Od raka se više umire u Bosni nego u Hercegovini

Sarajevska, Posavska, Srednjobosanska i Zeničko-dobojska županija, prema istraživanjima Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, označene su kao žarišta na kojima su stope obolijevanja od različitih vrsta raka najveće.

Oboljenja u Hercegovini

Isto istraživanje pokazalo je da je pojava raka najmanja kod stanovnika Hercegbosanske, Zapadnohercegovačke, Unsko-sanske, Tuzlanske i Hercegovačko-neretvanske županije.

Rak se najviše pojavljuje na plućima, prostati, rektumu, želudcu... Ukupan broj novodijagnosticiranih bolesnika s invazivnim rakom (bez raka kože) 2010. godine iznosio je 5014 (53 posto muškaraca i 47 posto žena), a prosječna dob oboljelih je 62 godine.

Najčešća lokalizacija raka u muškaraca je rak pluća (27 posto), a u žena rak dojke (24,8 posto). U Zavodu za javno zdravstvo tvrde da opća ekonomska kriza utječe na pogoršanje socioekonomskog stanja u FBiH, što predstavlja prijetnju za očuvanje i promicanje zdravstvenog stanja stanovništva, a izravno utječe i na održivost zdravstvenoga sustava i organizaciju zdravstvene zaštite.

Takvo nepovoljno ozračje izravno utječe na kontinuirani pad stope nataliteta (stopa rađanja) i kontinuirani porast stope mortaliteta-umiranja. Stanovništvo FBiH ima veliki broj starog stanovništva na što otpada 14 posto populacije starije od 65 godina.

Prirodni priraštaj bilježi trend opadanja i s vrijednošću od 0,5 posto u 2011. godini ima izrazito nepovoljnu vrijednost, a prema preliminarnim podacima u četiri županije (Posavskoj, Bosansko-podrinjskoj, Hercegovačko-neretvanskoj i Hercegobosanskoj županiji) ima negativnu vrijednost.

Najčešći uzroci umiranja stanovništva Federacije BiH su, kao i ranije, oboljenja cirkulacijskog sustava (52,4 posto), rak sa 20,9 posto, i endokrina i metabolička oboljenja s poremećajima u prehrani (6,1 posto). Iako BiH raspolaže značajnim vodnim resursima, kvaliteta vode za piće nije zadovoljavajuća u pojedinim dijelovima Federacije BiH.

Na području Unsko-sanske, Hercegovačko-neretvanske, Zeničko-dobojske, Bosanskopodrinjske, Tuzlanske, Zapadnohercegovačke, Hercegbosanske, i Posavske županije, higijensko-sanitarno stanje vodnih objekata i sustav javnozdravstvene kontrole vode za piće nisu u potpunosti zadovoljavajući.

Većina izvorišta središnjih vodovoda ima reguliranu prvu i drugu zonu sanitarne zaštite. Za razliku od njih, u većini lokalnih objekata vodoopskrbe kloriranje se vrši ručno, ili se uopće ne obavlja, dok zone sanitarne zaštite uglavnom nisu definirane, ili postoji samo prva zona zaštite.

Zbog nedostatka suvremene opreme u nekim županijama nije moguće određivati parametre, kao što su pesticidi, fenoli, mineralna ulja i neki teški metali, a i nedostatan je broj ispitivanih uzoraka vode. Prema rezultatima posljednjih istraživanja, u Federaciji BiH je 73,2 posto kućanstava priključeno na središnji sustav vodoopskrbe (vodovodi), gdje se voda, uglavnom, kontinuirano kontrolira na zdravstvenu ispravnost.

FBiH još nema dovoljan broj liječnika, na 100.000 stanovnika u Federaciji BiH je u 2011. godini bilo 190 doktora medicine, 25 doktora stomatologije, 13 magistara farmacije i 548 zdravstvenih tehničara. Federacija BiH ima manje liječnika na sto tisuća stanovnika od prosjeka zemalja središnje i istočne Europe, a da se ne spominje odnos naspram zemalja članica EU-a.

Izvor: Vecernji.ba