Djeca s ADHD-om su sklona pretilosti u odrasloj dobi

Skraćenica ADHD dolazi od engleskog izraza Attention Deficit Hyperactivity Disorder. Riječ je o hiperaktivnom poremećaju, tj. deficitu pažnje. Povijest bolesti seže u daleku 1902. godinu kada je Sir George F. Still primijetio da su određena djeca hiperaktivna, impulzivna i nepažljiva. Danas se smatra kako tri do pet posto školske djece ima simptome ADHD-a. To znači da u razredu od 30 učenika jedno ili dva djeteta ima ADHD.

Istraživači Medicinskog centra Sveučilišta Duke tvrde kako tri ili više simptoma ADHD-a značajno povisuju rizik gojaznosti u odrasloj dobi. Do ovih su rezultata došli nakon što su analizirali podatke preko 15.000 adolescenata koje su pratili kroz razdoblje od 14 godina. Čak i kod djece sa samo jednim simptomom, primjerice hiperaktivnošću ili impulzivnošću, koji su najutjecajniji od proučenih faktora rizika, rizik pretilosti se popeo do 63 posto.

"Nije bitna sama dijagnoza ADHD-a, nego simptomi. Važan je efekt doze. Pokazali smo kako se broj simptoma povećava, tako se povećava i pojava pretilosti", tvrde voditelji istraživanja Scott Kollins i Bernard Fuemmeler.

"Rezultati podupiru ideju da određeni kapaciteti samokontrole, poput sposobnosti kontroliranja vlastitih impulsa, može biti značajna karakteristika u razumijevanju zašto su neke osobe ranjivije na pretilost", objasnio je Fuemmeler.

Sada kada su povezali ovaj poremećaj pažnje kod mališana s ozbiljnim problemom suvišnih kilograma u odrasloj dobi, znanstvenici bi mogli kreirati nove intervencije za pobjeđivanje javno-zdravstvenog problema debljine.

Studija je objavljena u stručnom časopisu International Journal of Obesity

izvor: ordinacija.hr