Hrvatske stranke pukle po tri šava

Hrvatske stranke pukle po tri šava
Jer, objektivno program stranke, populacija i, u nacionalnom identitetu inferiorne, regije, koje zastupa HSS-NHI, iako brojčano mala stranka, nalaže zagovaranje zajedničke borbe za neke ključne nacionalne interese. Ako do toga ne dođe, kao u slučaju zajedničkoga kandidata za Predsjedništvo BiH, jedino logično rješenje je samostalni izlazak na izbore. Na ovaj način je HSS-NHI pokazao dosljednost u svojim stajalištima.

Kreševska šestorka ne postoji

Ako stranka želi ostati vjerodostojna i prepoznatljiva, a ne nečiji priljepak, ona mora samostalno u političko odmjeravanje i borbu za povjerenje birača. To je očigledna logika kojom se rukovodio vrh HSS-NHI-a. Tek nakon što se na izborima izvaga njezina vrijednost može izvući adute iz rukava i početi eventualno politički i trgovati.
Nakon što je Predsjedništvo HSS-NHI-a donijelo odluku da na sljedeće opće izbore ta stranka ide samostalno u procijepu između dva definirana stranačka tabora, sada je i definitivno jasno kako se hrvatska politička scena u BiH prije izbora podijelila na tri bloka. To se dakako odnosi i na kreševsku šestorku pa se može slobodno kazati kako ona zapravo više i ne postoji ili je, da je ne pokopamo, privremeno zamrznula svoje postojanje. Na jednoj strani su HDZ BiH i HKDU, na drugoj su HDZ 1990., HSP i Boljitak, ako govorimo o županijskim razinama, dok je na trećoj HSS-NHI. Lijanovićeva Narodna stranka Radom za boljitak je multinacionalna stranka i ona se eventualno može svrstavati u nacionalne, ali također i u multinacionalne blokove, ovisno od područja na kojima izlazi na izbore. Ovakva podjela između hrvatskih stranaka se odnosi na županije, te na FBiH i na državnu razinu dok je za očekivati da će sve hrvatske stranke, kao i na prošlim izborima, zajednički nastupati u RS-u.

Bespoštedna borba u županijama

Najžešća stranačka borba vodit će se na području Zapadnohercegovačke, Hercegbosanske i Posavske županije gdje će i nakon ovih izbora vlast pokušati formirati HDZ BiH i HKDU na jednoj, odnosno HDZ 1990., HSP i Lijanovići na drugoj strani. Te će tri županije s hrvatskom većinom biti prave političke arene u kojima će se političke stranke, kao gladijatori, boriti svim raspoloživim demokratskim i prljavim oružjima. Tu se ne radi samo o preuzimanju ili zadržavanju vlasti, ulog je u svakom smislu preveliki. U Središnjoj Bosni, kao i u Hercegovačko-neretvanskoj županiji formiranje vlasti ovisit će u konačnici o bošnjačko-hrvatskoj koaliciji tako da će u tom smislu biti od iznimnog značaja odnos SDA i SBiH, odnosno Sulejmana Tihića i Harisa Silajdžića pa možda i Fahrudina Radončića, spram jednoga od dva HDZ-a. U Središnjoj Bosni i Posavskoj županiji moguće je da ključnu ulogu o sudjelovanju Čovićevog ili Ljubićevog HDZ-a u vlasti s Bošnjacima, kao i do sada, odigra HSS-NHI, ako postigne očekivane rezultate i dobije nekoliko zastupnika u županijskim skupštinama.

Gdje će tko sjesti

Na entitetskoj i državnoj razini borba za raspodjelu ministarskih dužnosti vodit će se između HDZ-a BiH i HDZ-a 1990. i HSP-a i to će opet ovisiti od odnosa s bošnjačkim strankama u FBiH odnosno od odnosa sa srpskim i bošnjačkim strankama na državnoj razini. Prema trenutačnom raspoloženju i odnosima između najjačih hrvatskih i bošnjačkih stranaka, pod uvjetom da hrvatske stranke poluče makar približno iste izborne rezultate, u FBiH vlast bi mogli kreirati devedesetka i pravaši, bez Čovićevih kadrova, ali zato objektivno Božo Ljubić i Zvonko Jurišić teško u takvim relacijama mogu računati na ministarske pozicije na državnoj razini.

Na što računaju Lijanovići

Iako su odlučili ići u utrku za najviše državne pozicije, za člana Predsjedništva i, ništa više niti manje nego za predsjedatelja Vijeća ministara, neslužbeno se ipak doznaje kako bi braća Lijanovići itekako bili zadovoljni nekom jakom pozicijom u, primjerice, Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa ili u Direkciji za europske integracije. Dobru pregovaračku poziciju mogu steći samo izrazito dobrim izbornim rezultatima na svim razinama i onda bi mogli eventualno i "ucjenjivati" one jače koji će tražiti i njihove glasove za formiranje vlasti.

Piše: Antun Mrkonji\dnevni-list.ba