Tajno oružje voća i povrća kojim pobjeđujemo bolesti

Čuli ste za polifenole? To su biljni spojevi sa snažnom antioksidativnom aktivnošću. Najčešće ih unosimo u voću, povrću, vinu, čaju i kakaou. A ako ste se pitali zašto se toliko često ponavlja da treba jesti voće i povrće imajte na umu sljedeće: Znanstvena istraživanja pokazuju da zbog specifične biološke aktivnosti štite srce, krvne žile i imunološki sustav. Razmatraju se i kao molekule s potencijalnim pozitivnim učinkom na prevenciju kroničnih upalnih bolesti, karcinoma i procesa starenja.

Do danas je poznato približno 8.000 polifenolnih molekula, a najznačajnije skupine su: flavonoli, flavoni, flavan-3-oli, flavanoni i d-antocijani.

Posvemašnja strukturna raznolikost polifenola otežava precizno određivanje prehrambenog unosa. Procjena također podliježe pogreškama zbog razlika u koncentraciji u sličnim namirnicama koja se događa pod utjecajem brojnih čimbenika, poput raznolikosti vrsta, svjetla, stupnja zrelosti, procesiranja i skladištenja. Općenito, prehrambeni unos nekolicine flavonola i flavona kvantitativno je sličan nekim dobro poznatim mikronutrijentima, poput vitamina C i E. Primjerice, dnevni unos u Škotskoj iznosi približno 100 mg/dan.
Smatra se da naš dnevni unos flavonoida varira od 10 do 100 mg dnevno, ovisno o sastavu dijete. Prilično izražene razlike unosa flavonoida javljaju se između različitih zemalja, što je dokazano u 'Seven Countries Study'. Nizozemska, Velika Britanija i SAD imaju približno jednak unos. Hrana bogata flavonoidima uključuje citruse, jabuke, luk, čaj, kakao i vino. Crno vino i sok od grožđa sadrže više od 500 mg/L flavonoida; bijelo vino i pivo sadrže manje od 60 mg/L.

Polifenoli iz sjemenki grožđa
Sjemenke grožđa su otpadni proizvod vinske industrije i u proizvodnji soka od grožđa. Sadrže bjelančevine, masti, ugljikohidrate te 5-8 % polifenola, ovisno o varijetetu. Sjemenke grožđa sadrže skupinu polifenola koju nazivamo proantocijanidini (oligomerni proantocijanidini). Znanstveno je dokazano da je antioksidativna aktivnost proantocijanidina 20 puta snažnija od vitamina E i 50 puta snažnija od vitamina C.

Ekstrakt sjemenki grožđa poznat je kao snažan antioksidans koji štiti tijelo od prijevremenog starenja, bolesti i propadanja. Brojne znanstvene studije objavljene o ekstraktu sjemenki grožđa govore o povoljnim učincima proantocijanidina, posebice o zaštiti tijela od oštećenja izazvanih sunčevim zračenjem, povoljnom učinku na vid, savitljivost zglobova, arterija i drugih tjelesnih tkiva te povoljnom učinku na cirkulaciju krvi uslijed jačanja kapilara, vena i arterija.

Kratki pregled znanstvenih dokaza
Epidemiološki dokazi sve snažnije podupiru hipotezu o preventivnom učinku prehrane bogate voćem i povrćem na razvoj kardiovaskularnih bolesti. Smatra se da je tomu tako zbog razvoja metoda za procjenu prehrambenog unosa. Dugo se smatralo da taj učinak valja pripisati djelovanju antioksidativnih vitamina i karotenoida, supstancama koje su poznate i kao imunomodulatori, a prisutne su u voću i povrću. U posljednje vrijeme, sve se više pažnje poklanja spojevima koji nisu vitamini, a posebno su u fokusu polifenoli, supstance prisutne u brojnim biljkama. Najbrojnija skupina polifenola su flavonoidi, supstance koje najvećim dijelom osiguravaju okus i boju voća i povrća. Nekoliko populacijskih studija utvrdilo je vezu između unosa flavonoida i rizika od kardiovaskularnih bolesti. U studiji koja je trajala 10 godina, Hertog i suradnici naveli su da je relativni rizik za neželjene koronarne incidente u starijih osoba koje su imale najviši unos flavonoida bio značajno manji od osoba koje su imale nizak unos flavonoida. Druga desetogodišnja studija u kojoj je sudjelovalo 34 000 žena u postmenopauzi, utvrdila je da je ukupan unos flavonoida bio povezan s mortalitetom od kardiovaskularnih bolesti.

Slični rezultati objavljeni su i u finskoj studiji u kojoj je sudjelovalo 10 000 muškaraca i žena, gdje je kod osoba s višim unosom kvercetina uočena manja smrtnost od ishemijske bolesti srca.
Antioksidativni polifenoli (katehini, epikatehini, antocijanini),osim kardioprotektivnog, imaju i moćno neuroprotektivno djelovanje. Nova američka studija iz 2010. Godine, koja je potekla sa Sveučilišta u Cincinnatiju, donijela je zanimljive i ohrabrujuće rezultate - redovita konzumacija grožđa potencijalni je borac protiv starenja živčanog sustava i propadanja mentalnih funkcija vezanih za visoku životnu dob. Istraživanje koje je trajalo 12 tjedana na kraju je pokazalo da su bioaktivne komponente grožđa (polifenoli) učinili svoje: poboljšalo se pamćenje, verbalne sposobnosti te prostorno snalaženje, u pojedinaca kod kojih su te funkcije bile u određenoj mjeri narušene (ali ne u smislu uznapredovale demencije).

Skupina španjolskih autora objavila je u časopisu Nutrition Research 2006. godine studiju o utjecaju unosa soka bogatog polifenolima na antioksidativni status skupine zdravih dobrovoljaca. U studiji je korišten sok od grožđa i bobičastog voća bogat polifenolima, a ispitanike je činilo 12 zdravih dobrovoljaca (6 muškaraca i 6 žena). Dobrovoljci su na tašte primali jednokratnu dozu (400 mL) sok. Krv im je analizirana prije unosa i 1, 2, 4 i 6 sati nakon unosa. Sličnom dinamikom prikupljan je i urin. Urinarna ekskrecija polifenola dosezala je vrhunac 2 sata nakon unosa i trajala je do 6 sati nakon unosa. Povišenje razine serumskih polifenola vezanih za lipide opažalo se nakon 2 do 6 sati. Ovi rezultati ukazuju kako su polifenoli iz voćnog soka bioraspoloživi i mogu se vezati za lipidnu frakciju seruma te stoga smanjiti peroksidaciju lipida.

Polifenoli su esencijalne molekule za fiziologiju biljaka, budući da su uključene u različite funkcije poput rasta, pigmentacije, rezistencije na patogene i druge.

Dr.sc. Darija Vranešić Bender/ net.hr