Prof.dr.sc.Mario Vasilj: Funkcioniramo kao jedinstveni fakultet unatoč našim različitostima

Prof.dr.sc.Mario Vasilj: Funkcioniramo kao jedinstveni fakultet unatoč našim različitostima
(defektologije) koji će izvoditi Fakultet prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti od iduće akademske godine. Razgovarali smo s dekanom FPMOZ-a prof.dr.sc. Mariom Vasiljem o novom studiju, ali i predstojećim upisima, Kampusu 2 te načinu funkcioniranja fakulteta.

Koji su razlozi pokretanja studija edukacijske rehabilitacije i kome je studij namijenjen?

- U našem društvu, kao i u svakom drugom, nažalost, poradi različitih uzroka imamo osobe čije uključivanje u život zajednice zahtijeva posebnu stručnu skrb. Bilo da se radi o djeci s poteškoćama u razvoju, ili pak s urođenim ili naknadno stečenim invaliditetom ili pak o odraslim osobama s invaliditetom, svi oni trebaju osobitu vrstu stručne pomoći i pažnje. Mi se kao zajednica, ali i kao ljudi koji svakodnevno u obrazovnom procesu ili u životnoj sredini susrećemo s takvom djecom i s takvim ljudima često nađemo u neprilici jer, unatoč našoj ljudskoj sućuti (često iskazane i na pogrešan način) nismo u stanju reagirati na odgovarajući način, ne zato što mi ne bismo htjeli, nego stoga jer nam nedostaju odgovarajuća stručna znanja. U tom se smislu potreba za ovakvom vrstom obrazovanja nameće kao društveni imperativ. Društvena zajednica, zbog svoga dobra, mora pronaći način da ljude unatoč njihovim poteškoćama uključi kao korisne članove koji doprinose njegovu razvoju; a to je ujedno i dobro za te pojedince jer se osjećaju prihvaćeno i društveno korisno. Ovakav pristup je dobar i za društvo u cjelini i za pojedince. U tom se smislu uvijek osjećala potreba za edukacijom osoba koje će se baviti uključivanjem osoba s poteškoćama u društveni život na odgovarajući stručan način. No, pretpostavke za otvaranje takvog studija do sada se nisu bile ostvarile.

Studij je rezultat dugotrajnih priprema i usuglašavanja s referentnim studijima u Hrvatskoj. Tko će biti predavači i koja je upisna kvota za ovaj studij?

- Uvijek se oslanjamo na vlastiti znanstveno-nastavni kadar, ukoliko on može odgovoriti potrebama studija, potom na kadar drugih sastavnica našega sveučilišta i, u ovom slučaju, osobito na znanstveno-nastavno osoblje Edukacijsko rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Naravno da je u taj proces uvijek i uključena naša želja za osposobljavanjem budućih naših studenata, ne samo za rad u struci nego i da se, najboljima od njih, omogući nakon studija i nastavak znanstvenog studija kako bi u dogledno vrijeme i taj studij, kao i drugi zasnivao se na tim mladim ljudima koji su izdanak našeg odgojno-obrazovnog sustava i znanstveno nastavnog usavršavanja. Naša želja za suradnjom s Edukacijsko rehabilitacijskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu i njihova spremnost na suradnju ohrabrila nas je na ovaj korak i jamstvo je da mi ipak s ovim studijem krećemo puni pouzdanja i ne od nule, nego od njihova ljudskog, znanstvenog i obrazovnog iskustva i da će njihova uloga omogućiti naš daljnji odgovarajući razvoj. Što se tiče upisa na preddiplomski studij može se upisati šezdeset te na diplomski studij pedeset studenata.

Koliko FPMOZ trenutno broji studenata te koliko ima studijskih grupa?

- Broj studenata na FPMOZ se kreće uvijek oko brojke tri i pol tisuće na trinaest jednopredmetnih studijskih grupa plus četrnaest mogućih kombinacija.

FPMOZ je jedna od najvećih sastavnica Sveučilišta u Mostaru po broju studenata, ali i studijskih grupa. Na koji način funkcionira jedan takav složen sustav?

- Nekada i nije tako jednostavno sve posložiti. Naime, Fakultet sadrži gotovo nekoliko potencijalno zasebnih fakulteta: Prirodoslovno-matematički; Odgojne znanosti, Kineziologija, Glazbena umjetnost, Studij sigurnosti i sada Edukacijsko rehabilitacijski (Sveučilište u malom). No, budući da mi moramo biti svjesni važnosti društvene uloge našega Sveučilišta (i naše uloge u njemu) mi moramo makar i malom broju studenata omogućiti određene studije koji se bez njihove uklopljenosti i veći sustav ne bi sami za sebe mogli održati, stoga po načelu potpomažuće uzajamnosti i društvene korisnosti i funkcioniramo kao jedinstveni fakultet unatoč našim različitostima.

Fakultet je dio studija preselio u Kampus 2 u Rodoč. Kako ste zadovoljni funkcioniranjem Kampusa 1 i Kampusa 2 i planirate li preseliti još studija?

- Jedan od razloga tek sada ostvarene mogućnosti uspostave studija edukacijske rehabilitacije bio je i prostorni preduvjet koji se ostvario tek osposobljavanjem kampusa u Rodoču koji sada, kada je u pitanju FPMOZ, ima gotovo isti broj studenata kao i kampus u gradu. Učinili smo mnogo da se uvjeti studiranja poboljšaju i na tome i dalje radimo. Ovakav način organiziranja riješio je neke stare organizacijske probleme, a donio je neke nove koje, nadam se, uspješno prevladavamo. No, sa zadovoljstvom mogu reći kada su u pitanju uvjeti studiranja i znanstveno-nastavnog rada da su ovi novi organizacijski problemi ipak daleko manji.

Sveučilište u Mostaru je dobilo rješenje o akreditaciji čime se osigurava jednakovrijednost diploma stečenih na Sveučilištu s ostalim europskim visokoškolskim institucijama. Smatrate li kako će to doprinijeti većem broju upisanih studenata na sastavnice Sveučilišta?

- Akreditacija nije u izravnoj vezi s većim ili manjim brojem upisanih studenata. Osobno je više doživljavam kao priznanje radu Sveučilišta u Mostaru. I ponosan sam da se taj rad prepoznao. I držim da svi od vodstva Sveučilišta do zadnjeg djelatnika koji je dao svoj prinos, pa i naših studenata koji su završili studij na našem Sveučilištu i koji svojim radom svugdje tamo gdje su kao naši diplomanti radili i rade potvrđuju svojim radom i svojom stručnošću da se ovdje radi onako kako treba, i ljudski i znanstveno. I da smo dosegli ne samo znanstveno obrazovnu, nego i organizacijsku razinu kakvu traži i zahtijeva suvremeno društvo i da smo kao takvi prepoznati i prihvaćeni.

Što biste naveli kao prednost Fakulteta prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti ispred ostalih?

- Njegova širina i fleksibilnost. I spremnost znanstveno-nastavnog, stručnog i pomoćnog osoblja da se stavi u službu odgojno-obrazovnog procesa i naših studenata.

Na internet televiziji fakulteta radite emisiju INFOBOX, gdje odgovarate na pitanja studenata. Koji su najčešći problemi s kojima se studenti susreću?

- Nema problema s kojim nećete doći u dodir, od onih koji su povezani s našim organizacijskim ili pojedinačnim ljudskim propustima pa do širih društvenih na koje teško možemo utjecati (i svih posljedica koje iz toga proizlaze). No, nema problema o kojemu se ne može razgovarati i gotovo da ih nema za koje se zajedničkim snagama i dobrom voljom ne može pronaći odgovarajuće rješenje. U tom smo smislu iznimno otvoreni i nema potrebe za igre skrivača, jer kada se o problemima razgovara oni i kada se ne pronađe za studenta željeno rješenje kudikamo su manji, jer se s jedne strane uviđa njihova složenost i s druge strane postigne ipak ono što je objektivno moguće.

Za kraj, što biste poručili sadašnjim, ali i budućim studentima FPMOZ-a?

- Učite. Vjerujte i nadajte se. Svima želim puno uspjeha i još više zdravlja. I kao uvijek stojim na raspolaganju.

Razgovarala: Maja Ereš

Treći.ba