Mladi se lako vrbuju, država još bez odgovora

hakeri
hakeri
... u redove tzv. islamske države i sličnih skupina svjedoči i činjenica kako se i u BiH bilježi porast broja vrbovanja putem online društvenih mreža i ostalih alata koji omogućavaju trenutnu komunikaciju.

Država za sada teško se uspijeva uhvatiti u koštac s ovim pojavama, što je jednim dijelom razumljivo zbog činjenice da se novi oblici komunikacije teže nadziru i ometaju, međutim, jasno je kako će sigurnosne agencije u idućem razdoblju morati više vremena posvetiti upravo ovim pojavama, piše dnevni-list.ba.

Zona za vrbovanje

Internet je već duže vrijeme plodno tlo za širenje radikalne propagande iz središta tzv. islamske države i drugih islamskih radikalnih organizacija, a zbog činjenice da je velik broj mladih ljudi konstantno spojen na mrežu, a istodobno im se, kao odgovor na besperspektivnost, obećava mnogo toga „bolje" u slučaju prihvaćanja radikalnih ideja, takva propaganda lakše i dopire do svojeg cilja.

Stručnjak za međunarodni terorizam, sveučilišni profesor dr. Vlado Azinović već je ranije izrazio mišljenje kako Balkan kao meta "nije prioritet" tzv. islamske države već da ga ta organizacija promatra kao zonu za vrbovanje i logističku podršku teroristima.

Time se potvrđuje teza prema kojoj se islamska država i njeni sljedbenici služe novim oblicima komunikacijskih alata i internetom kako bi s područja BiH, ali i okruženja privukli što veći broj novih simpatizera i sljedbenika. Osim logističke podrške koju bi mogli dobiti na taj način, putem interneta se traže i novi borci, pa se tako i prije velikih napada u Parizu tzv. islamska država služila društvenim mrežama kako bi pozivala sve one koji ne mogu doći u Siriju i Irak da zauzvrat napadaju "nevjernike" gdje god stignu i čime stignu. Azinović je nešto ranije za Dnevni list istaknuo kako nema sumnje da kod nas postoje osobe i skupine koje se nadahnjuju ideologijom ISIL-a i koji su spremni angažirati se u nasilje za ostvarenje njezinih ciljeva.

Međutim, iako je znatan dio tih osoba na neki način pod nadzorom, kada se pogledaju aktivnosti na društvenim mrežama i komentare koji se tamo nalaze, dolazi se do zaključka kako mi živimo u radikaliziranom kontekstu u kojem se neki zločini ISIL-a relativiziraju. Takvo što svakako doprinosi razvoju nove radikalizacije i mogućnosti vrbovanja mladih osoba. Za sada zbog, između ostalog i vrbovanja, osuđeno je više osoba (u BiH, ali i u Austriji), a posljednji slučaj je presuda kojom je Ebu Tejma porijeklom iz Srbije osuđen zbog regrutiranja mladih boraca za grupu tzv. islamska država.

S druge strane još uvijek ne postoji suglasje oko stvarnog broja ljudi koji su iz BiH otišli na ratišta bliskog istoka. Neki autori navode kako su od proljeća 2012. do kraja 2014. godine u Siriju/Irak otišla 192 odrasla državljanina Bosne i Hercegovine i najmanje 25 djece. Drugi pak govore kako se od 135 registriranih državljana BiH koji ilegalno borave na ratištima u Siriji i Iraku, pedesetak vratilo u BiH. BIRN je uradio istraživanje o broju osoba koje su otišle na strana ratišta, na područje Sirije i Iraka, sa područja Balkana, odnosno zemalja bivše Jugoslavije. Rezultati su pokazali kako se radilo o oko 900 osoba, a najveći broj je s područja Kosova, Albanije, oko 300, nakon toga je BiH s oko 200 osoba.

Pitanje koordinacije

Istodobno, Bosna i Hercegovina ima mehanizme kojima se može uhvatiti u koštac s navedenim prijetnjama no čini se da naš sigurnosti sustav i dalje pati od nedovoljnog stupnja koordinacije, razmjene informacija i jasnog razgraničenja ovlasti. Repovi iz prošlosti koji se manifestiraju i kroz nesnalaženje, ali i opstrukcije rada nekih tijela potencijalni su izvoz novih problema u borbi protiv terorizma. Stoga se s velikom pažnjom gleda na uspostavu Koordinacijskog tijela za borbu protiv terorizma u BiH, što je trebalo biti urađeno prošli tjedan, ali zbog primjedbi nije te se očekuje kako će ovaj tjedan Ministarstvu sigurnosti biti dostavljene izmjene i dopune prijedloga ustroja ovog tijela.

Državni ministar sigurnosti Dragan Mektić jasno je naveo kako se ovdje ne radi o prijenosu nadležnosti već o uspostavljanju mehanizma koordinacije zajedničkog rada i razmjene informacija. Hoće li ovo tijelo doprinijeti mogućnosti da se sigurnosne agencije učinkovitije suprotstave radikalizaciji kroz društvene mreže i druge oblike online komunikacije ostaje za vidjeti.