Teško je odoljeti kobasicama ili hrenovkama

Teško je odoljeti kobasicama ili hrenovkama
U hladne zimske dane teško je odoljeti kobasicama ili hrenovkama u pecivu koji griju promrzle prste. Ipak, brine li te utjecaj tog primamljivog obroka na liniju savjetujemo ti da umjesto klasične kobasice odabereš hrenovke osobito, ako se umjesto svinjskih odlučiš za pileću verziju

"Ako umjesto klasične kobasice odabereš hrenovku, pogotovo onu od pilećeg mesa tako možeš "uštedjeti" i do 90 kalorija, ako je riječ o svinjskoj hrenovki, odnosno 103 kalorije, ako odabereš pileće hrenovke. Unos kalorija smanjit ćeš i mudrim odabirom umaka. Tako će tvoju liniju najviše ugroziti majoneza, dok će senf i ketchup tek neznatno doprinijeti kalorijskom unosu", objasnila je nutricionistica Sandra Krstev Barać.
Hrenovke

Hrenovke su lako probavljive i imaju nižu energetsku vrijednost u usporedbi s drugim suhomesnatim proizvodima, no riječ je o namirnici čiju bi konzumaciju valjalo ograničiti. Hrenovke, naime, obiluju solju te kolesterolom, dok je sadržaj vrijednih vitamina i minerala nizak. Sigurno ne pomaže ni činjenica da se u smjesu za hrenovke dodaju razne arome i boje koje se onda pakiraju, u pravilu, u plastične ovitke. Ipak, najveća ''mana'' hrenovki očituje se u prisustvu nitrita, aditiva koji se općenito koriste za konzerviranje suhomesnatih proizvoda. Nitriti u tvom želudcu prelaze u karcinogene spojeve koji se povezuju primjerice s karcinomom jednjaka ili želudca. Ako ne možeš odoljeti hrenovkama, uvijek čitaj deklaraciju na njima i odabiri one bez plastičnog ovitka i načinjene od primjerice piletine ili puretine.

100 g hrenovki od goveđeg i junećeg mesa imaju 320 kcal, 11 g bjelančevina i 29 g masti; 100 g pilećih hrenovki sadrži 258 kcal, 13 g bjelančevina i 20 g masti
Kobasice

Ostaci antibiotika u mesu mogu uništiti ''dobre'' bakterije koje se dodaju prilikom proizvodnji salama dok su one ''loše'' bakterije otporne. Bakterije mliječno - kiselog vrenja dodaju se u određene proizvode od mesa kako bi fermentacijom stvarale mliječnu kiselinu, a time nepovoljne uvjete za rast i razvoj patogenih bakterija. No, ako u mesu zaostanu antibiotici korišteni prilikom uzgoja, oni će ubiti bakterije mliječno - kiselog vrenja i tako omogućiti patogenima poput salmonele i E. coli da rastu. Novo istraživanje znanstvenika iz Kopenhagena otkrilo je kako i niska razina zaostalih antibiotika, dozvoljena zakonom u SAD-u i Europskoj uniji može naštetiti "dobrim" bakterijama. Antibiotici iz mesa su vjerojatno razlog zašto ponekad unatoč dobroj proizvodnoj praksi može doći do trovanja hranom uzrokovanog konzumacijom fermentiranih kobasica.

100 g kobasica (prosječno) ima 324 kcal, 11 g bjelančevina i 30 g masti