SVE STOJI ZAPUŠTENO Na lokalitetu Zalužana nalazi se cijeli antički grad koji je imao centralno grijanje

SVE STOJI ZAPUŠTENO Na lokalitetu Zalužana nalazi se cijeli antički grad koji je imao centralno grijanje

Na području općine Ilidža još uvijek se može naići na spomenike koji još uvijek nisu objavljeni u znanstvenoj literaturi niti su preneseni u muzeje ili druga odgovarajuća mjesta. Tako je prije nekoliko mjeseci na obali Željeznice, prof. dr. sc. Salmedin Mesihović s Odsjeka za povijest i Katedre za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Sarajevu uočio u blizini mosta jedan takav spomenik koji je do sada ostajao neprimjećen. Riječ je o tipičnom rimskom spomeniku na kojem se nalazio latinični natpis, koji je nažalost voda rijeke isprala.

Inače, sarajevski prostor u epohi klasične civilizacije predstavlja još uvijek neiskorišteni potencijal u skoro svim aspektima življenja, a posebno u onima koji se tiču znanosti, obrazovanja, privrede, umjetnosti, identiteta, kulture.

Prof. Mesihović u razgovoru za Fenu ističe da se samo na osnovi dosadašnjih spoznaja stečenih oskudnim i još uvijek nedostatnim istraživanjima zna da se na prostoru sarajevske županije odvijao dinamični, zanimljivi i bogati razvitak u toku skoro šest stoljeća rimske vlasti. Domaće, ilirsko-desitijatsko stanovništvo je brzo usvajalo tekovine klasične civilizacije, od pismenosti pa do urbanog načina življenja. Tako se vremenom na sarajevskom prostoru razvila i respublika Akve (respublica Aquarum), u prijevodu "republika Toplice", kao samoupravna i autonomna oblast s urbanim i upravnim središtem koje se nalazilo na današnjem parkovno-hotelsko-lječilišnom prostoru ilidžanskog naselja Lužani.

Dokumentirano je da sarajevsko područje ima jednu dugotrajnu kontinuiranu kulturu življenja koja datira još od epohe protoneolitika od prije nekih 8.000 godina, a Akve predstavljaju doba kada je ta naseobinska kultura prerasla u pravi urbani grad, o kojem nažalost sadašnje Sarajlije veoma malo znaju. A respublika Akve je bila dobro naseljena, s brojnim stanovništvom razasutim po cijelom sarajevskom polju. Akvenjani, ne samo u svome središtu u današnjim Lužanima, nego i na drugim mjestima sarajevskog područja održavali su visok standard života s domovima u kojima je još prije 1.800 godina bilo centralno grijanje, popločanim s lijepo urađenim mozaicima i zidovima oslikanim freskama, s mnogobrojnim natpisima, statuama i drugim spomenicima.

"Zato i ne treba da nas iznenađuje da se još uvijek, a posebno na Ilidži može naići na spomenike koji još uvijek nisu objavljeni u znanstvenoj literaturi niti su preneseni u muzeje ili druga odgovarajuća mjesta", kaže prof. Mesihović koji je prije nekoliko mjeseci na obali Željeznice uočio u blizini mosta jedan takav spomenik koji je do sada ostajao neprimjećen.

Riječ je o tipičnom rimskom spomeniku na kojem se nalazio latinični natpis, koji je nažalost voda rijeke isprala.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

"Nadamo se da će nadležne muzejske, županijske i općinske institucije spasiti ovaj objekt kako više ne bi bio uništavan i smjestiti ga u odgovarajuće objekte", dodao je.

Pored ovog spomenika, profesor Mesihović je istakao da se na lužanskom području može na površini primijetiti i niz drugih objekata koji su moguće nastali u vrijeme postojanje respublike Akve. Nažalost, dosta toga je ostalo zakopano ili uništeno u vrijeme ubrzane urbanizacije Sarajeva u austro-ugarskom, a posebno u vrijeme enormnog širenja Sarajeva u socijalističkom razdoblju, kao npr. naselje na Marindvoru.

Profesor Mesihović je istaknuo kako je zbog toga neophodno pristupiti zaštiti, ali i upoznavanju javnosti o dosadašnjim otkrićima o ovoj historijskoj epohi na sarajevskom području, a zatim pristupiti i novim istraživanjima posebno ako se ima u vidu da postoje realne indicije da se ispod površine u Lužanima nalazi zakopan cijeli jedan grad. U tu svrhu je prof. dr. sc. Mesihović izradio hrestomatiju, odnosno sabiranje svih dosadašnjih rezultata istraživanja respublike Akve, koja je predata na raspolaganje Županijskom zavodu za zaštitu kulturno-povijesnog i prirodnog naslijeđa Sarajevo.

Zavod kao institucija ima intenciju da se ponovo oživi zanimanje i znanje o respublici Akve. Zavod je inače uspio sačuvati dokumentaciju o ranijim istraživanjima od kojih jedan dio rezultata nije još uvijek objavljen uključujući i rezultate snimanja terena iz 1979. koja ukazuje na postojanje velikog broja zgrada, redova stubova, gradskog zida, gradskih cesta i gradskog foruma koji se još uvijek nalaze pod zemljom na prostoru Lužana i još uvijek nisu bili iskopavani.