Danas 18. studeni: Svjetski dan kronične opstruktivne bolesti pluća (KOPB ) | Hercegovina.Info

Danas 18. studeni: Svjetski dan kronične opstruktivne bolesti pluća (KOPB )

tumor pluca
tumor pluca
Po učestalosti su u našoj županiji bolesti pluća treći uzrok smrtnosti

Bolesti dišnog sustava, uz kardiovaskularne bolesti, rak i dijabetes, vodeći su uzrok smrti u svijetu.
Godine 2012. prouzročile su četiri milijuna smrti u svijetu. Iste je godine na području Osječko-baranjske županije od bolesti donjih dišnih putova i raka pluća umrlo 335 osoba. Po učestalosti su u našoj županiji bolesti pluća treći uzrok smrtnosti, nakon ishemijskih bolesti srca i cerebrovaskularnih bolesti. Deseci milijuna ljudi u svijetu pate od bolesti pluća, a pušenje, infekcije i genetika odgovorni su za većinu ovih bolesti.
Dok udišemo, pluća uzimaju kisik iz zraka i prenose ga u krvotok. Kisik je nužan za rad i rast stanica u tijelu. Tijekom normalnog dana udahnemo gotovo 25.000 puta. Osobe koje boluju od bolesti pluća imaju poteškoća s disanjem. Milijuni ljudi u svijetu boluju od bolesti pluća. U njih ubrajamo astmu, kroničnu opstruktivnu bolest pluća (KOPB), infekcije poput gripe, upale pluća i tuberkuloze, rak pluća te druge probleme disanja. Neke bolesti pluća mogu dovesti do respiratornog zatajenja.
Dan 18. studenoga je Svjetski dan kroničneopstruktivne plućne bolesti (KOPB).
Ove se godine Svjetski dan KOPB-a obilježava u organizaciji Globalne inicijative za kroničnu opstruktivnu bolest pluća (GOLD). Cilj je unapređenje svijesti i brige o kroničnoj opstruktivnoj plućnoj bolesti (KOPB) diljem svijeta.
Što je KOPB?
Kronični bronhitis je dugotrajna upala dišnih putova koja proizvodi velike količine sluzi. To izaziva kašljanje i hripanje. Bronhitis se smatra kroničnim ako kašalj i iskašljavanje traju najmanje tri mjeseca u godini tijekom dvije uzastopne godine. Emfizem je bolest koja uništava plućne alveole (zračne prostore) i/ili najmanje bronhiole (male zračne putove) u plućima. Oštećenje pluća do kojeg dolazi zbog KOPB-a ne može se popraviti. U početnim fazama bolesti javlja se otežano disanje s povremenim napadajima kašlja. Početni znaci su opći osjećaj bolesti, sve izraženiji kratki dah, kašljanje i hripanje. S napredovanjem bolesti pogoršavaju se i simptomi. Najčešći uzrok nastanka bolesti je pušenje. Vjerojatnost da će bolesnik umrijeti od KOPB-a je 10 puta veća u pušača nego u nepušača. Bolest se javlja u otprilike 5 od 10.000 ljudi. Kod kroničnog bronhitisa, glavna fizikalna promjena odgovorna za probleme je prekomjerno stvaranje sluzi. Sluz sprječava protok zraka i pridonosi razvoju upala ili ponovnog aktiviranja bolesti, tzv. egzacerbacije. Kod emfizema, zračni prostori na kraju bronhiola (malih dišnih putova) pucaju i spajaju se u veće koji slabo funkcioniraju. Protok zraka je onemogućen i dio pluća se skvrčava (kolabira).
Tko obolijeva?
Glavni uzrok KOPB-a je pušenje. Oko 90 % bolesnika su pušači ili bivši pušači. Prestanak pušenja može usporiti slabljenje plućne funkcije. Ostali rizični čimbenici uključuju nasljeđe, pasivno pušenje, izloženost zagađenom zraku na poslu i u okolišu, respiratorne infekcije u djetinjstvu i neliječenu ili neodgovarajuće liječenu astmu.
Bolesnici koji su pušili kutiju cigareta dnevno, mogu razviti kašalj i iskašljavati. Otežano disanje zapaža se tek pri naporu. Iskašljavanje je u početku gotovo neprimjetno jer se javlja samo ujutro. Iskašljaj je sluzav, ali postaje gnojan tijekom pogoršanja bolesti. Osnovni simptom KOPB-a je zaduha (dispneja) koja se pojačava kod pogoršanja bolesti. Zaduha je popraćena kašljem ili hripanjem i ponekad vrućicom. Kako bolest napreduje, razdoblja između pogoršanja postaju kraća. Simptomi emfizema obično se javljaju prije 50. godine života, a puno ranije u bolesnika s cističnom fibrozom. Oboljeli stalno otežano dišu, slabo kašlju i gotovo ništa ne iskašljavaju. U kasnijim fazama KOPB-a mogu se vidjeti teška zaduha, kašljanje i iskašljavanje velike količine sluzi, hripanje, stalne infekcije, natečeni zglobovi... Koža poprima plavkastu boju. U uznapredovaloj fazi bolesnicima je potrebna stalna njega i dodatni kisik kako bi mogli disati.
Što možete učiniti?
Ako spadate u rizičnu skupinu ili se brinete za nekoga tko je u toj skupini, važno je da ste upoznati sa simptomima i načinima liječenja KOPB-a. Razgovarajte sa svojim liječnikom ako mislite da pripadate rizičnoj skupini. Vaš liječnik će vas pregledati kako bi vidio imate li KOPB. U ranom stadiju bolesti ne mora biti značajnih promjena, osim nalaza piskanja prilikom preslušavanja pluća. Što se ranije otkrije KOPB, liječenje je lakše. Najbolji način kontrole simptoma je započeti liječenje KOPB-a. Prvi korak u brizi o nekome tko je obolio od KOPB-a je naučiti sve što se može o toj bolesti. Ključno je da članovi obitelji i ostali budu upoznati sa simptomima, liječenjem i svakodnevnom kontrolom bolesti. Što više znate, više ćete moći pomoći.
Promjena stila života
Kad je postavljena dijagnoza, morate napraviti sve što možete kako biste prestali pušiti. To može biti teško, ali će to značiti poboljšanje vašeg zdravstvenog stanja. Svakodnevne uobičajene aktivnosti kao što su šetnja, igranje s djecom, čak i penjanje stepenicama mogu postati komplicirane ako bolujete od KOPB-a. Redovnim vježbanjem možete ojačati i popraviti raspoloženje. Postoje posebne vježbe za disanje koje poboljšavaju rad pluća. Uz pomoć vašeg liječnika možete sastaviti jednostavan program vježbi u skladu s vašim zdravstvenim stanjem. Osobe s KOPB-om su osjetljivije na sve respiratorne infekcije i zato je vrlo važno da se zaštite. Često i temeljito pranje ruku je jednostavan način da se izbjegne infekcija. Potrebno je izbjegavati bliske susrete s ljudima koji su prehlađeni ili imaju gripu.

Svake se godine u jesen treba cijepiti protiv gripe.
KOPB se može potpuno spriječiti, a ako se rano otkrije, simptomi se mogu ublažiti i kontrolirati. Prestanak pušenja smanjuje rizik i simptome KOPB-a.