Sarajlije i Mostarci najviše zarađuju, ali i najviše troše

U većim sredinama poput Sarajeva, Mostara ili Zenice čini se da se živi lakše i bolje nego u manjim sredinama.

O ovome svjedoče i statistički podaci o plaćama u Federaciji koji kažu da su prosječne plaće u nekim županijama i do 20 posto veće od prosječne, dok su u drugim pak i do 30 posto manje nego prosječna plaća od 814 maraka u Federaciji.
Tako, primjerice, u Sarajevskoj županiji prosječna plaća iznosi oko 1000 maraka, dok je u Srednjobosanskoj županiji ta plaća 325 maraka manja.

Drastične razlike

Hercegovačko-neretvanska županija, kada su u pitanju prosječne plaće, na drugom je mjestu u Federaciji s plaćom od oko 908 maraka. U Zapadnohercegovačkoj županiji prosječna plaća je 810 maraka, a u Livanjskoj 809 maraka. U Unsko-sanskoj županiji prosječna plaća je 770 maraka, u Posavini 692 marke, u Tuzlanskoj 738 maraka, Zeničkoj 703 marke, Bosansko-podrinjskoj 735 i Srednjobosanskoj 679 maraka.

U Sarajevu se, prema službenim statistikama, i najlakše zaposliti jer ova županija ima najviši broj gospodarskih subjekata, tvrtki, međunarodnih organizacija, institucija i sličnog. Druga županija s najviše tvrtki na tisuću stanovnika je Hercegovačko-neretvanska sa 61 tvrtkom. Prema istim parametrima slijedi Posavska s 59 tvrtki na tisuću stanovnika, ZHŽ sa 58 tvrtki, HBŽ 48 i SBŽ svega 48 tvrtki.
Zbog svega navedenog Sarajevska županija ima i najveći broj zaposlenih osoba, dok, primjerice, Livanjska, Posavska i Bosansko-podrinjska županija imaju svega nekoliko tisuća zaposlenih ljudi i desetke tisuća nezaposlenih. HNŽ je ponovno u zlatnoj sredini kada je u pitanju zaposlenost i nezaposlenost. Od HNŽ-a su osim Sarajevske u boljoj situaciji TŽ i ZDŽ s oko 80 tisuća zaposlenih.

Cijene nitko ne prati

Kada je u pitanju potrošačka košarica u Federaciji, nitko već godinama ne prati kretanje cijena namirnica po županijama koje ulaze u potrošačku košaricu, pa se tako ne može jasno ni utvrditi koliko u kojoj županiji treba novca za hranu. Neka istraživanja koja su radile privatne agencije kažu da su najskuplji gradovi za življenje Mostar, Sarajevo i Tuzla, dok je najjeftiniji grad Travnik. Prema cijenama 24 prehrambena artikla za deset gradova u Federaciji, u Mostaru je najskuplje njih čak osam, dok je u Travniku šest proizvoda s najnižom cijenom. Zadnja istraživanja kažu da su u Mostaru najskuplji riža, brašno, svježa pastrva, sir, banane, grah, čokolada, sol... U Travniku su najniže cijene brašna, piletine, tvrdog sira, ulja, šećera i kave. Među gradove s nižim cijenama mogu se uvrstiti Goražde i Livno. Iz svega navedenog se zaključuje da građani u Sarajevu i Mostaru više zarađuju, ali da i više troše. Ipak, podaci govore i to da u središnjoj Bosni malo tko zarađuje, a da su cijene velike i za primanja od 1000 maraka. Također valja naglasiti i to da ekonomski stručnjaci najavljuju novi val ekonomske krize do kraja godine, nova otpuštanja i nova poskupljenja. Pitanje je kako će ionako loš standard građana izgledati nakon Nove godine.

Piše: Vanja Bjelica-Čabrilo / Dnevni list