NAKON PROPASTI BANAKA U BiH se očekuje novo poskupljenje namirnica i povećanje rata kredita

"Svjetski ekonomski rat" ulazi u novo teško razdolje nakon ponovnog zaoštravanja situacije s Rusijom zbog optužbi za ratne zločine na račun Vladimira Putina te zbog propasti dvije velike banke u SAD-u i Europi. Posljedično će to dovesti i do poskupljenja u Bosni i Hercegovini, piše Klix.

Financijska kriza kojoj svjedočimo ulazi u novu fazu koja je vezana za financijske institucije. Kako će to utjecati na građane BiH te što bi bila poželjna reakcija nadležnih, za Klix je otkrio ekonomski analitičar Draško Aćimović.

Početak novog kraha bio je bankrot nekoliko američkih banaka, a nastavio se kroz krizu bankarskog sustava u EU i s propasti velike Credit Suisse banke.

"Za Credit Suisse banku prije nekoliko godina nitko ne bi mogao pomisliti da može doći do kraha. Dionice su otkupljene po cijeni od 0,5 švicarskih franaka, što je samo oko tri posto od vrijednosti koju je imala prije više od godinu, a i dogovor je napravljen bez suglasnosti akcionara što znači da su oni izgubili novce. To je veliki udar, a vidjet ćemo je li gašenjem te banke ugašeno i sve ono što je bilo negativno i toksično", rekao je Aćimović.

Glavni uzroci kraha banaka su prema njegovom mišljenu: prekomjerno tiskanje novca, rat u Ukrajini, pandemija i pohlepa.

"Problem je enormno tiskanje novca bez pokrića koje je dovelo do poremećaja na tržištu. Većina tog novca u Europi je bila plasirana u europske obligacije, obveznice europskih država. Međutim, to je trebalo biti povučeno na mjesec dana prije rata da bi se zaustavila inflacija, ali je ratom došlo do velikog poremećaja i nisu uspjeli povući taj novac. Znači on je ostao u optjecaju te smo dobili jedan nekontrolirani sustav", naveo je Aćimović.

Psihološki efekt ima veliki utjecaj na ekonomska kretanja pa je tako posljednja informacija o optužbi Vladimira Putina za ratne zločine doprinijela novoj krizi. Osim toga, nakon što su dionice Credit Suisse banke pale, saudijski investitor je kazao kako više neće kupovati akcije banke. Uslijed takvih događaja, dolazi do panike, a što dalje vodi ka odljevu novca.

"Uvijek postoji i psihološki efekt na financijski sustav. Banke, osiguravajuća društva, generalno financijski sustav voli tišinu. Bilo kakvo uznemirenje može biti problem, to je taj takozvani 'bank run' odnosno kako mi to zovemo popularno 'na šalterima je danas ogroman red'. Kada dođe do naglog povlačenja i stvaranja panike, dolazi i do ovakvih stvari. Svaka loša vijest može izazvati paniku i kapital odmah bježi iz tih banaka jer ljudi podižu previše novca", kazao je.

S tim u vezi, objašnjava da su u BiH depoziti osigurani samo do 70.000 KM.

"Zamislite ljude koji imaju više od te sume na računu, ako krenu u panici povlačiti svoj novac, doživjet ćemo isti krah i u BiH", rekao je Aćimović.

Rastu kreditne kamate, kao i cijene namirnica

Europska centralna banka je podigla kamatnu stopu za još 0,5 posto. To znači da situacija postaje još teža za one koji imaju kredite bez fiksne kamatne stope. Porast kamate od pola postotka će se odraziti odmah na kredite građana, piše Klix.

"S jedne strane imate rast kamata kojima trebate zaustaviti inflaciju, ali zbog turbulentne krize bankarskog sustava, ne možete obuzdati inflaciju, novac izlazi", rekao je.

Ističe da u BiH i svijetu možemo očekivati daljnje povećanje cijena, pogotovo prehrane.

S druge strane je pozitivan pad cijena energenata, pogotovo plina.

"Ovaj pad cijena energenata koji imamo je očekivan i to bi trebali iskoristiti da napravimo zalihe da imamo bar ovu zimu sigurnu", predložio je Aćimović.

Što u BiH možemo uraditi da ublažimo krizu

"Još u prošlom sazivu nije urađena osnovna stvar, nije restrukturiran kreditni portfolio države i entiteta kako bi se oslobodili skupih dugova. Zatim ulazi se u kapitalne investicije u momentu kada kamate drastično rastu. Ovo nije vrijeme za nove kapitalne projekte, već da se završe započeti", rekao je Aćimović.

Fiskalno vijeće BiH nije razmatralo još uvijek novu krizu, niti poduzelo bilo kakve konkretne korake za relaksaciju situacije. Ono što je Aćimović navodi kao prioritet, pored obustave novih javnih nabavki i novih kapitalnih investicija, je i pomoć socijalno ugroženom stanovništvu.

"Nije vrijeme za nove urede, nove automobile i novi namještaj. Fiskalno vijeće treba izaći i umiriti javnost, vidjeti kolike su rezerve, jesu li ugrožene banke i da se s time upoznaju građani. Građani vide informacije iz medija i to može dovesti do kaosa", rekao je.

Aćimović ističe da postoji puno stvari koje je BiH već trebala napraviti, a na prvom mjestu Fiskalno vijeće treba izaći u javnost i odgovoriti na strahove građana. Vrlo je važno da objasne što je s povećanjem duga BiH, što se događa s financijama BiH i situacijom u svijetu.

"Razlog zašto nije vrijeme za velike državne infrastrukturne projekte su visoke kamate u ovom trenutku. To je trebalo uraditi ranije i pogotovo zaustaviti javne nabavke koje nisu potrebne jer se novci moraju usmjeriti u drugom pravcu", kazao je.

Začarani krug - rješavanje jedne krize vodi u drugu

Europa i svijet također pokušavaju odgovoriti na krizu pa su tako Banka Engleske, Europska centralna banka, Američka centralna banka, Banka Japana, Švicarska nacionalna banka i Banka Kanade najavili poteze koji bi omogućili likvidnost banaka.

"Omogućavaju veću likvidnost banaka da bi tako ugasili bankovnu krizu. Povećanjem kamata se pokušava smanjiti inflacijski udar. Međutim, to je opet jedan krug za koji nisam siguran da će zaustaviti inflaciju", navodi Aćimović.

Rješavanje određene bankovne krize dovodi do drugih problema.

"Osim što uslijed propasti banke dolazi do otpuštanja velikog broja građana, dolazi do problema i u tvrtkama koje su se vezale za banku. Vrlo je teško zaustaviti inflaciju tako. Ova financijska kriza je dovela do toga da mjere protiv inflacije koje uspostavlja Europska centralna banka postaju nedovoljne", zaključio je Aćimović.