Jutarnji list: Sprema li se kraj ere Dragana Čovića?

Darijana Filipović, Dragan Čović i Brojana Krišto
Platforma X

U današnjem tiskanom izdanju Jutarnjeg lista objavljena je analiza novinara Vlade Vurušića o političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini četiri mjeseca uoči Općih izbora 2026. godine, s posebnim naglaskom na hrvatsku utrku za člana Predsjedništva BiH.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst je na naslovnici najavljen pitanjem: "Sprema li se kraj ere Dragana Čovića?", uz ocjenu da se politička situacija u BiH zaoštrava uoči izbora.

covic

Vurušić u analizi navodi kako se kampanja za hrvatskog i bošnjačkog člana Predsjedništva BiH već zahuktala te da bi ovogodišnji izbori mogli donijeti značajne promjene na političkoj sceni. Posebno ističe da HDZ BiH prvi put ima ozbiljnijeg protukandidata na hrvatskoj političkoj sceni.

Prema Jutarnjem listu, Dragan Čović se ovaj put nije kandidirao, nego je u izbornu utrku ispred HDZ-a BiH ušla Darijana Filipović. S druge strane, stranke okupljene u takozvanu Petorku stale su iza generala HVO-a Zdenka Lučića, što bi, prema ocjeni autora, moglo otvoriti neizvjesnu borbu za hrvatskog člana Predsjedništva BiH.

Jutarnji list piše da bi eventualni poraz HDZ-ove kandidatkinje, osobito u slučaju pobjede Lučića, mogao označiti politički kraj Dragana Čovića, jednog od najdugovječnijih političara među Hrvatima u BiH. U tekstu se navodi kako je Čovićeva dugovječnost na čelu HDZ-a BiH jedan od njegovih glavnih političkih tereta, dok Lučić kampanju sve više personalizira upravo prema njemu.

Analiza se bavi i mogućim raspletom među bošnjačkim kandidatima. Prema Vurušiću, zbog velikog broja kandidata u bošnjačkom političkom prostoru, ovaj put bi se moglo dogoditi da bošnjačko biračko tijelo manje sudjeluje u izboru hrvatskog člana Predsjedništva BiH. U takvom raspletu, Hrvati bi, kako se navodi, prvi put nakon dugo vremena mogli u većoj mjeri sami odlučivati o svom predstavniku.

U tekstu se spominje i Slaven Kovačević, kojeg autor opisuje kao kandidata koji računa na glasove dijela bošnjačkog biračkog tijela, ali i mogućnost da zbog gužve među bošnjačkim kandidatima takav model ovaj put ne bude dovoljno učinkovit.

Jutarnji list analizira i odnos hrvatskih kandidata prema Miloradu Dodiku, trećem entitetu, prijedlozima o obnovi Herceg-Bosne, ulozi Zagreba u kampanji te mogućim odnosima HDZ-a BiH i SDA nakon izbora.

Posebno se navodi kako je Zdenko Lučić odbacio ideju trećeg entiteta, poručujući da BiH već ima administrativnu jedinicu kroz Federaciju BiH, dok se i Čović u posljednjim istupima pokušava pozicionirati kroz poruke relaksiranja hrvatsko-bošnjačkih odnosa.

Autor zaključuje da će borba među hrvatskim kandidatima biti zanimljiva jer se obraćaju sličnom biračkom tijelu i nastupaju s bliskih političkih pozicija, dok bi konačan ishod mogao imati posljedice ne samo za Predsjedništvo BiH, nego i za budućnost Čovićeve političke dominacije među Hrvatima u BiH.