Nova pravila za stare igrače: Vlasnici postojećih elektrana dobivaju put prema baterijskim skladištima

Vlada Federacije BiH donijela je odluku kojom se postojećim elektranama omogućava transformacija u hibridna postrojenja za proizvodnju i/ili potrošnju električne energije, uključujući i postrojenja za skladištenje električne energije.

Odluka o uvjetima i načinu transformacije postojećih elektrana u hibridna postrojenja za proizvodnju i/ili potrošnju električne energije, uključujući i postrojenje za skladištenje električne energije, objavljena je u „Službenim novinama FBiH“, broj 33/2026.

Iako je riječ o naizgled tehničkoj odluci, ona bi mogla imati važne posljedice za energetski sektor u Federaciji BiH, posebno za postojeće vlasnike elektrana i budući razvoj baterijskih skladišta energije.

Prema odluci, hibridno postrojenje označava postrojenje za proizvodnju i/ili potrošnju električne energije u kojem se koristi više različitih tehnologija, uključujući i postrojenje za skladištenje električne energije, a koje je priključeno u istu pristupnu točku mreže.

To znači da bi postojeće elektrane, pod propisanim uvjetima, mogle dodavati nove tehnologije ili baterijska skladišta, ali bez promjene postojeće priključne točke i bez prekoračenja odobrene priključne snage.

Elektranu je moguće transformirati u hibridno postrojenje samo ako već ima važeću uporabnu dozvolu, ako se transformacija odvija isključivo na prostoru postojećeg energetskog objekta, ako maksimalna izlazna snaga hibridnog postrojenja ne prelazi odobrenu priključnu snagu elektrane te ako se ne mijenja postojeća točka priključenja na mrežu.

Posebno je značajna odredba prema kojoj se takva transformacija, ako su ispunjeni propisani uvjeti, neće smatrati izgradnjom novih niti rekonstrukcijom postojećih objekata za proizvodnju električne energije iz nadležnosti Federacije BiH.

Drugim riječima, postojeći energetski objekti mogli bi dobiti mogućnost tehnološke nadogradnje bez tretmana nove gradnje, što otvara prostor za drukčiji razvoj postojećih projekata, osobito u sektoru obnovljivih izvora energije.

Odlukom se Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije zadužuje da najkasnije u roku od 180 dana od stupanja odluke na snagu pripremi i Vladi Federacije BiH dostavi prijedlog izmjena i dopuna Zakona o električnoj energiji FBiH, kako bi se ova materija trajno uredila zakonom.

Istodobno, Regulatornoj komisiji za energiju u Federaciji BiH, FERK-u, te javnim poduzećima Elektroprivreda BiH i Elektroprivreda HZ HB naloženo je da u roku od 30 dana usklade akte iz svoje nadležnosti s ovom odlukom radi njezine potpune primjene.

Odluka će se primjenjivati do zakonskog uređenja ove oblasti, a na snagu stupa dan nakon objave u „Službenim novinama FBiH“.

Ova odluka mogla bi biti važna za postojeće solarne, vjetro i druge elektrane koje već imaju odobren priključak i uporabnu dozvolu, jer im omogućava razmatranje modela hibridnih postrojenja i skladištenja energije u okviru postojećih kapaciteta.

Ipak, neke nedoumice ostaju.

Naime, odluka omogućava da se postojeći energetski objekti tehnološki prošire ili nadograde, ali bez tretmana nove gradnje ili rekonstrukcije. To može značiti manje procedura, manje dozvola, manje javnog uvida i brži put za postojeće investitore.

Drugo, odluka vrijedi prije izmjena Zakona o električnoj energiji FBiH. Vlada sama nalaže Ministarstvu da tek u roku od 180 dana pripremi izmjene zakona. To znači da se važna materija privremeno uređuje odlukom, a ne zakonom.

Treće, FERK, Elektroprivreda BiH i Elektroprivreda HZ HB imaju rok od samo 30 dana da usklade svoje akte. To je dosta kratak rok za stvar koja može imati ozbiljne posljedice po priključke, mrežu, balansiranje i tržište električne energije.

Četvrto, odluka najviše koristi onima koji već imaju elektrane, uporabne dozvole i priključke. U energetici je priključak često ključna vrijednost. Ako netko već ima odobrenu priključnu snagu, sada dobiva mogućnost dodavanja skladišta ili druge tehnologije bez ulaska u režim novog energetskog objekta.

Što bi mogao biti problem u praksi?

Primjerice, vlasnik solarne elektrane mogao bi dodati baterijsko skladište i tako energiju skladištiti kada je proizvodnja veća, a plasirati kada je cijena bolja ili kada mreža to dopušta. To samo po sebi nije loše. Naprotiv, baterije su važne za stabilnost sustava.

Ali pitanje je: tko će imati pravo na taj novi poslovni model i pod kojim uvjetima?

Ako prednost imaju samo postojeći vlasnici priključaka, onda odluka može dodatno učvrstiti poziciju investitora koji su već ranije dobili energetske lokacije, koncesije, dozvole ili priključne kapacitete. Posebno je zanimljivo za solarne projekte u Hercegovini, gdje su priključci i zemljište već godinama predmet ozbiljnih pitanja.

U energetskom sektoru, upravo priključni kapaciteti i mogućnost skladištenja električne energije postaju sve važnije pitanje, osobito u kontekstu rasta broja projekata iz obnovljivih izvora i potrebe za stabilnijim upravljanjem proizvodnjom i potrošnjom električne energije.

Pri preuzimanju teksta, obavezno je navesti hercegovina.info i autora kao izvor te dodati poveznicu na autorski članak.