Svakodnevna dvojba u BiH: Majčinstvo ili posao?

Poslodavcu zakon ide na ruku pa i ne mora činiti prekršaj.

I prije nego što je počela planirati majčinstvo, dvadesetšestogodišnja Nina Jovičić suočila se s diskriminacijom prilikom traženja posla. Samim time što je udata, ona je potencijalna trudnica, teret za poslodavca i nepoželjna radnica. Kada je prije tri godine tražila posao, njezin budući šef bio je jasan. „Otvoreno mi je rekao da ću ostati bez posla ako zatrudnim, jer on nema namjeru plaćati mi porodiljni dopust", kaže Nina. Bila je šokirana, ali je posao prihvatila, jer u tom momentu nije planirala bebu a posao joj je bio prijeko potreban. „Zaista me to pogodilo. To je čovjek koji ima vlastitu djecu, vlasnik je firme koja dobro posluje i bez imalo osjećaja ti kaže takvo nešto", priča ova mlada žena.

Beba na putu znači i otkaz?

Djevojke i žene u dvadesetim i tridesetim godinama su u dosta nepovoljnijem položaju prilikom traženja posla u odnosu na muškarce. Prisutna je negativna selekcija radnika od strane poslodavca. Ako imaju izbora, oni češće zapošljavaju muškarce nego žene ove životne dobi. To pokazuju podaci na zavodima za zapošljavanje. U Savezu sindikata Republike Srpske potvrđuju da poslodavci često i ne kriju svoju lošu namjeru, objašnjava Velka Odžaković: "Prilikom intervjua za posao, kandidatkinjama se često postavljaju pitanja jesu li udate, namjeravaju li uskoro stupiti u bračne vode i je li planiraju trudnoću. Mlade žene nam se žale i vrlo često imamo takve pritužbe", ističe Odžaković.

Ovakva pitanja ne smiju se postavljati i to je prouzakonito, ističu u Gender centru RS. Spomenka Krunić kaže da je riječ o direktnoj diskriminaciji na osnovu spola: „Bilo koja vrsta privatnog pitanja nije dozvoljena zakonom. Sve žene i djevojke koje to dožive trebaju prijaviti poslodavca inspekciji rada ili upravnoj inspekciji. To su organi koji imaju mandat da nadziru primjenu zakona", kaže ona.
"Spremne prekinuti porodiljni kako bi zadržale posao"
Da bi izbjegle dalje neugodnosti i svjesne da je teško dokazati postojanje prekršaja, one odustaju od prijava. A vrijeme i energiju usmjeravaju u daljnju potragu za poslom. Kada ga konačno dobiju, najčešće je riječ o ugovoru na određeno vrijeme. Ovdje je prisutan jedan drugi vid diskriminacije, koji je dosta specifičan i prikriven.

„Sve češće se događa da kada žena priopći da je u drugom stanju, a zaključen joj je ugovor na određeno vrijeme, novi neće ni dobiti. Po isteku ugovora ostaje bez posla. Za razliku od njih, muške kolege produžavaju ugovor i po nekoliko puta", dodaje Krunić.

Diskriminacija podjednako prisutna u javnom i privatnom sektoru

Ovo je na svojoj koži iskusila Vedrana B. Iz Banja Luke. Radila je cijelu trudnoću, uz obećanje da će zadržati posao. „Radila sam u državnoj službi, a ne kod privatnika. Produžavali su mi ugovor na tri mjeseca, to je igra živaca. Posljednji mi je istekao mjesec dana nakon poroda i tada sam ostala bez posla", priča Vedrana za DW.
Dodaje da nije jedina kojoj se ovo dogodilo. Nekoliko radnih kolegica prije nje prošle su kroz isto, tako da nije bila pretjerano iznenađena. Ali se ipak jako razočarala. „Ukupno sam s volontiranjem u toj ustanovi provela tri godine. Žalosno je što se tako odnose i u javnom sektoru, privatnike onda možemo i razumjeti", smatra Vedrana.
Poslodavac se o zakon nije ogriješio. Kada ugovor istekne, ničim nije obvezan produžiti ga. Mnogo važnije pitanje jest zašto je većina sklopljenih ugovora - na određeno vrijeme? Rad na određeno vrijeme bi trebao biti izuzetak a ne pravilo, kaže Borislav Radić iz Agencije za mirno rješavanje radnih sporova. Zakonom su definirane samo četiri situacije u kojima se zaključuje ugovor na određeno. Sve ostalo je protiv zakona.
„U praksi nikada nisam sreo da je neki od ta četiri razloga naveden. Inspekcije ne rade svoj posao. Kontrola i sankcija su neophodni i ovaj problem bi se lako riješio", smarta Radić.
U Inspektoratu RS-a kažu da nemaju primjedbi na nezakonito zaključivanje ugovora na određeno vrijeme.
„Inspektor nije istražni organ i ne može dokazivati da je ugovor na određeno vrijeme sklopljen samo zato što je riječ o osobi ženskog pola. Tu je relevantan sud, gdje bi se u postupku morala dokazati loša namjera poslodavca", kaže glasnogovornik Inspektorata Dušanka Makivić.
U zemlji s izuzetno niskim natalitetom, brojni poslodavci ne opraštaju porodiljni dopust. Iako je ovo područje detaljno regulirano zakonom, on se u praksi najčešće ne primjenjuje.

Aleksandra Slavnić / DW