Fizičko kažnjavanje djece potiče agresivnost

djeca, batine

Discipliniranje djeteta jedna je od ključnih zadataka svakog roditelja, a većina ljudi se slaže s time. No, spadaju li batine ili neka druga vrsta fizičkog kažnjavanja u discipliniranje, još nije do kraja razjašnjeno.

Američka akademija za pedijatriju (AAP) ne podržava batine ni zbog kojeg razloga jer prema njihovom mišljenju to nije dugotrajno rješenje te ne mijenja ponašanje. Umjesto toga, AAP podržava brojne druge strategije poput 'time outa' odnosno minute odmora kada su djeca neposlušna, a time se nastoji osvijestiti djecu na posljedice koje donosi njihovo ponašanje.

Ipak, koliko god roditelja atestiralo, neki od njih smatraju da djetetov izljev bijesa se može spriječiti dobrim zamahom po stražnjici.

Djeca koja su fizički kažnjavana postaju agresivna u dobi od pet godina

Istraživači na Sveučilištu Tulane dali su najjači dokaz protiv upotrebe batina kao odgojne mjere. Studija je provedena na gotovo 2.500 mališana, a istraživanje je pokazalo da oni koji su često dobivali batine s tri godine postaju agresivni u dobi od pet godina.

Istraživanje podupire raniju studiju koja je provedena na svim manama odgojnih mjera, u koje uključuje i istraživanje Sveučilišta Duke na kojem su otkrili da dojenčad koja je dobivala batine u starosti do godine dana, s tri godine postižu slabije rezultate na kognitivnim testovima.

- Uzbuđena sam zbog ideje da pedijatri sada imaju čvrste dokaze kada nastoje roditelje upozoriti  na opasnosti fizičkog kažnjavanja – kazala je Jayne Singer, direktorica kliničkog odjela dječje bolnice u Bostonu.

Studija s Tulanea, predvođena Ctherineom Tylor,  prva je koja simultano kontrolira varijable koje se nerijetko brkaju poveznice između batina i kasnijeg agresivnog ponašanja.

Istraživači su tu ubrojali i faktore poput zanemarivanja djeteta od strane majke, nasilje i agresivnost među roditeljima, majčinski stres i depresija, majčino konzumiranje alkohola ili droge te čak i ako je majka razmišljala o abortusu dok je bila trudna s djetetom.

Svi ovi faktori doprinose djetetovom agresivnom ponašanju u petoj godini života, no, znanstvenici nisu mogli objasniti sve nasilne tendencije u tim godinama. Nadalje, pozitivna povezanost između batina i agresivnosti ostala je jaka, čak i nakon što su gore spomenuti faktori nabrojani.

- Šanse da dijete bude agresivnije s pet godina ako je dobivalo batine više od dva puta u mjesecu prije nego je napravljeno istraživanje, povećale su se za 50 posto – kazala je Taylor.

Njena grupa koju je istraživala imala je i varirajuće nivoe prirodne agresivnosti u djeci, a istraživači su uvjereni da nisu samo agresivna djeca dobivala batine.

Batine uzrokuju strah, ne razumijevanje

Studija objavljena u časopisu Pediatrics, pokazuje da većina očiglednih faktora mogu utjecati na nasilno ponašanje djece, a batine su na vrhu mogućih razloga tome. Znanstvenici tvrde da studija kontrolira najčešće uobičajene rizične faktore za koje ljudi često misle da su povezani s agresivnošću. To, kažu znanstvenici, daje još veće povjerenje, više podataka te snage argumentu koji se protivi upotrebi fizičkog kažnjavanja.

Među majkama koje su sudjelovale u istraživanju, čak njih pola, 45,6 posto, su kazale kako im djeca nisu dobivala batine u prethodnom mjesecu. Njih 27,9 posto kazale su da su istukle jednom dijete, a 26,5 posto je reklo da je više od dva puta djetetu dalo batine po stražnjici.

 

Batine potiču agresivnost

Istraživači na Sveučilištu Tulane dali su najjači dokaz protiv upotrebe batina kao odgojne mjere. Studija je provedena na gotovo 2.500 mališana, a istraživanje je pokazalo da oni koji su često dobivali batine s tri godine postaju agresivni u dobi od pet godina
U usporedbi s djecom koja nisu dobila batine, ovi koji su ih dobivali najvjerojatnije će biti prkosni, zahtijevati trenutačno ispunjavanje želja, brže će se frustrirati, imat će napadaje gnjeva i fizički će nasrtati na druge.

Razlog tome je zato što batine uzrokuju strah,a ne razumijevanje. Iako dijete prestane s vrištanjem kada je dobilo batine, ne znači da ono razumije zašto se ne smije ponašati na određeni način.

Da bi djeca razumjela što su i zašto nešto učinili krivo, možda će trebati nekoliko pokušaja od strane roditelja, strategija koja uključuje uskraćivanje bilo kakve pažnje, pohvale ili interakcije  roditelja na određene vrijeme odnosno roditelj ignorira dijete. Ti momenti ignoriranja i šutnje tjera dijete da se smiri i nauči misliti o svojim emocijama umjesto da ih ostvaruju.

Batine po stražnjici možda će dijete spriječiti da se loše ponaša neki kratak period, no s učestalom uporabom te metode to postaje sve manje učinkovito, kažu u AAP. Također, to otežava discipliniranje kako dijete postaje starije te preraste batine. Posljednja studija pokazuje da ulaganje vremena da se dijete nauči zašto je njegovo ponašanje loše, može se prevesti u samosvjesnost i malšana koji je u kontroli dugoročno.

dalje.com