Kako konačno prestati previše jesti?

Prisjetite se kada ste se zadnji puta toliko natrpali hranom da vam je bilo teško distati ili kada ste pretjerali jedući pizzu, čokoladu, sladoled ili drugu omiljenu hranu... Jeste li se poslije toga loše osjećali, želeći da ste imali više samokontrole? A možda ste i sami sebi obećali da ti više nećete napraviti, da biste nekih tjedan ili da tjedna kasnije opet isto ponovili... To je priča koja je česta u životu ljudi koji se bore s prejedanjem. Mi pretjerujemo, osjećamo se krivima, dajemo obećanja sami sebi, a onda ih kršimo. Kupujemo knjige o dijetama i vježbanju, sigurni da u barem jednoj postoji tajni "lijek" koji će nas riješiti ovog problema.

Ovaj tekst dat će vam sažetak radikalnog pristupa kako riješiti ovaj problem uz pomoć obrnute psihologije i prestati s prejedanjem.

2 tipa gladi

Svi mi osjećamo dva tipa gladi. Prvi je glad u želucu - to je ono kruljenje, žuborenje, pa čak i bol kod nekih, koji nam signaliziraju da je vrijeme za jesti. Kada ignoriramo ovaj osjećaj, razina šećera u krvi drastično pada, a to pak nam za posljedicu uzrokuje osjećaj letargije i nelagode.

Druga vrsta gladi je glad u ustima. To je kada osjećate da želite nešto jesti. Naše tijelo možda nije gladno, ali usta jesu. Želite osjetiti užitak okusa, žvakanja i gutanja omiljene hrane. Tipični programi mršavljenja potiču ljude da ignoriraju glad u ustima zbog toga što se ona ne bazira na stvarnoj fizičkoj potrebi za hranom. Tako se mi trudimo ignorirati je - no svejedno mnogi od nas ne uspiju u tomu. Zašto?

Glad u ustima je signal

Svaki puta kada osjetite želju za nekom određenom hranom, odnosno glad u ustima, analizirajte što se događalo prije tog osjećaja. U velikoj većini slučajeva ova vrsta gladi je potaknuta negativnim emocijama. Uzmimo za primjer slijedeće slučajeve:

Dva sata su popodne, vi ste na poslu i imate želju nešto pojesti. Jeste li prije toga razmišljali o tome kako vam je dosadno na poslu ili ste nezadovoljni tu gdje jeste? Radite li trenutno na projektu koji je preopsežan samo za vas ili nemate dovoljno vremena da ga napravite u roku? Jeste li se susreli s šefom koji vas je uzeo na "pik"?

Devet sati je navečer i vi gledate svoju omiljenu seriju. Je li večerašnja tema preljub koji vas je podsjetio da ste i vi prošli nešto slično? Ili pak su u seriji svi mršavi i prelijepi, pa se ne osjećate baš najzadovoljnije sami sobom?

S malo vježbe moći ćete prepoznati neželjene osjećaje i emocije koje su potaknule želju za jedenjem. Jedenje većini ljudi znači uživanje, onda se osjećamo dobro, a kada se susrećemo s neugodnim emocijama potrebno im je nešto da ih utješi - pa je tu jedenje jednostavna opcija za to.

Znamo, znamo... I već možemo čuti neke od vas kako kažu: "Sve je to jako lijepo, ali me to neće spriječiti da ja pretjeram s hranom!". Prepoznavanje razloga iza potrebe za jedenjem iz utjehe je samo prvi korak. Vi nećete biti uspješni u svojim pokušajima prepoznavanja hrane za kojom vam tijelo žudi, osim ako najprije ne legalizirate SVU hranu!

Legaliziranje hrane

Za osobe koje pretjeruju s hranom i prejedaju se - hrana nije neutralna tema. Postoji dobra hrana i loša hrana. Jabuke, mrkve, celer i ostalo povrće i voće su dobra hrana. Čokoladice, pečeni krumpirići, hamburgeri i pizza su loša hrana. Je li hrana dobra ili loša procjenjujemo po njenoj nutricionističkoj vrijednosti i kalorijama. A kad neku hranu proglasimo "zabranjenom" to joj samo povećava privlačnost - jer ljudi uvije žele ono što je zabranjeno. Zato za osobe koje žele prestati s prejedanjem jedini način da to učine je da se riješe i potpuno izbjegavaju podjelu na dobru i lošu hranu - u nastojanju da se kontroliraju.

Psihološki, mrkve i sladoled moraju biti isti. Niti jedna hrana nije bolja od druge. To je sve naprosto hrana. Ako počnete pomalo u sebi paničariti sada kad ste ovo pročitali - vaše emocije vam govore nešto veoma važno. Vi se u stvari bojite hrane i ne vjerujete svom vlastitom tijelu, posebice kada vam govori što ono zaista treba. Razne dijete na ljude djeluju tako da ih rješavaju sposobnosti da sami čitaju znakove svoje vlastite gladi.

Za potrebe ovog članka zamislimo osobu kojoj je zabranjena namirnica čokolada. Ona može sjesti i u nekih sat vremena smazati cijelu čokoladu bez problema. Kada si dozvoli da si kupi čokoladu, onda je odmah i pojede. Ovo je još jedan simptom prejedanja - nas je toliko strah da poslije nećemo moći/smjeti to jesti da sada pokušavamo pojesti što je najviše moguće. (Ovo je prisutno i kod onog zadnjeg dana ili nekoliko dana prije kretanja na dijetu kada se "ubijemo" od hrane, samo zato jer kasnije nećemo moći s obzirom da idemo na dijetu)

Praktični koraci u rješavanju prejedanja:

1. korak - identificirajte svoju zabranjenu hranu

Sjednite za stol i na komad papira napišite svu hranu u kojoj najčešće pretjerujete. Napišite koliko te hrane možete pojesti u jednom danu.

2. korak - kupite tu hranu u većim količinama

Da, da... Dobro ste pročitali. Nabavite upravo tu hranu koju najviše volite i to najmanje tri puta više nego što možete pojesti u jednom danu. Kuću napunite svojom "ilegalnom" hranom. Što više, to bolje. Za mene je to bio čips - kupila sam 5 velikih vrećica.

3. korak - prepoznajte osjećaje

Vrlo je vjerojatno da ste sada pomalo zbunjeni. Osjećaji su vam uzburkani. Vi možda i paničarite jer imate pristupa tolikoj količini hrane koja je do nedavno bila zabranjena. Vi se bojite da ćete izgubiti kontrolu. Nemojte dozvoliti da vas to zaustavi u procesu. Većina ljudi "prebrodi" te emocije i kasnije osjećaju mirnoću kada su okruženi zabranjenom hranom. Njihova privlačnost se izgubila. Psihološki, manjak nečega izaziva želju, dok višak izaziva sigurnost. Jednom kad se riješimo ideje da nešto ne možemo imati, želja za time se značajno smanjuje.

Započnite svoje putovanje

Zašto neku vrstu hrane proglašavamo zabranjenom? Nama je lakše jesti "lošu" hranu i tada samima sebi reći da smo loše osobe, umjesto da se suočimo s "lošim" emocijama. To je zaista tako. Ljubomora, bijes, bol, tuga, očaj... Sve su to osjećaji koji izazivaju neku vrstu krivnje. Mi se ne znamo kako nositi s tim zastrašujućim osjećajima pa posežemo za hranom kako bismo si skrenuli pozornost - fizički užitkom jedenja, a onda kasnije i psihološki kada počnemo osuđivati same sebe zbog prejedanja. Ovim ritualom smo u potpunosti izbjegli pravi uzrok problema.

Okružena sam zabranjenom hranom - što sad?

Dajte si dozvolu da jedete tu hranu. Iznenadit će vas koliko ćete je manje željeti kada ćete znati da je imate u izobilju i da vam je dostupna kad god je poželite. Ako u početku kući donesete čokoladu i pojedete dvije cijele - idite i kupite još. Imajte zalihe u smočnici ili kuhinjskom ormariću. I nemojte očajavati ako prvih nekoliko dana osjetite privlačnost te hrane i bacite se na nju. To je simptom stanja uma osobe koja je često na dijetama. S vremenom ćete shvatiti da je SVA ta hrana dozvoljena i dostupna i ona će izgubiti moć svoje privlačnosti. I tada u stvari počinje pravi posao - morat ćete naučiti kako se nositi sa svojim negativnim osjećajima bez posezanja za hranom kao utjehom.

Vi morate u svoje ruke preuzeti kontrolu nad vlastitim životom i vlastitom prehranom. A sada kada ste se riješili privlačnosti zabranjene hrane, te ste svjesni gdje je u stvari problem, te da rješenje ne leži u hrani, bit će vam puno lakše. Sretno!

Izvor: zena.hr