Think tank iz Sarajeva predlaže rješenje za državnu imovinu: BiH vlasnik, općinama pravo raspolaganja

Centar za geopolitička istraživanja GEOPOL iz Sarajeva objavio je dokument o pitanju državne imovine Bosne i Hercegovine, u kojem predlaže donošenje državnog zakona, uspostavu registra i razvrstavanje imovine u tri kategorije. Prema tom modelu, Bosna i Hercegovina ostala bi titular vlasništva nad državnom imovinom, ali bi se upravljanje i prihodi rasporedili prema tome tko imovinu stvarno koristi.

Centar za geopolitička istraživanja GEOPOL iz Sarajeva objavio je policy prijedlog pod nazivom “Pitanje državne imovine Bosne i Hercegovine”, u kojem nudi pravni i politički model za rješavanje jednog od najdugotrajnijih sporova u zemlji.

Dokument je označen kao autorski policy prijedlog za javnu i institucionalnu raspravu, a u njemu se navodi kako se pitanju državne imovine pokušava pristupiti izvan dnevnopolitičkih i stranačkih okvira, polazeći od postojećeg ustavnog poretka i prakse Ustavnog suda BiH.

GEOPOL u analizi polazi od teze da državna imovina nije samo pravno, nego i političko, razvojno i sigurnosno pitanje. U dokumentu se navodi da se spor u biti lomi na pravu raspolaganja, odnosno na pitanju tko odlučuje o prodaji ili otuđenju imovine. Upravo zato predlaže se model u kojem bi se imovina unaprijed razvrstala prema karakteru, a za svaku kategoriju posebno uredilo tko njome upravlja i smije li se njome raspolagati.

Prijedlog je poslan svim političkim strankama u BiH.

GEOPOL Pitanje Drzavne Imovine 2 by Uredništvo hercegovina info

Tri kategorije imovine

Prema prijedlogu GEOPOL-a, državna imovina bila bi podijeljena u tri kategorije: stratešku državnu imovinu, funkcionalnu javnu imovinu i lokalnu razvojnu imovinu.

Strateška državna imovina obuhvaćala bi imovinu od značenja za suverenitet, teritorijalni integritet, sigurnost i međunarodnopravni subjektivitet BiH. U tu kategoriju ulazile bi državna granica i granična infrastruktura, perspektivna vojna imovina, objekti institucija BiH, diplomatsko-konzularna predstavništva, međunarodni transportni koridori od posebnog značaja, ključni energetski i komunikacijski sustavi državnog značaja te prirodni resursi s prekograničnom dimenzijom.

Takva imovina, prema prijedlogu, ne bi se mogla prodavati niti trajno otuđiti. Mogla bi se dati na korištenje, primjerice kroz zakup, koncesiju ili pravo građenja, ali samo uz prethodnu suglasnost Komisije za državnu imovinu. Za promjenu statusa strateške imovine ili njezino eventualno otuđenje bila bi potrebna suglasnost Parlamentarne skupštine BiH.

Druga kategorija bila bi funkcionalna javna imovina. Ona bi obuhvaćala najveći dio državne imovine, uključujući šume i šumsko zemljište, poljoprivredno zemljište, vodotoke i vodno zemljište, rudna bogatstva, javne objekte i poduzeća, prometnu infrastrukturu regionalnog značaja te zemljište koje koriste organi entiteta, kantona, Brčko distrikta i lokalne samouprave.

U tom modelu titular bi ostala Bosna i Hercegovina, ali bi upravljanje pripalo onoj razini vlasti koja imovinu koristi za svoje nadležnosti. Entiteti bi, primjerice, upravljali šumama, poljoprivrednim zemljištem i resursima u okviru svojih nadležnosti, kantoni i Brčko distrikt imovinom koja služi njihovim funkcijama, a općine i gradovi lokalnom infrastrukturom. Nositelj upravljanja mogao bi imovinu koristiti, održavati, davati u zakup i koncesiju, ubirati prihode i realizirati investicije, ali je ne bi mogao prodati niti trajno otuđiti.

Treća kategorija bila bi lokalna razvojna imovina. U nju bi ulazile poslovne i industrijske zone, turistički kompleksi, lokalni poslovni objekti, građevinsko zemljište za investicije i druga imovina bez strateškog karaktera. Njome bi upravljale općine i gradovi, uključujući i mogućnost otuđenja, ali uz javni postupak, tržišnu procjenu, obrazloženje javnog interesa i obavještavanje Komisije za državnu imovinu. Ako Komisija u kratkom roku ne bi pokrenula postupak osporavanja, smatralo bi se da je suglasnost dana.

Registar prije raspodjele

Jedan od ključnih elemenata prijedloga je uspostava jedinstvenog registra državne imovine. GEOPOL navodi da bez potpunog, transparentnog i neovisno provjerenog registra nema ni razvrstavanja ni raspodjele.

Prema nacrtu zakonskih odredbi iz dokumenta, razvrstavanje imovine i upis prava ne bi se mogli provesti prije okončanja popisa i unosa imovine u registar. Točnost registra podlijegala bi neovisnoj verifikaciji, a usklađivanje zemljišnih knjiga, katastra i drugih javnih evidencija provodilo bi se postupno, prema planu Komisije.

Predložena Komisija za državnu imovinu BiH bila bi stalno stručno tijelo zaduženo za vođenje registra, provjeru i provedbu razvrstavanja imovine. U dokumentu se naglašava da bi to tijelo trebalo biti stručno, a ne političko.

Što s ranijim raspolaganjima

Posebno osjetljiv dio prijedloga odnosi se na ranija raspolaganja državnom imovinom. GEOPOL predlaže da pravni poslovi sklopljeni protivno zabrani raspolaganja i odlukama Ustavnog suda BiH budu ništavi u pogledu prijenosa vlasništva.

Istodobno, dokument predviđa zaštitu savjesnih fizičkih i pravnih osoba koje su uz naknadu stekle određena prava korištenja i ulagale u imovinu. Takvim osobama omogućila bi se konvalidacija prava korištenja, gdje je to moguće, ili pravična naknada uloženih sredstava ako konvalidacija nije moguća. Titula bi, u svakom slučaju, ostala na Bosni i Hercegovini.

Ekonomski argument

GEOPOL pitanje državne imovine veže i uz investicije, infrastrukturu i europski put BiH. U dokumentu se navodi da svaki ozbiljan investitor prije ulaganja traži odgovor na pitanja tko je vlasnik zemljišta, tko može potpisati ugovor, tko izdaje suglasnosti i postoji li rizik da se projekt naknadno ospori ili ugovor poništi.

Kao sektori koje neriješen status najviše pogađa navode se obnovljivi izvori energije, prometna infrastruktura, aerodromi, energetski i plinski koridori, telekomunikacije, poslovne i industrijske zone, tehnološki parkovi i logistički centri. Prema dokumentu, pravno uređenje imovine olakšalo bi pristup europskim fondovima, privlačenje stranih ulaganja, fiskalnu održivost i brži rast.

Pokušaj političkog kompromisa

Dokument ulazi i u političku dimenziju problema. GEOPOL analizira pozicije parlamentarnih stranaka, uključujući SDA, SNSD, SDP BiH, HDZ BiH i stranke Trojke, te pokušava pronaći točku mogućeg kompromisa.

Osnovna logika prijedloga je da Bosna i Hercegovina zadrži pravni kontinuitet i titularstvo nad državnom imovinom, dok entiteti, kantoni, Brčko distrikt, općine i gradovi zadržavaju upravljanje nad imovinom koju koriste, prihode od nje i mogućnost razvoja projekata u okviru svojih nadležnosti.

U dokumentu se izričito navodi da predloženi model ne znači prijenos upravljanja šumama, poljoprivrednim zemljištem ili vodnim resursima na institucije BiH, ne prenosi nadležnost za dodjelu koncesija na državu, ne preusmjerava prihode od resursa u državni proračun i ne ukida nadležnosti nižih razina vlasti.

Drugim riječima, GEOPOL predlaže model u kojem bi država bila vlasnik, ali ne i centralni upravitelj svakog hektara imovine. Upravljanje bi, prema tom prijedlogu, ostalo decentralizirano, dok bi državno titularstvo služilo kao zaštita od rasprodaje i nezakonitog prijenosa imovine.