Zašto smo vikendom često neraspoloženi?

Aktivnostima i obvezama pretrpan vikend nije najugodniji način da se završi tjedan, no često je baš tako. Osim što nam za vikend ostanu poslovi koje preko tjedna ne stignemo obaviti, skloni smo natrpati ga događajima kojima umirujemo savjest.

Tako se druženja s obitelji i prijateljima, inače ugodna, znaju pretvoriti u obavezu u kojoj ne uživamo. Djecu vodimo u kino i gledamo na sat. U pola kazališne predstave zijevamo. Izlet u prirodu nije ni počeo, a već svi međusobno viču jedni na druge i najradije bismo ga priveli kraju.

Zašto smo vikendom često neraspoloženi, boli nas glava, svađamo se s ukućanima... kao da smo zaboravili funkcionirati jedni s drugima, pojašnjava psihologinja Anu Žele za portal Insideout.hr. 'Zato što ne rasporedimo dio obveza u večeri tijekom tjedna i zato što se možda pretrpamo obvezama do kojih nam doista nije stalo. Trebamo se posvetiti stvarima do kojih nam je autentično stalo, a obveze koje odrađujemo, primjerice da nam drugi ne bi prigovorili, maknuti iz svog rasporeda', kaže psihologinja Žele.

Vikend (ni)je za shopping
Za početak, savjetuju životni treneri, bilo bi dobro barem svaki drugi vikend raditi ono što nas veseli. Makar to značilo jedan rođendan manje ili košaru rublja, prljavog ili zgužvanog, više.

Ili neke obveze možemo pokušati ugurati u tjedan. Uguramo li tjednu kupnju u četvrtak, obavit ćemo je brže jer nam se neće dati bespotrebno hodati trgovinom. Dakako, moramo imati popis. Nakon bilježenja potrošnje na tjednoj bazi mjesec dana, popis je više-manje definiran za nekoliko mjeseci unaprijed.

Zaboraviti ponedjeljak
Da bismo se u subotu i nedjelju mogli 'isključiti', trebamo zaboraviti poslovne probleme. O tome ćemo se brinuti idućega tjedna. Ne u ponedjeljak, nego idućega tjedna. Naime, i sama pomisao na ponedjeljak u zaposlenika širom svijeta izaziva stres pa im vikend zapravo traje jedan dan. Prema istraživanju provedenom u Velikoj Britaniji 2011., većina se ljudi ne može opustiti sve do nakon podneva u subotu, a već u nedjelju oko 16 sati ponovno se počnu brinuti o poslu.

Gotovo 53 posto ispitanih požalilo se da je preumorno kako bi uživalo u vikendu, kao i da počinju 'dolaziti k sebi' tek poslije 21 sat u petak. Više od polovice ispitanika provjerava poslovne e-mailove za vikend. Britancima je, prema tom istraživanju, sve teže postići ravnotežu između posla i odmora, 'isključiti' se i uživati. Naravno, ne samo Britancima.

Teško je planirati emocije
Kako vikend pretvoriti u ono što treba biti: vrijeme za odmor? Treba li inzistirati na zajedničkim aktivnostima i naizmjence raditi ono što moramo i ono što volimo?

'Da. I treba biti svjestan da ne možemo napraviti baš sve što smo si zamislili. Vikend ne treba u potpunosti isplanirati nego ostaviti veći dio za spontane aktivnosti. Teško je planirati emocije i raspoloženja. Ne možemo točno predvidjeti kako ćemo se osjećati u subotu popodne. Možda ćemo htjeti ići u kino, a možda se igrati s djecom. Prema tome, treba malo više otvoriti vrata spontanosti i iskoristiti čari trenutka', kaže Ana Žele, prof. psihologije.

S djecom je sve drukčije
Tko ima djecu, zna da je malo lakše isključiti se. Čim dođemo kući, djeca toliko zahtijevaju od nas da većina drugih misli ne stigne isplivati na površinu. Ne treba se tome opirati - iskoristimo dječji polet i prepustimo se barem jednom mjesečno njihovoj radoznalosti, mašti, entuzijazmu.

Zašto se ne bismo, na primjer, pretvarali da smo turisti u vlastitom gradu? Ne moramo nužno pričati stranim jezikom: dovoljno je da ponesemo fotoaparat, plan grada i vodič. Otkrijmo djeci gdje smo se družili s vršnjacima, pokažimo im svoju školu, omiljene gradske točke. Odvedimo ih na najbolji sladoled i kolače, u muzej. Možemo pozvati i prijatelje da nam se pridruže.

Ili, možemo zajedno naučiti osnove valcera ako imamo dovoljno mjesta u dnevnoj sobi. Dobra je ideja i odvojiti sunčano prijepodne za skupljanje biljaka iz okolice i napraviti herbarij. Ta aktivnost ne mora biti vezana uz nastavu. Zapravo, bolje je da nema veze s nastavnom.

I đaci trebaju odmor
Roditelji đaka, posebno viših razreda osnovne i srednje škole, često vikende svoje djece pretvaraju u noćnu moru, produljujući im radni tjedan. Zabrinuti zbog mogućeg neuspjeha u školi, vikendom ih pritišću da uče, ponavljaju, čitaju lektiru.

S roditeljske je strane to posve razumljivo, no djeca - ako preko tjedna ispunjavaju sve svoje obveze i nemaju problema u školi - također žele slobodan vikend. I, za razliku od odraslih, znaju u njemu uživati. Zato je bolje pridružiti im se.

Tekst je preuzet s portala za primijenjenu psihologiju insideout.hr.