Tuberkoloza je još uvjek aktivna i opasna

Svake godine 24. ožujka obilježavamo Svjetski dan tuberkuloze, posvećen zaraznoj bolesti koja je kroz povijest odnijela milijune života, a i danas ostaje jedan od gorućih problema.

Na taj dan 1882. godine dr. Robert Koch je u Berlinu objavio otkriće uzročnika tuberkuloze - Mycobacterium tuberculosis. Ovogodišnja kampanja Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) provodi se pod sloganom „Reach 3 million: Reach, Treat, Cure everyone" - „Dosegnuti 3 milijuna: Dosegnuti, Liječiti, Izliječiti svakoga."

Tuberkuloza prati čovječanstvo kroz čitavu povijest. Materijalni dokazi bolesti nađeni su u kostima prapovijesnih ljudi iz 4000. godine prije Krista, te egipatskih mumija koji datiraju iz 2400. godine prije Krista. U srednjem vijeku česta je bila tuberkuloza vratnih limfnih čvorova poznata kao škrofuloza zbog otečenih žlijezda na vratu (škrofula). U Engleskoj i Francuskoj vjerovalo se da škrofulozu može izliječiti kralj svojim dodirom. Kraljevi su u velikim ceremonijama znali dodirnuti na stotine bolesnika i na taj način ih „liječiti", naravno neuspješno. Epidemijsko širenje tuberkuloze u Europi započinje u 17. stoljeću. U 18. stoljeću epidemija doseže svoj vrhunac s gotovo 900 umrlih na 100.000 stanovnika. U tom razdoblju tuberkuloza je bila poznata kao „bijela kuga" zbog izrazitog bljedila kože oboljelih. Sredinom 19. stoljeća njemački liječnik dr. Herman Brehmer, koji je i sam bolovao od tuberkuloze, otvara u prirodi ustanovu za oboljele u kojoj se protiv bolesti bori svježim zrakom, dobrom higijenom i prehranom, s vrlo dobrim rezultatima. Taj model ustanove bio je preteča sanatorija i jedan od prvih konkretnih i uspješnih načina u borbi protiv ove bolesti. Godine 1882. dr. Robert Koch otkriva uzročnika tuberkuloze, a 1900. godine francuski znanstvenici Albert Calmette i Camille Guerin počinju svoj rad na stvaranju soja ove bakterije koji će kod čovjeka stvoriti imunitet bez izazivanja bolesti, tj. prvom cjepivu protiv tuberkuloze, danas poznatom kao BCG (be-se-že). Gotovo 20 godina nakon početka ovih istraživanja, 1921. godine, cijepljena je i prva osoba. Radilo se o novorođenčetu čija je majka umrla od tuberkuloze par sati nakon porođja. Novorođenče je dobilo oralno cjepivo, nije razvilo bolest, niti su se javile neželjene reakcije na samo cjepivo. Time je otvoren put preventivnom cijepljenju protiv tuberkuloze kojim se i danas uspješno sprječava bolest i smrtni ishod u ranoj dječjoj dobi. Bolest se uspješno počinje liječiti tek od 1946. godine otkrićem i masovnom primjenom antibiotika streptomicina. Brojne poznate povijesne ličnosti bolovale su od ove opake bolesti. Neke od njih: Eleanor Roosevelt, Vivien Leigh, Frédéric Chopin, George Orwell, Simón Bolívar, Edgar Allan Poe, Franz Kafka, Nelson Mandela.
Kakvo je stanje danas?

Procjenjuje se da je između 2000. i 2013. godine, zbog boljeg pristupa dijagnostici i lijekovima, spašeno 37 milijuna života. Međutim, unatoč cijepljenju i primjeni antibiotika, tuberkuloza je i dalje gorući javnozdravstveni problem s 9 milijuna novooboljelih (od toga 550.000 djece) i 1,5 milijuna umrlih u 2013. godini što ju čini drugim najvećim ubojicom na svijetu, iza virusa HIV-a. HIV pozitivne osobe su pod većim rizikom od obolijevanja od tuberkuloze od ostatka populacije. Godine 2013. trećina svih HIV pozitivnih osoba bila je inficirana uzročnikom tuberkuloze, a 360.000 ih je umrlo. Trećina svjetske populacije (dvije milijarde ljudi) zaražena je uzročnikom tuberkuloze. U svijetu je 2013. godine oko 480.000 ljudi razvilo oblik tuberkuloze koji je otporan na jedan ili više antituberkulotika (antibiotika kojima se liječi tuberkuloza) što predstavlja velik izazov i problem jer se mogućnosti liječenja smanjuju. Smatra se da zdravstvenom sustavu godišnje „promakne" oko tri milijuna oboljelih osoba kojima se ne postavi dijagnoza, ne liječe se ili se ne registriraju kao oboljeli. Mnogi od njih će umrijeti, biti pogrešno dijagnosticirani, ali većina će predstavljati opasnost za zajednicu jer će nastaviti inficirati osobe s kojima su u kontaktu. Smatra se da bolesnik koji boluje od neprepoznate i neliječene aktivne plućne tuberkuloze godišnje zarazi oko 10 osoba.

U Hrvatskoj od sredine 50-ih godina dvadesetog stoljeća imamo stalni pad broja novooboljelih do razdoblja Domovinskog rata koji je obilježen stagnacijom. U posljednjih 10 godina bilježimo značajan pad novooboljelih - 2003. godine broj novooboljelih u RH bio je 1494, a 2013. godine 529. Trenutno u RH imamo incidenciju (broj novooboljelih na 100.000 stanovnika) od 12 oboljelih na 100.000 stanovnika. Nacionalni cilj je postići pad incidencije na 10 na 100.000 stanovnika godišnje. I naša županija prati trend pada broja oboljelih kao i ostatak Hrvatske. Godine 2013. u našoj županiji bilo je 38 novih slučajeva tuberkuloze.
Koji su naši ciljevi?

Kampanja potiče ljude diljem svijeta na pozitivne promjene koje će omogućiti svakoj osobi pristup dijagnostici i terapiji, te na taj način spriječiti širenje te bolesti. Ciljevi globalne strategije su otkriti najmanje 70 posto oboljelih od tuberkuloze u svijetu (do sada oko 37 posto), izliječiti najmanje 85 posto oboljelih i svake godine povećati za milijun broj osoba koje će biti obuhvaćene terapijom. Svjetski dan tuberkuloze je trenutak koji nas podsjeća da je tuberkuloza, iako već dama u godinama, i dalje prisutna u našoj zajednici i svatko od nas mora biti svjestan bolesti koja pogađa nas, naše obitelji, prijatelje, a ne samo nepoznata lica tisućama kilometara daleko.
Prof. dr. sc. Karlo KOŽUL, dr. med., voditelj Službe za epidemiologiju, ZZJZ Osječko-baranjske županije.

glas-slavonije.hr