Kako se možemo boriti protiv proljetnog umora?

- nedostatak energije

-želja za slatkišima, pojačan apetit

- debljanje

- letargija, nedostatak koncentracije

Uzroci proljetnog umora su:

- Smanjeni unos vitamina. Tijekom zime jedemo puno manje svježeg voća i povrća. Zimsko voće i povrće najčešće se čuva u hladnjačama tri ili više tjedana tako da je udio vitamina prilično nizak. Kompoti, voćni kolači, variva od povrća i povrće kuhano na pari, vrlo su zdravi i hranjivi zimski obroci, no kuhanjem se uništava većina vitamina u njima.

- Viroze. Hunjavice, viroze, gripa, iscrpljuju naše rezerve vitamina. Ako ste k tome trošili i antibiotike, nivo vitamina u vašem organizmu vjerojatno je nešto niži nego ljeti. To stanje se naziva subklinicki deficit, što znači da za sada još nemate simptome hipovitaminoze, ali se nedostatak vitamina očituje pojačanom željom za određenom hranom (slatkiši), osjećajem općeg umora i iscrpljenosti, te povećanom osjetljivošću na zaraze.

Kako se možemo boriti protiv proljetnog umora?

-Nedostatak dnevnog svjetla. U skadinavskim zemljama, gdje zima traje dugo, s vrlo kratkim danima i dugačkim noćima, poznat je problem tzv. zimske depresije. Depresija se javlja početkom zime i traje do proljeća. Postoje neke teorije koje govore da smanjena izloženost dnevnome svjetlu uzrokuje smanjenu koncentraciju serotonina u mozgu. Kao posljedica smanjene koncentracije serotonina javlja se depresija.

Organizam treba dozu aktivnosti od barem 30-ak minuta šetnje po svježem zraku, a najbolje je početi dan vježbanjem uz otvoren prozor.

Ako se ne uspijete probuditi vježbanjem, jutro je dobro početi tuširanjem. Naizmjence se tuširajte toplim i hladnim mlazom vode. Potom se dobro istrljajte ručnikom od udova prema srcu.

Za borbu protiv umora najvažniji je zdrav doručak, a i pijenje barem litre i pol vode na dan. Ona potiče probavu te daje osjećaj lakoće i tjelesne snage organizmu, čime se smanjuje osjećaj umora i iscrpljenosti. 

Hrana daje energiju organizmu, no zimi se kalorijskim bombama prepunim masnoća, proteina životinjskog podrijetla, soli i šećera ta potreba premašuje. Sad ga treba “liječiti” voćem i povrćem, osobito mahunarkama.