VISOKE CIJENE I KRAĐA NA GRAMAŽI Čokolada od sto grama godinama ima 85 grama, a u kruhu od pola kila 300 grama

Cijene u Bosni Hercegovini odavno su za prosječan novčanik postale neizdržive. Međutim, imamo i niz proizvoda, koji su prividno ostali iste cijene, no smanjena im je gramaža.

Primjerice, na društvenim mrežama ljudi se žale na težinu kruha, odnosno da kruh od svega tristotinjak grama, a u kojem bi trebalo biti pola kilograma - košta marku i pol. Tristotinjak grama kruha dostatno je tek za jednu osobu dnevno, što znači da bi za četveročlanu obitelj trebala barem tri takva kruha. Smanjenjem gramaže osobito su pogođene višečlane obitelji.

Ombudsman za zaštitu potrošača u BiH, Saša Marić za Hercegovina.info kaže kako se na smanjivanju gramaže radi već godinama.

"Problem je sljedeći, a to je da tu ništa nije protuzakonito. Nemoralno i neetično jest. Gramaže se smanjuju već deset godina. Čokolada "od 100 grama" već godinama ima 85 grama. Nažalost, tržište je takvo da se rade takve gramaže, a povećavaju se s druge strane cijene. Potrošači se nama na takve stvari u zadnje vrijeme nisu žalili, uvjetno rečeno valjanom žalbom. No, u posljednje 3000 žalbe, potrošači se obrate ljuti i rezignirani", kaže Marić.

Trgovci koriste situacije u svijetu za podizanje cijena

"Stav naše institucije, ali i brojnih makroekonomista je da kod brojnih stvari, odnosno namirnica dolazi do bezrazložnog povećanja cijena. Stalno se potenciraju problemi pout pandemije koronavirusa ili rata u Ukrajini, no to ne može biti razlog za stalno povećanje cijena svega", ističe on. 

No, to se ne može spriječiti.

"Otvoreno je i slobodno tržište za formiranje cijena i trgovci to mogu raditi. Nažalost, ne postoji tu mehanizam, ne samo kod nas već ni u Europi oko toga. Tu je jedina mogućnost da potrošači ne kupuju u trgovinama koje im "prave probleme". Jedino na taj način mogu nešto riješiti".

Iz Saveza samostalnih sindikata priopćeno je kako je potrošačka košarica u Federaciji BiH (FBiH) za veljaču iznosila 2.902 KM. Marić ističe kako četveročlana obitelj s dvije prosječne plaće teško može preživjeti.

"Izračun potrošačke košarice relativno je uredu, ali ne postoji validan stav u BiH oko toga. Mislim da je on u posljednje vrijeme prepotenciran i prevelik oko nekih parametara. Činjenica je da četveročlana obitelj s dvije plaće u kući ne može valjano preživjeti jer su troškovi života previše porasli. Potrošaka košarica se može formirati primjerice Srbiji i Hrvatskoj, no zakonski je to za sada u BiH nemoguće".

Vlasti mogu ograničiti cijene, ali se i trgovci mogu povući. 

"Vlade entiteta mogu utjecati na cijene, ali u određenoj mjeri. One jesu u posljednje tri godine, nekoliko puta donosile odluke na Vladama oko kontrole marži i tarifa oko određenih prehrambenih namirnica i kozmetičkih proizvoda. Sve druge mjere koje bi Vlade mogle napraviti je da doslovno odrede maksimalne cijene određenih proizvoda što bi za potrošače imalo kratkoročno pozitivan efekt, ali dugoročno se može dogoditi da kao u doba prije 30 do 40 godina trgovci ne stavljaju na police takvu robu pa da dođe do nestašice potrepština. Trgovac neće vidjeti profitabilnost i neće primjerice prodavati kruh. Zbog toga se Vlade entiteta nisu usudile donositi takve odluke.

"Mi živimo u kapitalističkom slobodnom tržištu gdje ograničavanje cijena na takav način, dovelo bi do toga da trgovac koji slobodno posluje na tržištu, može donijeti odluku da neće prodavati te proizvode", rekao je Marić za kraj.

Prosječna plaća isplaćena u FBiH za prosinac prošle iznosila je 1.180 KM, minimalna plaća je 596 KM, tako da je pokrivenost sindikalne potrošačke korpe prosječnom plaćom 40,65 posto, a minimalnom 20,53 posto.

Svjetski dan prava potrošača prvi je put obilježen 15. ožujka 1983. godine i od tada se koristi kao važna prilika za pokretanje različitih kampanja. Tako je na 25. godišnjicu 2008. godine pokrenuta kampanja Junk Food Generation (Generacija nezdrave hrane). Svjetski dan prava potrošača jest i proslava solidarnosti unutar međunarodnog pokreta potrošača koji promiče osnovna prava svih potrošača, zahtijeva poštovanje i zaštitu tih prava i protestira protiv zloupotreba tržišta.