VIDEO  KORDIĆ Divljom gradnjom narušen imidž grada; BEVANDA Dozvole bez plana kazneno djelo; GUZIN Radit će sudovi...

Na trećem po redu Forumu kandidata za Gradsko vijeće Mostara sa gradske liste sudjelovali su:

– Mario Kordić (HDZ BiH)
– Slaven Princ (HDZ 1990)
– Slaven Bevanda (Hrvatska republikanska stranka)
– Arman Zalihić (BH Blok-SDP BiH, Naša stranka)
– Zlatko Guzin (Koalicija za Mostar 2020 SDA, SBB, DF, SBiH, BPS-S.H.).

Teme koje su bile obrađivane na Forumu:

– Komunalna i cestovna infrastrukutra
– Strategija razvoja turizma
– Bespravna gradnja na području cijeloga grada.

KOMUNALA

PRINC: "Svi znamo u kakvom je stanju Mostar. Mostar je rekorder po broju komunalnih poduzeća, a rezultat je da imamo možda najprljaviji grad u Europi. Moje pitanje je jesu li ta komunalna poduzeća koristila samo kao traka za stranačko uhljebljivanje? Jesu li ona u funkciji građana? Ja mislim da nisu i da se može raditi na drugačiji način. Mislim da je potrebno hitno modernizirati mehanizaciju. Mi u 2020. godini imamo radnike koji s raspadnutim kantama i lopatama cijeli dan časno rade svoj posao. Tu vidim prostor za novo zapošljavanje ljudi. U stečajnom postupku su 'Uborak' i 'Komos', preostala poduzeća moraju se reorganizirati na način koji će biti na usluzi svim građanima".

KORDIĆ: "Komunalne teme su od krucijalne važnosti i to mora biti osnovno kada su lokalni izbori u pitanju. Nažalost, komunala je nešto što je u našem gradu najgore i nešto što je najzapuštenije. Razlozi su dobrim dijelom vezani za to što grad Mostar 12 godina nije imao izbore. Naime, kada kažete komunalni izbori znači da moramo imati izvršnu vlast formiranu gradsku upravu i Gradsko vijeće tako da se bavi tim komunalnim problemima. Sama činjenica da nismo imali adekvatne mehanizme upravljanja u gradu koji bi se bavili komunalnim problemima, po mom mišljenju su prouzrokovali ove probleme koje imamo.

Sama činjenica da imamo pet komunalnih poduzeća bi trebala podrazumijevati da je ovaj grad perfektno čist. Međutim, nije više ni pitanje koliko imate poduzeća već koliko su ona funkcionalna. Činjenica je da su svih pet poduzeća nefunkcionalna, a sama činjenica da niste imali gradsko vijeće znači da niste imali ta poduzeća pod nadzorom. Samo reduciranje broja gradskih poduzeća ako ostane ovakva situacija, apsolutno neće ništa donijeti jer ćemo onda imati jedno nefunkcionalno poduzeće".

GUZIN: "Nefunkcionalna deponija 'Uborak', postojanje pet komunalnih poduzeća, prljav grad bez sortiranja komunalnog otpada i bez redovnog odvoženja smeća, toliko o problemima. Što se tiče rješenja apsolutno se zalažem za redukciju broja komunalnih poduzeća. Treba postojati jedno komunalno poduzeće koje će obavljati ove poslove i koje će biti funkcionalno. Gradsku deponiju neophodno je dislocirati. Već postoji odluka Gradskog vijeća da se gradska, odnosno regionalna deponija dislocira s područja na kojem je sada.

S obzirom na to da postojeća deponija radi bez određenih dozvola, bez okolišne dozvole, zato što nije ispunila sve uvjete koji su neophodni za takvu vrstu djelatnosti, potrebno je hitno izvršiti sve neophodne korekcije, kako bi se ona dovela u takvo stanje da je ekološki prihvatljiva. Drugi problem je taj što je grad pun rupa i neuređenih prometnica. Neuređena je vertikalna signalizacija, raskrsnice su prenatrpane i loša je regulacija prometa. Nedostaje parking prostora. Zavod za izgradnju grada Mostara je pripremio 52 lokacije za izgradnju novih parking mjesta".

ZALIHIĆ: "Što se tiče problema parkinga, mi u regulacijskom planu imamo već na nekim lokacijama u planovima izgradnje podzemnih garaža, konkretno u Ulici Maršala Tita, što bi omogućilo puštanje dvosmjernog prometa u toj ulici. Na taj način se mogu riješiti problemi. Najveći problem u gradu Mostaru je problem čistoće. Taj problem bi podijelio na dva segmenta. Prvi je odvoz otpada s gradskih ulica, a drugo je deponiranje otpada. Geneza problema leži u tome što još što nije proveden Ashdownov plan ujedinjenja Mostara. On je proveden u političkom smislu, gdje je šest općina ujedinjeno u jednu jedinicu lokalne samouprave, međutim dio plana koji se odnosio na ujedinjenje komunalnih poduzeća nikad nije završen do kraja.

Dobili smo situaciju da imamo tri komunalna poduzeća u gradu Mostaru i dva za deponiranje otpada, s tim da 'Uborak' ide u likvidaciju. Taj plan moramo provesti do kraja. JP 'Komunalno' je osnovano od strane grada kako bi ujedinilo 'Parkove' i 'Komos', ali to nikada nije učinjeno. Na prvim sjednicama se mora donijeti rješenje o ujedinjavanju 'Komosa' i 'Parkova' te integriranje u JP 'Komunalno'. Na čelo te tvrtke zatim treba postaviti kvalitetan menadžment jer su ljudi koji su do sada vodili ta poduzeća pokazali da nisu sposobni.

Kada. to uradimo dobit ćemo i nove novce jer nećemo plaćati tri direktora, tri tajnice, vozače i ostalu administraciju, nego ćemo taj novac moći uložiti konkretno u modernizaciju samog voznog parka tog poduzeća. Nakon toga dolazi kolektiranje otpada. Mi u Europi imamo situaciju gdje ljudi već vagaju otpad i plaćaju na težinu istog, a mi ovdje u istu kantu bacamo plastiku, papir i sav komunalni otpad. Nakon toga imamo problem deponiranja samog otpada gdje je na deponiju dovožen otpad koji je bio animalnog, medicinskog i koji je imao kancerogene supstance. Za deponiju moramo imati grupu stručnjaka koja će u dogledno vrijeme napraviti plan kako riješiti pitanje iste. To može biti spalionica koja je skup projekt i košta 250 milijuna maraka, i koji je neodrživ za sam Mostar, pa bi trebala biti deponija šireg područja, ili odvoz smeća iz Mostara na neku drugu deponiju".

BEVANDA: "Ono što gradu Mostaru hitno treba je hitna reforma Gradske uprave, odnosno odjela za komunalne poslove i reforma postojećih komunalnih poduzeća. Moramo prvo servisirati i sanirati ono što imamo da bi se opredijelili prema novim, europskim rješenjima. Nije ovdje samo problem nedostatak GV cijelo ovo vrijeme, djelomično jeste i s tim se mogu složiti. Međutim, u ovim poduzećima i ovoj gradskoj upravi, moramo uvesti zakonite organe upravljanja. Zbog nedostatka GV nismo imali Nadzorne odbore. Oni su istekli, što je utvrdio i ured za reviziju Federacije u svojim revizorskim i što se tiče ujedinjavanja to sada nije moguće.

Ne može se spojiti JP 'Komos' s 'Komunalnim'. 'Komos' koji je u stečaju 49% u privatnom vlasništvu. Tu treba najprije okončati stečajni postupak. Treba razmotriti naravno da se preuzme dio zaposlenika. Grad mora efikasno trošiti novac. Mi i danas imamo u gradskom proračunu 900 tisuća za zelene površine koje nećemo potrošiti ove godine. Imamo 1 200 000 za održavanje čistoće koje neće biti realizirani u ovoj godini. Znači, mi dio novca koji imamo nismo u stanju uložiti u grad. Mi nemamo efikasan odjel komunalnih poslova, niti efikasna poduzeća ili dovoljno kapacitirana".

TURIZAM 

Je li za mostarsku zračnu luku rješenje koncesija?

BEVANDA: "Traženje partnera ili koncesije je stvar odluke GV-a. Nedostajuća sredstva na aerodromu i produženje piste, zahtijeva ogromno ulaganje. Mi kao budući gradski vijećnici trebamo preuzeti odgovornost i donijeti strateške odluke po pitanju toga. Ali uz fer uvjete i javne natječaje".

ZALIHIĆ: "Koncesija je jedno od mogućih rješenja, ali ne vidim da smo nekome toliko zanimljivi da ulaže u zračnu luku. Realnije je da napravimo potrebne uvjete kako bi osigurati da avioni mogu normalno slijetati i polijetati s mostarske zračne luke".

GUZIN: "Ne znam stvarni razlog zašto aerodrom ne funkcionira".

KORDIĆ: "Koncesija je jedna od mogućnosti financiranja, apsolutno da. No, vidjet ćemo kroz Gradsko vijeće koliko možemo sami napraviti, a onda ako tražimo partnera, onda je jedna od mogućnosti koncesionar".

PRINC: "Mora se napraviti dobra strategija i stručna analiza. No, za svako sam moguće rješenje koje će doprinijeti kvaliteti života građana Mostara. Ja imam tugu u srcu kada čujem da netko putuje pet sati automobilom da iz Tuzle leti negdje dalje. To je sramota".

Partizansko groblje na turističkoj karti Mostara?

ZALIHIĆ: "Njega treba obnoviti i ono treba biti jedno od najvećih atrakcija u gradu Mostaru".

BEVANDA: "Kao i svi drugi izgrađeni objekti ono treba biti pitanje strategije i kroz nju će se i to pitanje riješiti".

GUZIN: "Kratko i jasno, da".

KORDIĆ: "I Partizansko groblje i svi spomenici na drugim lokalitetima, kojih ima jako puno u turističke svrhe se mogu dobro iskoristiti".

PRINC: "Slažem se".

BESPRAVNA GRADNJA

GUZIN: "Grad Mostar još uvijek nije donio razvojne planove i na snazi su isti oni od prije rata, točnije zadnji usvojeni prostorni plan je 1990. godine. Činjenica je da su 2009. godine donošene izmjene i dopune prostornog plana općine Mostar za pojedine dijelove grada. Kroz sve ovo vrijeme događala se jedna urbanizacija, ali nažalost i jedan besplanski i bespravni način. To je direktna posljednica podijeljenosti grada i nepostojanje i nedonošenje novog prostornog i regulacijskog plana za ovo razdoblje od 2012. godine do sada.

Stambena naselja: Ortiješ, Buna, Žitomislići, Raštani, Salakovac, Vrapčići i drugi, su građeni na površinama koje su imale sasvim drugi namjenu. Znači to su poljoprivredne površine, površine specijalne namjene, površine za sport i rekreaciju, urbano zelenilo te površine za industriju servise i skladišta. Jedino rješenje je ekspertna grupa te uz konzultacije i raspravu donošenje novog prostornog i pratećeg regulacijskog plana. Svi objekti koji su izgrađeni i mogu se uklopiti u buduće planove će biti u procesu legalizacije".

ZALIHIĆ: "Bespravni objekti niču svaki dan sve više. Mogu shvatiti da su se oni gradili iza rata kad se veliki broj ljudi doseljavao u Mostar i treba krenuti u legalizaciju tih objekata. Ali da danas gradi tko što hoće, to ne mogu shvatiti. To pokazuje da odjel urbanizma u gradu Mostaru ne djeluje na pravi način. Treba legalizirati sve one objekte koje je moguće legalizirati i srušiti sve one za koje struka kaže da ne postoje uvjeti za legalizaciju. Dok to ne uradimo nećemo ući u EU. Svaki objekat u BiH mora biti legalno izrađen i mora imati sve potrebne dozvole. Potrebno je usvojiti nove prostorne i regulacijske planove".

BEVANDA: "Moramo postupiti prema zakonu o građenju ove županije, koji svojim zakonskim odredbama predviđa donošenje odluke o legalizaciji bespravno izgrađenih građevina. Sve su ostale općine usvojile u HNŽ, i one su pristupile legalizaciji. Mostar je 2012. godine donio 24 plana jednom odlukom, međutim ti planovi se ne poštuju. Njih ne poštuju bespravni graditelji, ali njih tolerira gradska uprava, odnosno gradska inspekcija. Postoji Odjel inspekcijskih poslova grada Mostara koji je trebao zabraniti izvođenje tih radova.

Nažalost, postoje objekti koji su dograđeni bespravno, postoje zgrade koje imaju katova viška i koje čekaju. Ono što treba napraviti je, s tom odlukom propisati uvjete kao i druge općine, utvrditi cijene, rente i rješavanje susjedskih prava. Neki građani su izgradnjom tih bespravnih objekata oštećeni. Vrijednost njihovih nekretnina ili zemljišta je umanjena. Našim zakonom o prostornom uređenju su uređivanje susjedskih prava kada vi započnete objekat. U dozvolu morate uključiti susjeda. Mostar ima ogromnu bespravnu izgradnju".

KORDIĆ: "Pod hitno treba donijeti regulacijske planove i podvući crtu. Na tom području je u gradu Mostaru napravljen ogroman problem i to je nešto što ćemo vrlo teško riješiti. Činjenica je da je u nekim zgradama koje su tako napravljene, ljudi kupili stanove. Vi ne možete sada doći i rušiti objekat. Trebat će dosta mudrosti i dosta struke u toj cijeloj priči da podvučemo jednom crtu. Grad se treba širiti u nekim drugim smjerovima, a ne da zatrpavamo svaku zelenu zonu u gradu. Renta koja se dobije od tih objekata, treba se iskoristiti u obeštećenje susjednih zgrada ili ljudi koji su stradali u svemu".

PRINC: "Grad Mostar ima Zavod za prostorno uređenje. Gradsko vijeće mu treba dati naređenje da pregleda i utvrdi na prostoru planske i prostorne dokumentacije objekte koji su napravljeni mimo važećih regulativnih planova. Koji su objekti u užoj gradskoj zoni mogu pod određenim uvjetima mogu legalizirati, a koji bi se morali srušiti sukladno urbanističkim standardima. Prioritet mora biti donošenje odluke o legalizaciji sukladno županijskom zakonu iz 2014. godine, a tiče se raseljenih osoba. Imamo naselja Raštane, Opine, Žitomisliće i Ortiješ. Bivše općine su tim građanima dodijelile parcele za izgradnju. Međutim, oni na legaliziranje čekaju već 20 godina. Na tome moramo raditi".

Je li legalizacija svojevrsni poklon onima koji su bespravno izgradili.

BEVANDA: "Ako je dozvola izdata protivno planu, to predstavlja kazneno djelo i to je pitanje kaznene odgovornosti odnosno zloupotrebe položaja i ovlasti onoga tko je izdao tu dozvolu. Moramo uvijek imati na umu da gradski inspektori dobiju svaku dozvolu od strane odjela za urbanizam i prije početka gradnje bi to trebali spriječiti. S druge strane, svi oni investitori koji su prekršili gabarite, a imali su dozvole, mogli su biti zaustavljeni na početku gradnje".

ZALIHIĆ: "Bespravna gradnja nije samo stvar pojedinca. To rade politički moćnici koji imaju podršku u gradskoj upravi".

GUZIN: "Takve stvari će imati sudski epilog".

KORDIĆ: "Transparentnost svih tih dozvola bi mogla biti rješenje svega. Narušen je imidž grada i moramo zaustaviti ovakav način izgradnje i ponašanja u gradu i mislim da će nakon 20.12. to sve skupa stati".

PRINC: "Nepostojanje Gradskog vijeća je idealan paravan i alibi za nepostojanje nečeg što je društveno korisno, a kada treba nešto napraviti interesnim skupinama sve se rješava u jedan dan."

O čemu su još kandidati govorili i na koje teme i pitanja odgovarali pogledajte u snimci Foruma. 

Sadržaj se učitava...

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.