Europska komisija otkrila da je Tužiteljstvo BiH napravilo 'šemu' kako zaštititi političare od istraga

Europska komisija u izvještaju o Bosni i Hercegovini za 2026. godinu upozorava da je u Tužiteljstvu BiH uvedeno odlučivanje konsenzusom u „osjetljivim” predmetima, iako takva praksa nema zakonsko uporište. Prema ocjeni Komisije, time se ozbiljno narušava neovisnost tužitelja kojem je predmet dodijeljen i stvara rizik slabljenja odgovornosti za donesene odluke.

Izvještaj, objavljen 4. studenoga, donosi i kritike zbog neopravdanih premještaja tužitelja koji su radili na politički osjetljivim predmetima, obustavljanja istraga bez pravno opravdanih razloga te neprimjerenog odgovora pravosudnih nadzornih tijela na povezane pritužbe.

Komisija navodi da je u državnom Tužiteljstvu uvedena praksa prema kojoj vijeća sastavljena od dva ili više tužitelja u osjetljivim predmetima moraju postići konsenzus, priču donosi Raport. 

„Ovakva praksa odlučivanja nema zakonsko utemeljenje”, navodi se u izvještaju.

Takav način rada veže odluku uz suglasnost svih članova vijeća, dok Komisija posebno upozorava na posljedice za samostalnost postupajućeg tužitelja i njegovu odgovornost.

Raport u svojem tekstu uvođenje te prakse pripisuje glavnom tužitelju Milanku Kajganiću. U relevantnim dijelovima izvještaja Europske komisije, međutim, nisu navedena imena odgovornih osoba ni konkretni predmeti na koje se nalazi odnose.

Komisija nadalje ocjenjuje da su se unutarnji odnosi u Tužiteljstvu BiH vidljivo pogoršali nakon neopravdanih premještaja tužitelja angažiranih na politički osjetljivim predmetima.

„Istrage u istaknutim predmetima obustavljene su bez zakonski opravdanog obrazloženja”, stoji u dokumentu.

U dijelu o neovisnosti pravosuđa upozorava se da su takvi premještaji dodatno narušili percepciju neovisnosti državnog Tužiteljstva i otvorili pitanje mogućeg sukoba interesa.

Kritike su upućene i Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću BiH (VSTV) te Uredu disciplinskog tužitelja (UDT). Komisija ocjenjuje da te institucije povezane pritužbe nisu riješile na odgovarajući i učinkovit način.

Istodobno navodi da se nastavljaju neprimjereni unutarnji i vanjski pritisci na pravosuđe. Mehanizam prijavljivanja prijetnji postoji, ali je ograničen, dok je odgovor VSTV-a nedosljedan.

Nalazi dolaze nakon višemjesečnih javnih prijepora o premještajima unutar Tužiteljstva BiH. Tužitelj Džermin Pašić u travnju je pred parlamentarnim Povjerenstvom za borbu protiv korupcije tvrdio da je njegov premještaj iz Posebnog odjela za organizirani kriminal, gospodarski kriminal i korupciju u Odjel za ratne zločine povezan s prijavom koju je podnio protiv Kajganića.

Pašić je tada osporavao obrazloženje i proceduru premještaja te tvrdio da su kadrovske odluke oblik pritiska na tužitelje.

Kajganić je ranije, na konferenciji za medije u ožujku, odbacio tvrdnje o smjenama i govorio o preraspodjeli tužitelja radi potreba institucije. Za Pašićev premještaj naveo je da se njegovo ime pojavilo u određenim predmetima i službenim zabilješkama te da je prije radio na predmetima ratnih zločina.

U dokumentu se kritizira i slab učinak disciplinskih postupaka. Unatoč njihovu relativno velikom broju, Komisija smatra da imaju premalen odvraćajući učinak te izražava zabrinutost zbog izostanka mjera za otklanjanje ozbiljnih povreda pravosudnog integriteta.

Šira ocjena ostaje da predmete visoke korupcije prate selektivno postupanje, pravne pogreške, nemar, zlouporabe procedura i upitne sudske odluke. Komisija traži proaktivnije djelovanje policijskih i pravosudnih institucija, uz zaštitu od vanjskog uplitanja.