Kako sol (natrijev klorid) djeluje na naš organizam?

No vremena kada se sol mjerila zlatom davno su iza nas. Danas je sol jeftina te se prekomjerno koristi u prehrambenoj industriji u obliku kuhinjske soli i natrija. A to je za naš organizam vrlo štetno, posebno za srčanožilni sustav.

Natrij je glavni elektrolit u organizmu koji regulira razinu izvanstanične tekućine u tijelu. Status hidriranosti organizma izravno je ovisan o natriju budući da je natrij taj koji pumpa vodu u stanice. U suprotnom smjeru, iz stanice prema vani, kalij pumpa van nusprodukte staničnih procesa i time ih šalje na put eliminacije iz organizma - putem urina, znoja ili stolice. To je poznati fiziološki princip "natrij-kalijeve" pumpe kojom se odvija proces izmjene tvari između stanice i njene okoline.

Osim što je odgovoran za ravnotežu vode u organizmu, natrij također održava osmotsku ravnotežu, kiselo-baznu ravnotežu i volumen plazme, te sudjeluje u provođenju živčanih impulsa i kontrakcijama mišića. Bez natrija nema ulaska hranjivih tvari u stanicu, nema rada srčane pumpe, nema ulaska glukoze u stanice i nema apsorpcije hranjivih tvari iz crijeva.

KAKO DJELUJE SOL?

Solju se namirnice konzerviraju. Visok sadržaj soli sprječava razvoj bakterija i gljivica. Petnaest različitih sredstava za konzerviranje, trideset i četiri emulgatora te prašak za pecivo temelje se na soli. U današnje vrijeme nesvjesno unosimo 8 do 10 puta više natrija nego što je potrebno našim stanicama. Jeste li se zapitali kako sva ta sol (natrijev klorid) djeluje na naš organizam? Već vam je poznato kako sol potiče žed. Mnogi vam restorani namjerno serviraju slaniju hranu kako biste više potrošili na piće, dok vam kafići uz piće serviraju slane grickalice. Začuđuje kako nakon takvih grickalica ne morate često na WC. To je zbog toga što 8-10 g kuhinjske soli veže jednu litru tekućine u organizmu. To je razlog zašto ste nakon neke slane večere ujutro kilogram teži. Nisu to masne naslage već vezana voda u organizmu.

PET KILOGRAMA MANJE U TJEDAN DANA

Neke od vrhunskih dijeta obećat će vam gubitak do pet kilograma u tjedan dana. Naravno da je to obmana. Kod takvih dijeta nećete izgubiti puno na masnoćama nego vodu vezanu solju. Kako to funkcionira? Obnovit ćete zalihe kalija u organizmu voćem i povrćem. Kalij, koji je suprotan natriju, pobrinut će se da iz1učujete više tekućine. Kalijem bogati sokovi rajčice i slično odlično će diuretski djelovati. Dodatno ćete kod tih obmanjujućih dijeta biti upućeni da konzumirate što manje hrane koja veže vodu i bogata je solju: kruh, suhomesnati proizvodi, sir itd. I uspjet ćete! No, čim počnete jesti hranu koju ste jeli i prije dijete, ‘vodeni kilogrami' će se vratiti.

NARUŠENA RAVNOTEŽA KALIJA I NATRIJA

Da bi stanica normalno radila, potrebna je ravnoteža kalija i natrija. Čovjek kamenog doba unosio je pet puta više kalija nego natrija jer je u tadašnjim - a i današnjim - prirodnim namirnicama puno više kalija nego natrija. Banane, primjerice, sadržavaju čak 440 puta više kalija od natrija. U današnje vrijeme taj se omjer poprilično promijenio. Preko konzerviranih namirnica koje imaju velike količine soli, danas unosimo tri puta više natrija nego kalija. A kada na kraju mokraćom izlučujemo svu tu sol, s njom gubimo i druge vrijedne minerale, poput kalija. Upravo to je razlog zašto se visoki krvni tlak kod mnogih ljudi ubrzo vrati u granicu normale čim počnu jesti više voća i povrća, te reduciraju unos slane, industrijski prerađene hrane.

UMJESTO SOLI - VIŠE BILJA! Mnogo soli jedini je začin za kulinarske neznalce. Začinsko bilje može je odlično zamijeniti. Luk, vlasac, peršin, kopar, boslijak, metvica, timijan, estragon, kadulja i đumbir prepuni su zdarvih minerala, a možete ih uzgajati i na kuhinjskome prozoru. Sol u maloj količini naglašava gorak i sladak okus hrane, dok u većim količinama prekriva druge okuse. Može se napraviti i sol kojom se uz unos natrija osigurava i određenu količinu kalcija, a i osebujan okus i miris jelu. Jednu žličicu soli pomiješajte sa 18 žličica mljevenog zrna sezama i dobit ćete gomashio, cijenjeni začin u makrobiotičkoj kuhinji!
KOME TREBA VIŠE NATRIJA?

Iako zdravstvene preporuke za prevenciju srčanožilnih bolesti i hipertenzije preporučuju unos manje od 2400 mg natrija dnevno, u ljetnim mjesecima ili kod osoba koje se bave sportovima s više od 2 sata vježbanja, zbog pojačanog gubitka natrija putem znoja potrebe su nešto veće. S druge strane medicinske preporuke za osobe koje imaju povišeni krvni tlak preporučuju ograničenje unosa natrija na oko 1000 mg dnevno. Ipak, za kontrolu krvnoga tlaka nije dovoljno samo ograničiti unos natrija, već prehrambene preporuke također uključuju bogat unos voća i povrća, cjelovitih žitarica te konzumaciju malomasnih mliječnih proizvoda. Poznato je da se osobe koje se nađu u bolnici često žale na neslanu hranu i bljutav bolnički meni. Međutim, to nije posljedica pogreške u bolničkoj dijeti ili štednje soli, već naviknutosti svih nas na prosječno visok unos natrija, pa s time i pomaknutog osjećaja slanosti hrane. Sigurno je da u hrani koja se priprema bez ili s vrlo malo dodane soli nema razloga za brigu o deficitu natrija, jer soli ima sasvim dovoljno prirodno u hrani. No kod sportaša koji prehranu zasnivaju na svježoj hrani te umjesto izotoničnih napitaka konzumiraju vodu, može tijekom vježbanja doći do stanja hiponatremije usljed prevelikog gubitka natrija znojem, osobito u ljetnim mjesecima. Takvo stanje karakteriziraju bezvoljnost, konfuzija, trzanje mišića, a u težim slučajevima i napadaji te koma. Hiponatremija je također moguća kod prekomjernog unosa tekućine, prije svega vode, osobito kod osoba kod kojih bubrezi u većoj ili manjoj mjeri zataje. Time se desi svojevrsno ispiranje organizma usljed velikog protoka vode kroz bubrege koji ne mogu dovoljno uspješno reapsorbirati natrij.

TOKSIČNOST NATRIJA

Službena medicina je dugi niz godina povezivala višak natrija u prehrani sa srčanožilnim oboljenjima, infarktom i karcinomom. Zbog stalnog prekomjernog unosa natrija dolazi do pojave edema i visokog krvnog tlaka. Visoki unos natrija također predstavlja povećani rizik od osteoporoze jer je višak natrija povezan s povećanim gubitkom kalcija putem lučenja bubrega. Manje soli u hrani pomaže boljem radu bubrega i manjoj pojavi bubrežnih kamenaca. Neke zemlje poput Velike Britanije provele su javno zdravstvenu inicijativu u kojoj je u suradnji s prehrambenim industrijama smanjena količina dodane soli u gotove i polugotove proizvode. Rezultati su bili zapanjujući, budući da se kroz 4 godine provedbe količina soli u gotovoj hrani smanjila za 45%, što je rezultiralo i uštedom od 15% u potrošnji lijekova. Francuzi su akcijom za smanjenje soli u prehrani uspjeli smanjiti dnevni unos sa 10 g na 8 g, što je još uvijek više od dopuštenih vrijednosti, dok su Finci postigli zapanjujuće rezultate u smanjivanju smrtnosti kod ljudi srednje životne dobi u iznosu čak od 80%.

Smanjenje unosa soli putem hrane ima niz pozitivnih zdravstvenih ali i ekonomskih učinaka jer se povećava učinak lijekova za reguliranja krvnog tlaka, smanjuje učestalost karcinoma želuca, a ukupna smrtnost smanjuje se za oko 20%.
Istraživanje provedeno u SAD-u, pak, pokazuje kako bi smanjenje konzumacije soli za samo 3 g moglo spasiti živote 92 tisuće Amerikanaca godišnje. Na taj način bi se godišnje spriječilo 66 tisuća moždanih udara i 99 tisuća srčanih udara, te zdravstvenom sustavu uštedjelo 24 milijarde dolara, objavili su znanstvenici s University of California. Po njihovim riječima, pozitivan učinak bi bio usporediv sa smanjenjem broja pušača za 50%!

IZVORI U HRANI

Najčešći izvor natrija u hrani je, industrijski procesirana hrana, polugotovi obroci i pripravci kod čije se proizvodnje standardno koristi sol. To su: sirevi, kiseli krastavci, slana peciva, a potom i bilo koji oblik kupovne hrane.

Sadržaj natrija u namirnicama:

» kuhinjska sol, 1 žličica - 2358 mg
» kiseli krastavac, 1 veliki - 1731 mg
» kiseli kupus, 1/2 šalice - 780 mg
» slani štapići, 33 g - 486 mg
» mladi kravlji sir, 1/2 šalice - 459 mg
» sardine, 100 g - 429 mg
» delikatesna prešana šunka, 33 g - 341 mg
» delikatesna pureća prsa, prešana, 33 g - 335 mg
» sojin umak, 1 žličica - 304 mg + sir tvrdi, 33 g - 304 mg
» cornflakes, 1 šalica - 298 mg
» masline crne, 5 velikih komada - 192 mg
» krumpirov čips, 33 g - 183 mg