Svjetski dan sigurnosti hrane - što BiH poduzima za zdravlje ljudi?

Svjetski dan sigurnosti hrane - što BiH poduzima za zdravlje ljudi?
Hercegovina.info

Drugu godinu zaredom, 7. lipnja širom Planete se obilježava Svjetski dan sigurnosti hrane (WFSD - World Food Safety Day), kojim se ukazuje na bezbroj prednosti sigurne i zdrave hrane. Nakon što je u prosincu 2018. godine Generalna skupština Ujedinjenih nacija (UN) usvojila Rezoluciju o proglašenju Svjetskog dana, ovo pitanje dobiva sve više na značaju, ističu iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.

"Svaki deseti stanovnik Zemlje imao je ili ima problema sa kvalitetom i zdravljem hrane, odnosno se razbolio usljed nesigurne ili kontaminirane hrane. Sigurna i zdrava hrana je neophodna za promicanje zdravlja i okončanje gladi, dva od 17 ciljeva Agende za održivi razvoj 2030. godine", ističe magistar upravljanja kvalitetom i sigurnosti hrane i Quality manager (QM) u Institutu za zdravlje i sigurnost hrane Benjamin Čaušević.

Utjecaj na ekonomiju

Nesigurna hrana ima ogroman uticaj na zdravlje ljudi i ekonomiju. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO/WHO) procjenjuje da se više od 600 milijuna ljudi razboli, a 420.000 umre svake godine od konzumiranja hrane onečišćene bakterijama, virusima, parazitima, toksinima ili kemikalijama. Prema podacima Svjetske banke, nesigurna hrana košta male i srednje kompanije stotinjak milijardi eura godišnje. Nesigurna hrana također ograničava trgovinu.

Bolesti koje se prenose hranom obično su zarazne ili toksične prirode najčešče uzrokovane od strane bakterija, virusa, parazita ili kemikalija i drugih tvari koje ulaze u tijelo putem kontaminirane hrane ili vode. Bolesti ometaju i opterećuju zdravstvenih sistem, nacionalne ekonomije, turizam i trgovinu. Vrijednost trgovine hranom je otprilike 10 posto ukupne godišnje trgovine na globalnom nivou. Sigurna hrana je presudna, ne samo za bolje zdravlje čovjeka, nego i za ekonomski razvoj i međunarodni ugled svake zemlje, navode iz Instituta.

"Klimatske promjene uveliko utiču na proizvodnju hrane, kao i na njenu sigurnost, a važan aspekt je i otpad od hrane, bilo da je animalnog ili biljnog porijekla. Sigurnost hrane se nerijetko uzima 'zdravo za gotovo'. Često je to nebitan - problem, dok ne dobijete trovanje hranom. Hrana koja je onečišćena štetnim bakterijama, virusima, parazitima ili kemijskim tvarima uzrokuje više od 200 bolesti - u rasponu od dijareje do karcinoma", ističe Čaušević.

Ovaj međunarodni dan prilika je za jačanje napora kako bismo osigurali da hrana koju jedemo bude sigurna. Dobre higijenske prakse u prehrambenom i poljoprivrednom sektoru pomažu smanjenju nastanka i širenja bolesti koje se prenose hranom. Bilo da proizvodite, prerađujete, prodajete ili pripremate hranu, imate važnu ulogu u njezinoj sigurnosti. Svi u prehrambenom lancu su odgovorni za sigurnost hrane, kažu u Institutu.

Podizanje svijesti

Svjetski autoriteti iz oblasti hrane pozvali su sve da podignu svijest o sigurnosti hrane i da svi koji sudjeluju u prehrambenim sistemima, moraju imati više odgovornosti. Cilj je privući pažnju i potaknuti akcije za sprječavanje, otkrivanje i upravljanje rizicima koji se pojavljuju u proizvodnji hrane, sa naglaskom na sigurnost hrane, javno zdravstvo, ekonomski prosperitet, poljoprivredu, pristup tržištu, turizam i održivi razvoj.

U INZ kažu da su mjere koje su moguće neprestano pozivanje na akciju, osiguranje i uzgajanje, održavanje i konzumiranje sigurne (zdrave) hrane, te udruživanje da bi ona ostala takva. U njima sudjeluju svi koji proizvode, obrađuju, prevoze, skladište, distribuiraju, prodaju, pripremaju, poslužuju i konzumiraju hranu; ali i utjecajne osobe sa društvenih medija i općenito javnost, posebno mladi.

Tko su odgovorni

Na 'spisku' odgovornih su i državni organi, donositelji politika i odluka, poljoprivrednici i proizvođači hrane, kontrolori, regionalna ekonomska tijela, organizacije UN-a, razvojne agencije, trgovačke organizacije, grupe potrošača i proizvođača, akademske i istraživačke institucije i subjekti privatnog sektora - svi moraju zajedno raditi na pitanjima koja se tiču svih nas, globalno, regionalno i lokalno. Suradnja je potrebna na mnogim nivoima - između sektora i obavezno - preko granica, jer bilo kakve mjere na jednom polju, neće postići ništa ili će pomoći veoma malo.

"Sigurnost hrane odgovornost je svakoga, a samim tim i svačiji posao. Danas se hrana obrađuje u većim količinama i distribuira na većim udaljenostima nego ikad prije. Multidisciplinarna suradnja svih sudionika u lancu opskrbe hranom, kao i dobro upravljanje i poštivanje propisa doprinosi boljoj sigurnost hrane. Primjena pristupa 'One Health' (Jedno-jedinstveno zdravlje) poboljšava sigurnost hrane", navodi Čaušević.

Važnost globalnih organizacija

Dvije UN agencije, FAO i WHO su veoma bitni u ovom "lancu". FAO pomaže zemljama članicama u sprječavanju, upravljanju i reagiranju na rizike povezane s proizvodnjom hrane, dok WHO olakšava globalnu prevenciju, otkrivanje i reagiranje na prijetnje javnom zdravlju povezan s nesigurnom hranom. Obje organizacije rade na tome da pomognu osigurati povjerenje potrošača u povjerenje u sigurnu opskrbu hranom.

Standardi hrane 'Codex Alimentarius' pomažu u zaštiti zdravlja i olakšavaju trgovinu. Komisija 'Codex Alimentarius', kojom upravljaju FAO i WHO, uspostavlja hranu utemeljenu na znanstvenim dostignućima, standarde, smjernice i kodekse prakse koji osiguravaju sigurnost i kvalitetu hrane, ističe se u priopćenju Instituta za zdravlje i sigurnost hrane, povodom 7. lipnja, Svjetskog dana sigurnosti hrane.

Osvrt Agencije za sigurnost hrane BiH

Usklađivanje propisa o hrani s pravnom stečevinom EU predstavlja jednu od ključnih aktivnosti Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine. Na prijedlog Agencije, u suradnji s nadležnim organima Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko distrikta BiH, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine donijelo je više od 170 propisa o hrani, te je na taj način ova oblast u značajnoj mjeri usklađena sa zakonodavstvom EU.

Razvijeni su i zajednički se provode specijalizirani programi kontrole hrane poput Višegodišnjeg programa kontrole ostataka pesticida u i na hrani bilјnog i životinjskog podrijetla. Pored toga, uspostavljeni su mehanizmi za povlačenje i opoziv zdravstveno neispravne hrane, ukoliko se to utvrdi u fazi u kojoj je hrana dospjela na tržište.

Pored segmenta zdravstvene ispravnosti hrane, u proteklom razdoblju u Bosni i Hercegovini je ostvaren i značajan napredak u razvoju i provedbi politika kvalitete hrane u područjima prirodnih mineralnih, prirodnih izvorskih i stolnih voda, oznaka podrijetla, zemljopisnog podrijetla i zajamčeno tradicionalnog specijaliteta prehrambenih proizvoda, certificiranja i označavanja proizvoda oznakom 'bez GMO', hrane za posebne prehrambene potrebe i senzorne analize maslinovog ulja.

U predstojećem razdoblju, u skladu s preporukama Europske komisije, potrebno je dodatno unaprijediti kapacitete za službene kontrole hrane i laboratorijsko ispitivanje hrane na čemu će Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine raditi u skladu sa svojim nadležnostima.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.