Sud odbacio tužbe investitora hidroelektrana protiv dviju aktivistica iz BiH
Nakon gotovo pet godina sudskih postupaka, dvije ekološke aktivistice iz Istočnog Sarajeva, Sara Tuševljak i Sunčica Kovačević, ostvarile su važnu pravnu pobjedu u sporovima koje je protiv njih pokrenula tvrtka povezana s belgijskim investitorom malih hidroelektrana na Kasindolskoj rijeci.
Osnovni sud u Sokocu, Odjeljenje u Palama, prvostupanjskom je presudom odbio tužbene zahtjeve za naknadu štete zbog navodne klevete, ocijenivši da su njihove izjave predstavljale opravdanu zabrinutost i doprinos javnoj raspravi o zaštiti okoliša.
Kako je priopćila Fondacija Atelje za društvene promjene (ACT), sud je 3. studenoga 2026. godine donio prvostupanjsku presudu kojom je odbio tužbene zahtjeve tvrtke Buk d.o.o. Istočno Novo Sarajevo, u vlasništvu belgijskog Green Investa.
Riječ je o sporovima koji su pokrenuti nakon javnih istupa dviju aktivistica o mogućim posljedicama izgradnje malih hidroelektrana na Kasindolskoj rijeci.
Tužbe nakon upozoravanja na poplave i odrone
Sara Tuševljak i Sunčica Kovačević, tada studentice prava, početkom 2020. godine uključile su se u borbu za očuvanje Kasindolske rijeke u Istočnom Sarajevu.
Na toj rijeci već je izgrađena jedna mala hidroelektrana, dok su za još dvije, Samar i Podivič, pokrenuti novi postupci procjene utjecaja na okoliš nakon što su sudovi poništili prvotno izdane dozvole.
Povod za tužbe bile su izjave aktivistica iz studenoga 2021. godine, kada su Istočno Sarajevo pogodile velike poplave koje su ugrozile stambene i pomoćne objekte.
Aktivistice su tada javno govorile o mogućoj povezanosti poplava, odrona i nastale štete u kanjonu Kasindolske rijeke s izgradnjom pristupnih putova za planirane hidroelektrane Samar i Podivič.
Tvrtka Buk protiv Sare Tuševljak podnijela je dvije tužbe radi naknade nematerijalne štete zbog navodne klevete, dok je protiv Sunčice Kovačević pokrenut jedan takav postupak.
Sud: Izjave su bile opravdana zabrinutost, a ne namjerna kleveta
Prema priopćenju Fondacije ACT, sud je nakon razmatranja dokaza, iskaza stranaka i svjedoka zaključio da javni istupi aktivistica nisu predstavljali nedopušten napad na poslovni ugled investitora.
U predmetu protiv Sare Tuševljak sud je utvrdio da su njezine izjave „predstavljale opravdanu zabrinutost i vrijednosne sudove o vidljivim oštećenjima, odronima i nepoštivanju šumskog reda na terenu“.
Njezin iskaz sud je ocijenio „uvjerljivim, iskrenim, dosljednim i potkrijepljenim materijalnom dokumentacijom“.
Prema navodima iz priopćenja, sud je zaključio i da Tuševljak nije postupala s namjerom narušavanja poslovnog ugleda tvrtke Buk, nego u dobroj vjeri, kao građanka zabrinuta za zaštitu okoliša, vode i imovine stanovništva.
Sličan zaključak donesen je i u predmetu protiv Sunčice Kovačević.
Sud je njezine izjave ocijenio vrijednosnim sudovima koji su pridonijeli javnoj raspravi o pitanju od općeg interesa, dok je njezin iskaz prihvaćen kao uvjerljiv, logičan i dosljedan te usklađen s izvedenim materijalnim dokazima.
„Pet godina morale smo braniti i rijeku i sebe“
Sara Tuševljak istaknula je kako presuda za nju predstavlja mnogo više od završetka jednog sudskog postupka.
„Ova presuda za nas predstavlja mnogo više od sudske pobjede. Nakon gotovo pet godina postupka dobile smo potvrdu da se vrijedi boriti za svoja prava i da zaštita javnog interesa ne smije biti razlog za zastrašivanje i pritiske“, poručila je.
Naglasila je kako su tijekom proteklih godina, umjesto da se posvete isključivo zaštiti Kasindolske rijeke, bile prisiljene braniti se pred sudom.
„Nadamo se da će ova presuda biti važna poruka svima koji se bore za zaštitu prirode, da nisu sami i da ne smiju odustati zbog pritisaka. Ovo jest naša pobjeda, ali i pobjeda svih ljudi koji vjeruju da pravda mora biti dostupna svima“, kazala je Tuševljak.
Aktivistice traže zakonsku zaštitu od SLAPP tužbi
Sunčica Kovačević podsjetila je da su obje aktivistice u borbu za očuvanje Kasindolske rijeke krenule kao 23-godišnjakinje.
„S 23 godine krenule smo u borbu za zaštitu rijeke na kojoj smo odrasle. Na tom putu nikada nismo bile same, ali smo hrabro stale u prvi red obrane zajedničkog dobra“, istaknula je.
Prema njezinim riječima, dugogodišnja borba bila je praćena pritiscima, strahom i brojnim odricanjima, ali aktivistice nisu odustale od svojih zahtjeva.
„Šutnja i ignoriranje neprijatelji su pravde, a mi nismo pristale zatvoriti oči pred stvarnošću ni pod različitim pritiscima“, poručila je.
Posebno je naglasila potrebu donošenja zakonskog okvira koji bi zaštitio građane i organizacije izložene sudskim postupcima zbog djelovanja u javnom interesu.
Takvi se postupci često nazivaju SLAPP tužbama, odnosno strateškim tužbama protiv sudjelovanja javnosti. Njihova je karakteristika mogućnost da se sudski postupci koriste za stvaranje financijskog, pravnog i psihološkog pritiska na novinare, aktiviste i druge sudionike javnih rasprava.
Podrška ekoloških organizacija
U sudskim postupcima status umješača imale su četiri organizacije: Fondacija Atelje za društvene promjene (ACT), Ekološko-humanitarna udruga Gotuša, Centar za životnu sredinu i Aarhus centar u Bosni i Hercegovini.
Iz tih organizacija ocjenjuju kako presude imaju šire značenje za zaštitu građanskog aktivizma i prava na javno izražavanje mišljenja o pitanjima zaštite prirode.
Direktorica Fondacije ACT Lejla Kusturica istaknula je kako su aktivistice svojom ustrajnošću pokazale važnost zajedničkog djelovanja.
„Svijet bi izgledao daleko mračnije da nema ljudi poput Sare i Sunčice, koje su svoju mladost posvetile borbi za prirodu i pravdu. I danas smo ponosni i zadovoljni što su istina i pravda dobile sudski epilog ovom prvostupanjskom presudom, i to nakon pet godina sudskog postupka“, kazala je Kusturica.
„Ako je cilj bio naše ušutkivanje, nisu uspjeli. Ovo je poruka svima da se vrijedi boriti, da ne smijemo odustajati od onoga što smatramo ispravnim“, dodala je.
Aktivistice su tijekom postupaka imale potporu domaćih i međunarodnih organizacija, među kojima su Riverwatch, Centri civilnih inicijativa i Pravni tim Kuće ljudskih prava Banja Luka, kao i odvjetnice Biljane Radulović.