Željeznice i Autoceste FBiH, JP Vodovod i Deponija Mostar, općine Grude i Posušje ne plaćaju svoje dugove

Dok javna poduzeća gomilaju dugove, Federacija ih sanira iz proračuna – bez ikakvih pravih sankcija. Najveći dužnici, poput Autocesta FBiH i Željeznica FBiH, godinama ne plaćaju dospjele kreditne obveze. Revizori upozoravaju na pasivnost Ministarstva financija, izostanak naplate i propuste u dokumentaciji.

Prema najnovijem izvješću Ureda za reviziju institucija u FBiH, dug javnih poduzeća prema Federalnom proračunu po osnovu vanjskih kredita i kreditnih reprograma popeo se na stotine milijuna maraka, pri čemu su pojedini korisnici godinama izbjegavali svoje obveze, a da nadležna ministarstva nisu poduzela zakonom propisane mjere za naplatu.

FR 2024 Federalno Ministarstvo Finansija by Uredništvo hercegovina info on Scribd

JP Autoceste FBiH: Obustava plaćanja i tek simbolično vraćanje duga

Javno poduzeće Autoceste FBiH godinama koristi sredstva iz vanjskih kredita za infrastrukturu, no prema izvješću revizora, od trećeg kvartala 2022. godine uopće ne servisira dospjele obveze. U 2023. godini Vlada FBiH odobrila im je reprogram duga u visini od 226,5 milijuna KM, ali su u 2024. platili tek 13,6 milijuna KM, iako je za tu godinu dospjelo 185,3 milijuna KM. Kao razlog izostanka plaćanja navode da im nisu prenesena sredstva od trošarina za gorivo, iako ta sredstva zakonski služe upravo za otplatu kreditnih obveza za autoceste.

JP Željeznice FBiH: Dugovi se gomilaju unatoč reprogramima

Željeznice FBiH dužne su preko 111 milijuna KM, što uključuje više inozemnih kredita (TALGO, EBRD, EIB, OPEC fond, Vlada Portugala). Iako su zaključeni reprogrami i aneksi kojima je prolongiran rok otplate, ni oni se ne poštuju. Umjesto Željeznica, kredite izmiruje FBiH iz proračuna, čime se pojačava pritisak na budžet, a dugovi de facto prelaze u obveze države.

JP Vodovod Mostar: Plaćanja bez potraživanja

Jedan od najsloženijih slučajeva odnosi se na JP Vodovod d.o.o. Mostar, koje nije plaćalo kreditne obveze prema Svjetskoj banci (projekt IDA 34000 – „Voda za Mostar“). Iako je u 2024. godini iz budžeta FBiH za njih plaćeno više od 2,2 milijuna KM, Ministarstvo nije evidentiralo potraživanje, jer – kako navode – nemaju primjerak supsidijarnog sporazuma s Vodovodom. 

Supsidijarni kreditni ugovor između BiH, FBiH i JP „Vodovod“ Mostar potpisan je 2000. godine za iznos od 22,3 milijuna KM, s otplatom od 2010. do 2035. godine.

U 2024. godini FBiH je iz proračuna platila preko 2,2 milijuna KM umjesto Vodovoda, a preostali dug po glavnici iznosi gotovo 9 milijuna KM. Ministarstvo nije evidentiralo potraživanje jer ne posjeduje ovjereni primjerak ugovora s Vodovodom. Iako je više puta traženo očitovanje i dostava dokumentacije, JP „Vodovod“ Mostar nije reagirao. Ministarstvo nije poduzelo dodatne mjere niti se obratilo kreditoru, što je dovelo do nepostojanja službenog potraživanja u knjigama, navode šokirani revizori.

I drugi šute – Deponija Mostar, Li-Čistoća Livno, Općine Grude i Posušje…

Na listi dužnika nalaze se i druga javna poduzeća i općine:

• JP Ceste FBiH – 69,8 milijuna KM

• JP Deponija Mostar – 4 milijuna KM

• JP Li-Čistoća Livno – 3,8 milijuna KM

• Općina Grude – 1,57 milijuna KM

• Općina Posušje – 1,16 milijuna KM

Iako su sa korisnicima JP „Li-Čistoća“ Livno, KJP „10. juli“ Bosanska Krupa, Općina Grude i Općina Posušje u ranijem periodu zaključeni reprogrami, obaveze se ne izmiruju, ali daljnjih aktivnosti na naplati potraživanja nije bilo. Za potraživanja od JP „Vodovod“ d.o.o. Posušje nisu poduzete mjere na naplati, niti je za potraživanja od JP „Deponija“ Mostar aktivirana garancija.

Revizori upozoravaju: Ministarstvo nije poduzelo sve zakonom propisane mjere

Revizija izričito navodi da Ministarstvo financija FBiH nije poduzelo sve mjere propisane Zakonom o budžetima FBiH kako bi naplatilo stara i nova potraživanja, što direktno narušava likvidnost proračuna.

Na primjeru JP „Vodovod“ Mostar ističu se sistemski propusti – FBiH plaća dugove umjesto krajnjih korisnika, a pritom se čak ni ne vodi evidencija o dugovanju zbog nedostatka dokumentacije.

Dok javna poduzeća i lokalne samouprave izbjegavaju vraćanje kredita, Federacija BiH snosi trošak. Reprogrami ne funkcioniraju, zakonski mehanizmi se ignoriraju, a za ozbiljna kršenja fiskalne odgovornosti nema sankcija.

Revizori pozivaju Ministarstvo financija da konačno pokrene sve zakonske procedure i evidentira potraživanja prema korisnicima koji dugoročno ne izvršavaju svoje obveze – ili, u nekim slučajevima, čak ne priznaju da te obveze postoje.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.