STRAH OD BAKTERIJE Danima nije prodan nijedan krastavac, prodaja povrća pala za 50%

STRAH OD BAKTERIJE Danima nije prodan nijedan krastavac, prodaja povrća pala za 50%

Na mostarskoj tržnici čak tvrde da danima nisu prodali nijedan krastavac, iako je objavljeno da krastavci iz Španjolske ipak nisu uzrok zaraze kako je prvobitno bilo rečeno. 

Pišu: V. Bjelica Čabrilo i Gordana Šimović Dnevni List

Trgovci se uzalud trude uvjeriti kupce da se radi o domaćim proizvodima, a poljoprivrednici su već u panici. 

Nitko neće krastavce

Na tržnici kažu da krastavce nitko neće ni da su besplatni.
“Moja djeca i unuci krastavce više ne jedu ni iz našeg vrta iako im je to uvijek bio jedan od najdražih proizvoda. Znaju oni da je domaći i svjesni su koliko sam ljubavi i truda uložio u naš mali vrt, ali strahuju da je možda sjeme ili gnojivo bilo zaraženo, a što je najgore, ni meni ne daju jesti”, požalio nam se Drago Tomić iz mostarskog naselja Cim, koji ne može vjerovati kako će sav njegov trud završiti na otpadu.
Očajni trgovci s namjerom da razbiju strah ljudima i dokažu kako je proizvod ispravan uzaludno se trude prodati proizvod pa su čak snizili cijenu krastavaca na jednu marku po kilogramu. I pored toga kažu da ne prodaju ništa.
“Već tri dana nitko nije kupio ni jedan krastavca. Cijene sam spustila na jednu marku pa čak nudila i za pola, ali neće nitko, čini mi se, ni da su besplatni”, očajno nam je kazala Nada Bošnjak koja sa svojim suprugom na mostarskoj tržnici kruh zarađuje već 15 godina. Premda krastavce guli na licu mjesta i jede pred kupcima kako bi vidjeli da je sve u redu, ljudi joj samo odmahnu rukom kao i Muji Garbi iz Višića čije domaće proizvode mostarski kupci znaju već godinama.
“Sve će mi ovo propasti i jednostavno neću moći dalje”, kaže Garbo, uvjeren kako se cijela priča plasirala samo radi uništenja domaće proizvodnje, jer, kako navodi, iz godine u godinu ogromne količine prehrambenih proizvoda u Hercegovini propadaju, zbog čega se ljudima više ne isplati raditi. I Kata Pejković koja godinama prodaje domaće proizvode na mostarskoj tržnici kazala nam je da je primorana otkazivati narudžbe, a robu koju već ima sprema baciti u kontejner.

Apel poljoprivrednika


Jučer su i iz organizacije Seljačkog saveza Federacije apelirali na vlasti i javnost da im pomognu jer je poljoprivreda pala na koljena i ne može bez pomoći opstati. Dodatni udar predstavlja im afera oko zaraženog povrća zbog koje je opala prodaja i u cijeloj Hercegovini.
“Muka nas je natjerala da se obraćamo medijima i da se organiziramo. Ove godine plasman povrća velik je problem, a fama oko krastavaca negativno djeluje i na druge poljoprivredne proizvode. Uvozi se bez ikakvih kriterija, a u BiH je vrlo teško zaštititi domaću poljoprivrednu proizvodnju”, kazao je predsjednik Udruge poljodjelaca Zapadnohercegovačke županije Dubravko Vukojević.
Predsjednik Seljačkog saveza FBiH Dragan Pavlović kazao je kako očekuju razumijevanje Vlade FBiH prema poljoprivrednicima, ali i potporu javnosti u borbi za domaću zdravu hrana. 

Zbog straha od smrtonosne bakterije koja izaziva otkazivanje bubrega i inspekcije u BiH podigle su razinu provjera povrća iz uvoza na najvišu razinu. Prilikom obavljanja inspekcijskih kontrola vrši se intenzivno uzimanje potrebnog broja uzoraka svih pošiljki povrća kako bi se laboratorijskim ispitivanjem utvrdilo postoji li prisutnost bilo kakve zaraze, a prvenstveno bakterije EHEC. Iz Federalne uprave za inspekcijske poslove su kazali da, prema dosadašnjim podacima s terena, ne postoji nikakva bojazan za zdravstvenu ispravnost povrća koje se uvozi.

18 ljudi umrlo


S druge strane, do sada je EHEC-om zaraženo više od 1500 ljudi u Europi dok ih je 18 umrlo. Zabilježena su i prva dva slučaja zaraze u SAD-u. Iz Svjetske zdravstvene organizacije su kazali da je nova bakterija do sada neviđena.
“Riječ je o jedinstvenom soju bakterije kakav prije nismo uočili u pacijenata”, rekla je Hilde Kruse, stručnjakinja za sigurnost hrane pri Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji.
Iako je potvrđeno da španjolski krastavci nisu izvor zaraze, stručnjaci sa sigurnošću ne mogu potvrditi nalazi li se bakterija u ostalom povrću.
“Postoji izvjesna šansa da nikada nećemo otkriti izvor zaraze smrtonosnom enterohemoragijskom bakterijom E. coli (EHEC)”, kazao je Reinhard Burger, predsjednik Instituta “Robert Koch”, ustanove zadužene za brigu o javnom zdravlju u Njemačkoj te dodao kako bi širenje zaraze moglo trajati mjesecima. Burger je istaknuo i kako mu je žao što su španjolski poljoprivrednici krivo optuženi da njihovi krastavci šire zarazu. Ipak, dok se ne utvrdi izvor zaraze, do tada treba biti na snazi upozorenje o higijenskim standardima i izbjegavanju krastavaca, rajčice i zelene salate, upozoravaju zdravstvene organizacije jer se na osnovi razgovora sa zaraženima utvrdilo da je do zaraze došlo nakon konzumiranja sirovog povrća.

Zahvaćeno osam EU-ovih zemalja i SAD


Izbijanje zaraze EHEC-om u Njemačkoj je izazvalo veliku paniku. Kako se ranije vjerovalo da zarazu prenose krastavci uvezeni iz Španjolske, Nijemci su se odrekli povrća. Ipak, rezultati analiza su pokazali da, iako su bili zaraženi bakterijom escherichija coli, španjolski krastavci nisu izazvali infekciju, a Španjolska je najavila podizanje tužbe protiv njemačkih vlasti u ime svojih poljoprivrednika. Šteta je procijenjena na više od 200 milijuna eura. Slučajevi zaraze EHEC-om osim u Njemačkoj i Švedskoj zabilježeni su u još sedam europskih zemalja - Austriji, Danskoj, Nizozemskoj, Norveškoj, Španjolskoj, Švicarskoj i Velikoj Britaniji. Svi oboljeli žive ili su nedavno putovali u Njemačku.