Oživjeti ogromne gospodarske potencijale Ljubuškog

Ante Paponja
Ante Paponja
...intervjuu za Dnevni list najavio je, ukoliko osvoji poziciju načelnika, opsežne gospodarske reforme s naglaskom na ustroju razvojne agencije koja će biti središnje tijelo u procesu oporavka poljoprivrede, agroturizma i ostalih gospodarskih djelatnosti.

Ubrzavanjem političkih aktivnosti u kontekstu lokalnih izbora postavlja se i pitanje ključnih segmenata izbornih programa. Možete li reći što su prioriteti u vašem programu?

Ključna stavka je svakako oživljavanje, odnosno pokretanje gospodarstva, jer gospodarstvo je život i optimizam, odnosno nada i put u budućnost. Zašto je to bitno? Naime, treba svakako reći kako smo mi obespravljen narod, a to nas uči i naše povijesno iskustvo te time dolazimo do zaključka kako nam, da bi opstali, ne preostaje ništa drugo osim naše duhovnosti, naše kulture i gospodarstva. Mi smo temeljem sposobnosti da stvorimo održivo gospodarstvo kroz povijest i uspjeli opstati u nepovoljnim okolnostima još od srednjeg vijeka.

Ono što predstavlja obranu domovine u ratu, to predstavlja borba za prosperitet u miru i kao i stvaranje novih radnih mjesta. To je naš zalog budućnosti. U tom kontekstu možemo se ogledati na neke narode u sličnoj situaciji; tu su Baski, Katalonci, pa i Albanci. Svi oni u uvjetima političke obespravljenosti funkcioniraju, stvorili su održivo društvo, što je nama cilj, a to znači stalno gospodarski i demografski rast. Pa pogledajte situaciju-Baski i Katalonci su danas najbogatiji dio Španjolske. Nama Hrvatima to treba, dakle gospodarska uvezanost i solidarnost te stoga sve snage treba usmjeriti u tom pravcu.

Kakvo je trenutno stanje u kontekstu gospodarskog razvitka na prostoru općine Ljubuški? Postoje li temelji za gospodarski preobražaj o kojem govorite?

U biti stanje je relativno loše u cijelom korpusu, a evo i u Ljubuškom. Glavni je razlog nebriga vladajućih struktura za taj segment društva, nepostojanje kvalitetne gospodarske strategije, kao i loši privatizacijski ishodi. To se posebice vidi u Ljubuškom u kojem je rijetko koja privatizacija provedena na način da se može nazvati kvalitetnom. Vizualno o tomu svjedoče ruševine velikih gospodarskih objekata u našoj opčini koji zjape prazni, ali nude potencijalno ogroman broj radnih mjesta. Statistika to i potvrđuje, pa bi evo ja usporedio stanje u Ljubuškom sa situacijom u Širokom Brijegu. U toj usporedbi Ljubuški ima veće gospodarske potencijale, međutim, odnos zaposlenih je u korist Širokog. Naime, skoro trećina i više ljudi je prema podacima Zavoda za statistiku je zaposleno više u Širokom Brijegu nego u Ljubuškom,. To zorno govori kako je izostao zdrav i jak gospodarski iskorak.

Kažete kako su potencijali tu, kako ih oživjeti?

Potencijali su ogromni, posebice u poljoprivredi i agroturizmu, ali i u strateškom smislu jer se Ljubuški nalazi na idealnom mjestu, na važnom prometnom čvorištu gdje se sastaju glavni cestovni i željeznički koridori. Ljubuški je na sretnom mjestu između Mostara, Dubrovnika i Splita. Prostor je idealan, mogućnosti su velike, ali evo, nije postojala želja da se nešto napravi. Prevladala je sebičnost i stavljanje svojih interesa ispred interesa zajednice. Pa i zluradost, odnosno kao da ljudi s veseljem uništavaju granu na kojoj sjede. U ovih 20 godina nije se kristalizirala grupa ljudi koja bi preuzela ulogu da Ljubuški započne funkcionirati kao zdrava sredina koja zna koristiti svoje resurse, zna definirati svoju strategiju i zna gdje joj je cilj.

Ukoliko osvojite poziciju načelnika što će vam u gospodarskom smislu biti prvi prioriteti u radu?

Prvi korak bi bio stvaranje razvojne općinske agencije koja će pružiti svu stručnu, savjetodavnu, administrativno-upravnu pomoć. Dakle da nam gospodarstvo „ne zapinje" na šalterima nego da se ljudima omogući da svoju sposobnost pokazuju na najbolji mogući način, uklanjanjem birokratskih prepreka, omogućavanjem apliciranja za različite fondove te stvaranjem klime koja će poticati rast i privlačenje ulaganja. Neke se stvari također odmah moraju početi rješavati, a tu je posebice bitno pitanje loših privatizacija pri čemu treba preispitati u kojoj su fazi, razgovarati sa svim stranama koje su uključene te konačno vidjeti želi li se provesti ono što je u ugovoru te staviti objekte u funkciju. Ako za to nema spremnosti treba stvar poništiti, a objekte vratiti i tražiti novi način da se oni stave u funkciju. Za primjer mogu navesti dva hotela, duhansku stanicu, kao i vinariju. Sve su to objekti koji su jako zanimljivi za ulaganja i koji bi trebali imati svoju svrhu.

Koliko bi u tom procesu bilo bitno uspostavljanje odnosa s drugim razinama vlasti?

Pa to je veoma važno te smatram kako bi jedan od prvih zadataka razvojne agencije trebao biti uspostava gospodarske vertikale prema županiji, Federaciji, BiH, pa i prema Hrvatskoj i Europskoj uniji, kao i našoj dijaspori. Ovi odnosi trebali bi pružiti mogućnost za novu dinamiku u gospodarstvu kao i dati nadu svima onima koji vide svoju šansu u Ljubuškom.

Možete li izdvojiti neke gospodarske segmente koji su na prostoru općine Ljubuški pogodni za intenzivniji razvoj, odnosno koji bi trebali biti prioritet u radu razvojne agencije?

Pa svakako je poljoprivreda najsnažniji resurs Ljubuškog te u tom smislu treba navesti kako tomu pridonosi činjenica da naša općina ima znatno obradivo zemljište, velike količine vode, izvanrednu klimu te naravno stručne i sposobne ljude. Mi u Ljubuškom imamo najveću mrežu kanala koje je, iako su u lošem stanju zbog nebrige, moguće s malo ulaganja obnoviti. Poljoprivredi treba pružiti i drugu vrstu podrške u obliku izgradnje industrijskog vodovoda koji će dodatno ubrzati iskorištavanje poljoprivrednih kapaciteta.

Glavni nam fokus pak treba biti na formiranju održivih poljoprivrednih gospodarstava koji će pokrenuti aktivnosti u segmentima povrtlarstva, voćarstva i stočarstva. Drugi je segment je pružiti svu stručnu pomoć u smislu izrade programa, apliciranja za fondove ili pak savjetovanja. S druge strane trebamo pokrenuti i masu malih posjednika kojih ima jako puno i čiji posjedi nisu dostatni za održiva gospodarstva, ali koji bi se mogli staviti u funkciju, pa evo i kroz mogućnost sustava poljoprivrednih zadruga koje bi se okupljale oko kvalitetnih programa. Paralelno s tim treba otkloniti i birokratske zapreke za te male proizvođače kako bi mogli izaći na tržište, pa čak i Europske unije.

Kako se izboriti na tržištu uzimajući u obzir konkurenciju koja vlada?

Naravno da je problem plasmana najvažniji te u tom smislu treba naglasiti kako se mi bez sustav hladnjača na prostoru naše općine ne možemo boriti. Sve drugo bila bi stihija. Postoje oni koji su zainteresirani za ovaj sustav koji bi kao ulaganje bio isplativ, a pritom treba podsjetiti kako se na sličan način radi i na zapadu. Tako možemo primjerice mnogo toga naučiti od Talijana koji su na ovaj način ojačali svoju konkurentnost. Istodobno, ne treba zaboraviti kako nam cilj treba biti i korektan pristup poticajima za poljoprivredu, na jednoj transparentnoj osnovi za kroz mobilizaciju zemljišta, primjerice kroz najam ili neki drugi način, a sve to s jednim ključnim ciljem-stvaranjem konkurentskog vrhunskog proizvoda. Za takvo što u Ljubuškom imamo ogromne potencijale i komparativne prednosti; bioraznolikost, klimu, vodu, zemlju, kultiviranje krša, ljekovito bilje, stakleničku proizvodnju. Sve ove stvari treba pokrenuti, a samim tim i konačno oživjeti potencijale Ljubuškog.Naši su ljudi inventivni, sposobni, imaju energiju, želju i volju da budu najbolji. Mogu se nositi s najboljim, ali im moramo otkloniti prepreke, da ne gube vrijeme na administrativne zavrzlame.

O gospodarskoj zoni

Gospodarska zona Zvirići je na idealnom mjestu, na strateškom položaju u blizini koridora. Za svoje dovršenje ne iziskuje velika ulaganja, a naš bi zadatak trebao biti izraditi strategiju privlačenja ulagača, s tim da već postoji oni koji su zainteresirani. Ali naravno, to se ne odnosi samo na ovu zonu, već i na ostala područja u našoj općini. Investitori moraju prepoznati da postoji pozitivna klima.

Dnevni list