Spajanjem županija do trećeg entiteta

...te na taj način omogućiti ulazak općine Vareš u Sarajevsku županiju otvorila je pitanje unutrašnje prekompozicije Federacije, ali i staru ideju o spajanju Hercegbosanske i Zapadnohercegovačke županije, prvo na gospodarskim, a onda i političkim temeljima. Sam Čolak odbacuje pojedine istupe kako se iza slučaja općine Vareš krije zapravo pokušaj stvaranja zakonskih temelja za kasniji ustroj neke vrste federalne jedinice s hrvatskom većinom, te objašnjava kako je ovaj pokušaj utemeljen u zakonu koji dozvoljava da općine budu u sastavu županija bez obzira što nisu teritorijalno povezane. “Ljudi ne znaju zemljopis, jer je jasno da Vareš graniči sa Sarajevskom županijom, te je prirodno da bude u njoj”, istaknuo je Čolak, koji očekuje da se uskoro povede rasprava o cjelovitim izmjenama Zakona o federalnim jedinicama koje bi definirale način promjene granica županija i mogućnost prelaska općina u druge županije.

Bojazan kod Bošnjaka

Čolakov je pokušaj posredno oživio planove, pogotovo iz redova HSP-a BiH (Đapić-dr. Jurišić), prema kojima bi trebalo pristupiti ekonomskom spajanju HBŽ-a i ZHŽ-a, ali i probudio stare strahove među bošnjačkim političarima kod kojih postoji bojazan od nastanka neke nove Herceg-Bosne. No, on je objasnio kako ova inicijativa nema veza sa spajanjem županija, jer je to materija koja već prelazi u domenu promjene Ustava. Za takvo je nešto, dodao je, nužna suglasnost i drugih naroda, a ne samo hrvatske većine u navedenim županijama.

Započeti spajanje županija

Ipak, jedan od autora plana povezivanja županija, predsjednik Kluba hrvatskog naroda u federalnom Domu naroda Josip Perić smatra kako je Čolakova inicijativa tek jedan pokušaj promjene Daytona te da treba nastaviti raditi na planu spajanju županija vođeno idejom smanjenja administracije, boljeg gospodarskog napretka, ali i osiguranja ravnopravnosti hrvatskog naroda u BiH. On tvrdi da je spajanje županija jedan od načina izlaska iz neravnopravne pozicije, pogotovo s obzirom na činjenicu da je kompletni preustroj BiH, odnosno ukidanje entiteta pod znakom pitanja. No, Perića posebno brine činjenica da se Bošnjaci itekako boje bilo kakvog pokušaja unutrašnjeg preustroja granica županija, jer je sigurno da bi Čolakov pokušaj neizravno doveo do lančane reakcije, pa čak i stvaranja hrvatske federalne jedinice. “Postoji bojazan da bi ove inicijative vodile promjeni sadašnjeg ustroja zemlje, što odbacuju Bošnjaci, a pogotovo Srbi. Njima odgovora sadašnji status u kojem su Hrvati potpuno obespravljeni”, pojasnio je Perić.  Međutim spajanje županija, na ekonomskim principima, stvar je na kojoj treba inzistirati, jer bi to bio preduvjet, odnosno prva faza u stvaranju ekonomskih regija u BiH, smatra Perić, a kao argument navodi potpuno nefunkcionalan ustroj Federacije, ali i cijele države. No, nije mogao, a da se ne dotakne i hrvatskog pitanja u cijeloj priči, upozorivši da bez ovakvog okrupnjavanja, ili u konačnici ukidanja entiteta, Hrvati nemaju drugu soluciju, osim postupnog nestanka.

Neustavan pokušaj

Bošnjački političari misle kako je pitanje prekrajanja granica županija neustavan potez, jer je daytonski Ustav definirao županije i njihov broj, pa iako nemaju ništa protiv okrupnjavanja prevelike administracije u Federaciji, smatraju kako ujedinjavanje županija nije pravi put.

Strah od Herceg-Bosne

Kada se govori o ujedinjavanju, Bošnjaci tvrde da Ustav omogućava suradnju županija, ali nikako i njihovo spajanje. Pravi put je promjena Ustava, pa je čak moguće i napraviti reorganizaciju cijele Federacije, što je pravno moguće, pojašnjavaju pojedini bošnjački zastupnici no, kažu kako ujedinjavanje, pogotovo ZHŽ-a i HBŽ-a najviše “miriše na nekadašnji prostor Herceg-Bosne”.

dnevni list