objasniti kako je izvršena parcelacija, tko je trebao uplaniti zgrade, kako se tretiraju knjige položenih ugovora niti vrijede li još dozvole izdavane na spornom prostoru.

Grad Mostar i HNŽ tvrde da diskriminacije nema te da su gradska tijela postupala prema zakonu i jednako kao u drugim sličnim predmetima. Soko od početka postupka zastupa stajalište da je problem posljedica neusklađenih zemljišnih knjiga, katastra i neriješenih vlasničkih odnosa.

Svjedoci Sokola imaju vrtove, garaže i pristup kućama

Na prijedlog Sokola saslušani su Draženko Zubac i Zoran Lucović, povezani s nekretninama u mostarskom naselju Eksperiment, koje se u postupku koriste kao usporedni primjeri.

Zubac je rekao da je nekretnina njegovih roditelja imala vrt, garažu, stazu do kuće i vlastito parkirališno mjesto.

Lucović je opisao niz od sedam stanova odnosno kuća, od kojih svaki ima poseban ulaz i izravan pristup s prometnice. Njegov je otac, kako je rekao, kupio stan s garažom.

Upravo će usporedba položaja tih i drugih nekretnina s položajem stanara iz ulica Kneza Domagoja i kralja Tvrtka biti jedan od ključnih zadataka sudskih vještaka.

Vještaci moraju utvrditi tko je bio povlašten

Sud je za geodetskog vještaka imenovao Jakova Maganića iz Livna, a za vještaka arhitektonske struke i urbanizma Jasmina Šarenkapu iz Sarajeva.

Oni trebaju utvrditi koje današnje parcele odgovaraju nekadašnjoj parceli k.č. 1324/2, rekonstruirati granice dvorišta prema katastarskim planovima iz razdoblja prije 2001. godine te utvrditi imaju li zgrade tužiteljica danas vlastito dvorište i zemljište za redovitu uporabu.

Vještaci trebaju navesti kolika je njegova sadašnja površina, je li ona primjerena i usklađena s pravilima urbanističke struke te kada su obavljene prenamjene i nove parcelacije.

Sud im je naložio i analizu osam drugih mostarskih nekretnina kako bi se utvrdilo imaju li objekti na njima vlastita dvorišta i je li Grad Mostar na tim lokacijama primijenio povoljnije urbanističke koeficijente, odnosno povoljniji odnos izgrađenih i slobodnih površina nego u slučaju zgrada Boške Ćavar i Nine Karačić.

Nalaz i mišljenje trebaju dostaviti u roku od 30 dana. Protiv rješenja o vještačenju nije dopuštena žalba.

Treće ročište otkazano

Ročište planirano za 27. kolovoza otkazano je jer nalazi vještaka nisu bili izrađeni. Prethodno predloženi vještaci Ante Rezo i Adnan Balavac obavijestili su sud da zbog velikog broja preuzetih obveza ne mogu obaviti vještačenje, zbog čega su imenovani novi vještaci.

Novi termin nastavka glavne rasprave bit će određen naknadno. Sud je uzeo u obzir i najavljeni početak generalnog štrajka nesudskog osoblja 7. rujna.

Hercegovina.info ranije je izvijestila o otvorenom pismu Boške Ćavar gradonačelniku Mariju Kordiću, pripremnom ročištu na kojem su privatizacija Sokola i dvostruki upisi došli u središte spora te odbijanju procesnih prigovora Grada Mostara, HNŽ-a i Sokola.

Predmet sada ulazi u fazu u kojoj bi stručni nalazi napokon trebali dati odgovor na pitanje što se dogodilo s dvorištem dviju zgrada i jesu li stanari doista tretirani drukčije od drugih vlasnika nekretnina u Mostaru.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.

Dodajte Hercegovina.info među omiljene izvore