FOTO  Čak 49 posto srednjoškolaca u Mostaru ne konzumira voće na dnevnoj bazi!

Čak 49 posto srednjoškolaca u Mostaru ne konzumira voće na dnevnoj bazi!

Kao izvannastavnu aktivnost u sklopu Civitasovog projekta, učenici Srednje medicinske škole Sestara milosrdnica Mostar proveli su anketu pod nazivom "Ispitivanje prehrambenih navika srednjoškolaca grada Mostara“. Anketa je provedena u svim srednjim školama grada Mostara na 480 ispitanika u dobi od 17 do 18 godina.

„Ispitanici ovog istraživanja sada prolaze kroz vrijeme velikih promjena, odrastanja, novih životnih obaveza i skorog prelaska na fakultet i uključivanje u samostalan život“- dodala je docentica dr.sc Anita Jurić.

Znamo svi kako se prehrambene navike stječu još u ranom djetinjstvu, ali prehrambene navike koje steknemo tijekom srednjoškolskog razdoblja su one koje se zadrže kroz život.

Nutricionistica Nevena Ćorić s Agronomskog prehrambeno-tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Mostaru objasnila je kako je teško steći dobre prehrambene navike, ali kako trebamo ustrajati u konzumiranju raznolike  i uravnotežene prehrane.

Rezultati istraživanja nisu poražavajući, ali prostora za napredak ima, objasnili su.

Doručak ili zajutrak ne konzumira 36% ispitanika, 46% ispitanika redovno konzumira zaslađene gazirane i negazirane sokove, 17% ispitanika nikada ne konzumira integralne žitarice dok ih 51% konzumira tek povremeno. Do 3 puta tjedno mliječne proizvode konzumira 30% mladih, što može utjecati na nedostatak kalcija i vitamina D.

Svjetske zdravstvene organizacije naglašavaju unos 5+ porcija voća i povrća na dan (u količini od 400 g, i 150g zaIeguminoze). Prema ovom ispitivanju, 35% ispitanika ne jede povrće svaki dan, a čak 49% ni voće na dnevnoj bazi što je zabrinjavajuće.

Time su lišeni svakodnevnog unosa prehrambenih vlakana, te mikronutrijenata (vitamina i minerala) i povećavaju rizik od razvoja kroničnih nezaraznih bolesti za 20%.

Nutricionistice Jurić i Ćorić naglašavaju i potrebnu raznolikost u konzumaciji povrća s naglaskom na mahunarke te voća.

Još jedan podatak se ističe u rezultatima ankete, a to je da 33% ispitanika u svom užem krugu obitelji ima oboljelog od neke kronične nezarazne bolesti (dijabetes, kardiovaskularne bolesti, karcinom).

Ako uzmemo u obzir podatke Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i podatke Zavoda za javno zdravstvo FBiH, vodeći uzrok smrtnosti stanovništva BiH u 2017. godini bile su upravo kronične nezarazne bolesti (kardiovaskularne, cerebrovaskularne, te maligne neoplazme).

Istraživanjem je utvrđena i značajna razlika prema spolu u odnosu na tjelesnu aktivnost, 48% mladih djevojaka ne bavi se redovito tjelesnom aktivnosti.

Stoga, upravo im je ovim predavanjem skrenuta pozornost na važnost učestale tjelesne aktivnosti od strane mag. kineziologa Vladimira Pokrajčiča, asistenta na Kineziološkom studiju Sveučilišta u Mostaru.

Ono što je cilj ovog predavanja jeste uputiti prisutne ispitanike, njihove roditelje i nastavnike, o važnosti poboljšanja prehrambenih i životnih navika. Sukladno tome potrebno je uključiti širu zajednicu i provoditi javne zdravstvene programne s ciljem usvajanja zdravijeg načina života.

Anita Jurić i Nevena Ćorić su tijekom izlaganja ispričale i objasnile rezultate ankete, odgovorile na pitanja okupljenih srednjoškolaca te pojasnili načela pravilne prehrane.

S pojmom nutricionizam je bilo upoznato 93 posto žena i 85 posto muškaraca. Pojasnile su kako je istraživanje pokazalo kako muškarci više drže prehrane o kojoj znaju nego žene. Razlog toga je  što se muškarci bave više i fizičkom aktivnošću.

Većina ispitanika je znala što znači pojam piramida prehrane, mada skoro nitko nije znao reći što je to pojam zdrav tanjur. „Piramida prehrane se primjenjuje zajedno s pojmom zdravog tanjura. Piramida pravilne prehrane je jako korisna, u njoj imamo pokrivene sve skupine namirnica i točno je napisano koliko dnevno trebamo unositi od namirnica.“

„Polovica tanjura nam zapravo treba voće i povrće, jedna trećina neki protein kao naprimjer riba, jaja, meso ili mladi sir, te imamo drugu trećinu tanjura koje su zapravo integralne žitarice" - dodala je asistentica spec. nutricionizma Nevena Ćorić.

Nutricionistica dr.sc. Anita Jurić savjetovala mladima da je naša voda je sasvim dobra i kako je zdravstveno ispravna. „Nepotrebno je kupovati plastične bočice, jer se određene materije iz plastičnih boca prelaze u vodu“.

Maja Ljubić, Hercegovina.info