INZKO ČOVIĆU Treba raditi, tko smeta da hrvatske županije budu Kalifornija, tamo nema Bošnjaka, ni Dodika

INZKO ČOVIĆU Treba raditi, tko smeta da hrvatske županije budu Kalifornija, tamo nema Bošnjaka, ni Dodika
FENA

Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko u intervjuu za Radio Slobodne Europe govorio je o hrvatskom pitanju u BiH. Upitan razumije li razloge nezadovoljstva hrvatskih predstavnika u BiH, posebno u kontekstu izbora Željka Komšića Inzko je Kazao da neće braniti Komšića, ali da nema povjerenje u Čovića.

“Ja neću braniti Željka Komšića, ali Komšić je izabran po istom zakonu, po istom Ustavu kao gospodin (Dragan) Čović (lider HDZ u BiH, prim.aut.) prije njega. Ništa se nije mijenjalo. Jedino što se vjerovatno mijenjalo jeste da više ne postoji povjerenje u gospodina Čovića. To povjerenje treba, naravno, opet uspostaviti.

Inače, što se Hrvata tiče, ja potpuno razumijem njihovu frustraciju. Oni su jako nezadovoljni, oni imaju osjećaj da je neko drugi birao njihovog člana Predsjedništva. O tome treba ozbiljno razgovarati. Zato mi je jako drago da su Izetbegović i Čović potpisali dogovor, ne samo o Mostaru, nego i o Izbornom zakonu. Na tome treba raditi”, istaknuo je visoki predstavnik.

Što se tiče Hrvata, kazao je da su oni najmanji od konstitutivnih naroda i jer su najmanji, trebaju imati malo više, da bi se osjećali dobro.

“Ali nije sve samo negativno, moramo biti iskreni. Recimo, tamo gdje su Hrvati u većini, HNŽ, Livno, itd, tamo oni mogu da si naprave malu Kaliforniju. Tamo im niko ne smeta, tamo nema puno Bošnjaka, nema Dodika, nema nikoga. Oni mogu tamo sve realizirati i da budu kod sebe, na malom prostoru zadovoljni, da tamo razviju malu Kaliforniju itd.

To je sve moguće i to treba raditi, kao što to radi recimo Bavarska, u Njemačkoj. Bavarska je dio Njemačke, to nije sporno, ali oni imaju svoje veleposlanstvo u Berlinu, a na veleposlanstvu se lijepo vide tri zastave – europska, bavarska i njemačka zastava. Oni su unutar Njemačke jako uspješna pokrajina, kao što je Kalifornija unutar Amerike uspješna država. To bi sve mogle i hrvatske županije, da budu najbogatiji, da imaju najbolje zdravstvo, najbolje škole. To nikome ne smeta.

Ujedno, kad bi se riješio i taj Izborni zakon, ne bi bilo tih frustracija, a u Izbornom zakonu naravno da se poštuju i sve odluke Evropskog suda za ljudska prava i mišljenje Venecijanske komisije”, zaključio je Inzko.

S druge strane predsjednik HDZ-a i HNS-a Dragan Čović nedavno je sudjelovao na sastanku u Arria formatu članica Vijeća sigurnosti UN-a.  

Tom prigodom spočitao je Inzku što u svoje redovito izvješće nije uglavio hrvatsko pitanje.

“Daytonski mirovni sporazum narušava se brojnim izazovima, navesti ću samo neke od problema koji iz nama nepoznatih razloga nisu navedeni u navedenome Izvješću gospodina Inzka,  a uvjeren sam da zaslužuju vašu pozornost, uključujući: nelegalne kvalifikacije hrvatskoga naroda kao manjine (što je protuustavno i protivno sporazumu koji jednako pozicionira tri konstitutivna naroda kao ravnopravna društveno-politička subjekta). BiH je simetrična multinacionalna federacija koja funkcionira na bazi priznanja i pune jednakopravnosti tri konstitutivna naroda bez obzira na demografska kretanja i varijacije u njihovoj brojnosti na cjelokupnom teritoriju BiH, u Izvješću se nije očitovalo niti jednom riječju o pozivima bošnjačkih stranaka za nametanjem Hrvatima političkih predstavnika na nižim razinama vlasti, najavama bošnjačkih stranaka o kršenju Daytonskog sporazuma na štetu Hrvata na Općim izborima 2022., nelegalnim i nelegitimnim sazivom Središnjeg izbornog povjerenstva BiH,  ignoriranjem nelegitimnosti člana Predsjedništva BiH, prešućivanjem politike vodeće bošnjačke političke stranke SDA koja relativizira i priječi implementaciju sporazuma o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH te politikama mržnje prema Hrvatima i opstruiranjem ustavno-zagarantiranih prava konstitutivnih naroda itd.”, kazao je, između ostalog, Čović.

Inzko mu je odgovorio protupitanjem. Što je sa većinski hrvatskim sredinama gdje hrvatsko pitanje nije pod pitanjem.