Podatkovni centri troše sve više struje i vode: EU uvodi oznake održivosti, no bez ograničenja ukupne potrošnje

Europska komisija predstavila je novi sustav ocjenjivanja održivosti podatkovnih centara, kojim će se pratiti njihova energetska i vodna učinkovitost. Mjera dolazi u trenutku snažnog razvoja umjetne inteligencije, zbog kojeg ubrzano rastu potrebe za električnom energijom, vodom i novom digitalnom infrastrukturom.

Sustav će obuhvatiti podatkovne centre instaliranog kapaciteta većeg od 500 kilovata. Operateri će morati dostavljati podatke o učinkovitosti potrošnje energije i vode, izvorima električne energije, lokalnoj dostupnosti vode te mogućnostima pružanja usluga elektroenergetskoj mreži.

Prijedlog Europske komisije još treba proći dvomjesečno razdoblje nadzora Europskog parlamenta i Vijeća EU-a. Ako ne bude prigovora, stupit će na snagu, dok se prve oznake održivosti očekuju tijekom 2027. godine, navodi Europska komisija.

Bez ograničenja ukupne potrošnje

Nove oznake omogućit će usporedbu podatkovnih centara prema energetskoj i vodnoj učinkovitosti, ali zasad neće odrediti koliko električne energije ili vode pojedini objekt smije potrošiti.

Prijedlog također ne predviđa obveznu javnu objavu ukupne potrošnje električne energije svakog centra. Operateri će, međutim, morati objaviti pokazatelje učinkovitosti te podatke o povezanosti njihove potrošnje vode s razinom nestašice vode na području na kojem posluju.

Ocjenjivat će se i doprinos podatkovnih centara lokalnom energetskom sustavu, uključujući mogućnost prilagođavanja potrošnje stanju u mreži i ponovnu uporabu otpadne topline, piše Reuters.

Potrošnja bi do 2030. mogla gotovo udvostručiti

Podatkovni centri u Europskoj uniji tijekom 2024. godine potrošili su približno 68 teravatsati električne energije. Prema projekcijama koje navodi Komisija, potrošnja bi do 2030. mogla dosegnuti 114 teravatsati, odnosno više od tri posto ukupne potrošnje električne energije u EU-u.

Njihov udio trenutačno iznosi približno 2,5 posto, ali očekuje se snažan rast zbog razvoja umjetne inteligencije, računalstva u oblaku i drugih digitalnih usluga.

Instalirani kapacitet europskih podatkovnih centara trebao bi porasti s približno 12 gigavata u 2025. na 28 gigavata do 2030. godine. Europska unija u idućih sedam godina želi utrostručiti ukupne kapacitete kako bi ubrzala razvoj vlastite infrastrukture za umjetnu inteligenciju i smanjila ovisnost o američkim tehnološkim kompanijama.

Takvo širenje, međutim, može dodatno opteretiti elektroenergetske mreže i vodne resurse te povećati emisije ugljikova dioksida ako se izgradnja ne bude pratila strožim pravilima.

Obvezni standardi tek se pripremaju

Komisija je pokrenula javno savjetovanje o budućim minimalnim standardima energetske i vodne učinkovitosti. Savjetovanje ostaje otvoreno do 14. prosinca 2026., a očekuje se da bi nakon njega mogli biti pripremljeni obvezni pragovi za nove i postojeće podatkovne centre.

Takvi bi standardi trebali spriječiti gradnju novih objekata koji ne zadovoljavaju minimalne zahtjeve učinkovitosti. Do tada će oznake prvenstveno služiti za usporedbu objekata i prikupljanje podataka potrebnih za buduće odluke.

Obveza izvješćivanja za veće podatkovne centre postoji od 2023. godine, ali njezina provedba još nije potpuna. Prema izjavi dužnosnika Europske komisije koju prenosi Euronews, prve je godine podatke dostavila približno trećina obuhvaćenih centara, dok je odaziv u međuvremenu porastao na oko 50 posto.

Provedba pravila u velikoj će mjeri ovisiti o državama članicama, a snažniji regulatorni pritisak očekuje se početkom 2027. godine.

Microsoft pokušava utjecati na kriterije

Prijelazno razdoblje u kojem se oblikuju kriteriji otvorilo je prostor velikim tehnološkim kompanijama da pokušaju utjecati na konačna pravila.

Microsoft je u podnesku njemačkoj saveznoj vladi iz srpnja 2026. podržao korištenje čiste energije te mjerenje energetske i vodne učinkovitosti. Istodobno je zatražio izmjene predloženih kategorija za ocjenjivanje potrošnje vode, pokazuju podaci njemačkog registra lobiranja koje prenosi Euronews.

Bram Vranken iz organizacije Corporate Europe Observatory upozorio je da će dio podataka, zbog odredbi o povjerljivosti, ostati izvan javne provjere. Smatra da bi takav sustav mogao omogućiti visoku ocjenu učinkovitosti, iako javnosti ne bi bila poznata ukupna potrošnja određenog podatkovnog centra.

Riječ je o dijelu šire rasprave o tome koliko podaci koje tehnološke kompanije dostavljaju regulatorima trebaju biti javni i neovisno provjerljivi.

Otpadnom toplinom mogla bi se grijati četiri milijuna domova

Bruxelles razmatra i snažnije uključivanje podatkovnih centara u elektroenergetski sustav. Oni bi mogli prilagođavati potrošnju stanju u mreži, koristiti više energije iz izvora s niskim emisijama te predavati otpadnu toplinu sustavima daljinskog grijanja.

Prema procjenama Komisije, kada bi se iskoristila približno polovica otpadne topline koju proizvode europski podatkovni centri, moglo bi se zadovoljiti grijanje oko četiri milijuna kućanstava.

Pitanje podatkovnih centara za Europsku uniju tako više nije samo dio tehnološke politike. Njihovo širenje izravno utječe na elektroenergetske mreže, vodne resurse, lokalne zajednice i planove Bruxellesa za razvoj vlastite industrije umjetne inteligencije.