Ljubo Bešlić najavio izradu pročistača otpadnih voda u Mostaru
Ova konferencija ima za cilj razmjenu stručnih mišljenja i iskustava u provedbi infrastrukturnih projekata financiranih sredstvima Europske unije, s naglaskom na planiranje i pripremu projektne dokumentacije.
Mostar je u ovoj oblasti napravio povijesne projekte koje do sada grad nije zabilježio. To je pročistač otpadnih voda, koji je sada u probnom radu i najveći je pročistač u BiH, a u pripremi smo i izrade pročistača otpadnih voda na deponiji Uborak, koji je novi projekt, naglasio je Bešlić.
Na taj način, naglasio je gradonačelnik Bešlić, ekološki podižu standardi u BiH, a posebno u Gradu Mostaru, te dodao kako je Mostar napravio mnogo po pitanju zaštite rijeke Neretve te da se i na taj način "uklapa u europske norme kada je u pitanju zaštita voda".
Po riječima direktora Agencije za vodno područje (AVP) Jadranskog mora Damira Mrđena, ovom konferencijom će pokušati da kroz razgovor i prezentaciju iskustava doprinesu definiranju nekih rješenja, odnosno kako nadvladati i riješiti probleme koji stoje pred BiH, a tiču se prvenstveno poboljšanja vodnih usluga s jedne strane, te s druge strane kako osigurati da te usluge koje treba pružiti krajnjim korisnicima budu održive i dostupne stanovništvu BiH.
Na konferenciji će biti prezentirana i iskustva Hrvatske u pretpristupnim fondovima, ali i iskustva kroz koje Hrvatska danas polazi kroz korištenje strukturnih fondova u području vodnog gospodarstva.
Državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike Republike Hrvatske Mario Šiljeg naglasio je kako su financijska sredstva koje je EU namijenila i koja će u budućnosti namijeniti sektoru vodnog gospodarstva, a prije svega zaštiti voda, enormna.
Riječ je o vrlo velikim sredstvima, ali i o vrlo složenim projektima, i to složenim u smislu kontrole tih projekata, izrade projektne dokumentacije, provođenja i ciljeva koje ti projekti moraju ispuniti, kazao je Šiljeg.
Dodao je kako postoje dvije ključne europske direktive, i to direktiva o vodi za ljudsku potrošnju ili za pitke vode i direktiva o pročišćavanju komunalnih otpadnih voda.
Pojasnio je kako svaka zemlja pristupnica pregovara s Europskom komisijom i kroz ugovor o pristupanju dobiva rokove kada mora ostvariti te ciljeve, koji su, kako je ocijenio, vrlo visoki, ali i ostvarivi.
Vrlo su visoki ciljevi, ali su i vrlo visoka sredstva i tu smo upravo kako bismo naše prijatelje iz BiH upoznali s teškoćama koje imamo kod povlačenja tih sredstva i kako bi naši prijatelji iz BiH kod realizacije njihovih projekata imali što manje problema i naučili se na našim pogreškama, kazao je Šiljeg uoči konferencije.
Istaknuo je kako su naučili lekciju te da se nakon dugogodišnjeg iskustva konačno može reći da Hrvatska s uspjehom kreće u realizaciju ostvarivanja tih enormno složenih projekata, ali i izdašnih financijskih sredstva.
Druga poruka koju želimo prenijeti je da Vlada RH, shodno svojim ustavnim obvezama, brine za Hrvate u BiH te da je kroz takozvane "presječene sustave" (sustave vodoopskrbe gdje su korisnici s obje strane granice) izdvojila oko 25 milijuna kuna za četiri područja u BiH, gdje zajednički nastojimo obnoviti vodoopskrbne sustave koji su napravljeni u bivšoj Jugoslaviji i omogućiti kvalitetnu i zdravstveno ispravnu vodu za piće za stanovništvo s obje strane granice, kazao je Šiljeg, ističe se u priopćenju Gradske uprave Grada Mostara.
Sudionici su, uz ostalo, naglasili kako će današnja konferencija pokušati dati doprinos za rješenje niza ključnih sektorskih pitanja, među kojima su: nacionalno zakonodavstvo i propisi - usklađenost s EU direktivama, gubici vode, povećanje priključenosti na vodovodnu i kanalizacijsku mrežu, financiranje vodne infrastrukture i mogućnosti korištenja IPA sredstava i sredstava IFI-ja.
(www.jabuka.tv)