Četiri posto Hrvata živi bez mesa

Briga za zdravlje, očuvanje okoliša i zaštita prava životinja među glavnim su razlozima zašto sve više ljudi posljednjih godina prelazi na vegetarijansku prehranu.

Pokazuju to i statistički podaci prema kojima, kako su objavili Prijatelji životinja, u Hrvatskoj danas ima preko 150 tisuća vegetarijanaca, s time da je navedeni broj u stalnom porastu dok nezavisno istraživanje Spem komunikacijske skupine govori o tome da čak 86,5 posto građana Hrvatske podržava vegetarijanstvo. Slično je i u drugim zemljama, pa se tako na primjer u Njemačkoj svaki deseti građanin svjesno odlučio za bezmesnu prehranu.

Upravo Svjetski dan vegetarijanstva potiče promociju učenja o prednostima ovakvog tipa prehrane, čemu u prilog govore i podaci koje je objavila Svjetska zdravstvena organizacija. Naime, odavno je potvrđeno kako je za zdravlje pojedinca preporučjlivo reducirati konzumaciju konzerviranog i crvenog mesa te povećati unos povrća i voća, a poznato je i kako su za 90 posto trovanja hranom odgovorne upravo namirnice životinjskog podrijetla.

Bezmesna prehrana, ako je naravno adekvatno zamjenjena hranjivim namirnicama, pomaže I u prevenciji nekih od najraširenijih bolesti današnjice poput srčanih bolesti, moždanog udara, raznih karcinoma te šećerne bolesti.

- Svatko ima pravo sam za sebe odlučiti hoće li svojom prehranom unositi namirnice životinjskog podrijetla ili neće. Ukoliko se odluči za vegetarijanstvo odnosno prehranu bez namirnica životinjsklog podrijetla ili djelomično pa konzumiraju samo jaja, mlijeko i mliječne proizvode to je sasvim u redu, no važno je da se educira i priprema kvalitetne i potpune obroke kroz dan kako bi nadoknadio sve potrebne nutrijente. Uostalom kao i oni koji jedu namirnice životinjskog podrijetla, i oni moraju paziti na unos svih potrebnih nutrijenata. , objašnjava predsjednica Udruge za promicanje inteligentne prehrane Nutrivita Mirna Trumbetaš te dodaje kako se u prehrani preporuča kvalitetan unos voća, povrća, cijelovitih žitarica, mahunarkli kao odličnog izvora proteina, sjemenki orašastog voća koji su izvor biljnih masnoća, te jaja, mlijeka i mliječnih proizvoda.

Protivnici bezmesne prehrane najčešće se pozivaju na esencijalne aminokiseline koje ljudski organizam nužno treba, a navodno ih je moguće dobiti isključivo iz mesa, no oni koji podržavaju vegetarijanstvo objašnjavaju kako se raznolikom prehranom i dobrim kombiniranjem namirnica mogu osigurati sve esencijalne kiseline. Jedna od takvih kombinacija su na primjer obrok koji sadrži žitarice i mahunarke. Odličan izvor proteina je pak soja, tofu, sojino mlijeko, ali i grašak, leća te određene sjemenke i povrće. Lisnato povrće i mahunarke također će nadomjestiti željezo, uz koje je dobro konzumirati i hranu i poće bogato vitaminom C koji poboljšava njegovu apsorpciju.

U svakom slučaju, ono što većina stručnjaka preporuča je 'osluškivati' potrebe vlastitog organizma te steći dovoljno znanja o nečem tako važnom kao što je prehrana kako bi se tijelu osiguralo sve što mu treba.

Za vegetarijansku sam se prehranu prvenstveno odlučila zbog zdravlja, objašnjava osječka glumica Sandra Lončarić Tankosić koja već sedam godina živi bez mesa te dodaje kako se uvjerila u to da je takav oblik prehrane i taj način života njoj osobno više odgovara upravo zbog ubrzanog tempa kojim živi. - Prije bi na brzinu ispekla šniclu i krumpir, a sad pazim da mi prehrana bude raznovrsnija i samim time zdravija. Osim toga odlično se osjećam nakon obroka, imam više energije, želudac mi ne probavlja tako dugo hranu, poletnija sam i mogu priznati da mi to sto puta više odgovara bezmesna prehrana.

Iako nema apsolutno ništa protiv vegetarijanske prehrane 49-godišnja članica zagrebačkog dramskog kazališta Gavella i zvijezda sapunice 'Najbolje godine' Ksenija Pajić ipak preferira da je u prehrani sve zastupljeno. - Volim kuhati i jesti, a volim i da mi je prehrana uravnotežena te da je u njoj sve zastupljeno objašnjava Pajić koja najčešće kuha laganu, primorsku hranu, no kad nađe vremena ne pada joj teško pripremiti i neki specijalitet od divljači. Bez obzira na meso, kako u kuhinji u velikim količinama upotrebljava maslinovo ulje, a i ne može bez povrća, nutricionisti bi njenim odabirom bili zadovoljni.

Martina Berger Bedić/VLM