HNK Mostar: Nesvakidašnji multiscenski događaj

...ajbolji je pokazatelj koliko je sinoćnji koreografski koncert „Naracije i operacije" bio dobar. Ovaj scenski događaj je spoj pokreta, pantomime, naracije, opere, pjesme, drame i glume koje je harmonično u jednu cjelinu uvezao jedan od najistaknutijih hrvatskih redatelja Ivan Leo Lemo.

Lemo je i profesor na Studiju glazbene umjetnosti na mostarskom FPMOZ-u na predmetu „Operna gluma" i sa svojih deset studenata počastio je publiku multiscenskim uprizorenjem u kojem je prepričano 14 najpoznatijih svjetskih opera: Sadko, Figarov pir, Faust, Don Pasquale, Rinaldo, Bastien i Bastiena, Figarov pir, Alexander Feast, Čarobna frula, Orfej i Euridika, Ernani, Tannhauser, Serse.

Bez obzira što je riječ o operama u različitim žanrovskim varijacijama, majstorskom rukom Lemo je uspio ostvariti izuzetnu mjeru estetske ostvarenosti i napraviti spektakl koji je cjelovit, ima i glavu i rep te uvjerljiv i poetičan u teatarskom smislu. Time je ostvario cilj koji je postavio: „Naracije i operacije" su zaokružena priča o samom smislu čovjekove egzistencije i njegove biti, o onom mjestu u čovjeku, društvu i kulturi gdje sve prestaje biti rutina i sušta svakodnevnica te postaje opera koja život znači.

Pri svemu ovome treba imati na umu da je raspolagao s jednostavnom scenografijom: jedini dekor bilo je nekoliko stolica koje je, uz kreativni i usklađeni scenski pokret uspio iskoristiti da vizualno komuniciraju i publici pošalje poruku koju htio, a da se ne boji hoće li biti shvaćen ili ne.

U ovom tekstu htio bih prenijeti i riječi doajena mostarskoga glumišta, sjanoga Velimira Pšeničnika Njirića, koji je pozitivno osupnut onime što je vidio, o „Naracijama" na svome Facebook profilu napisao, između ostaloga, i ovo:

Mislim kako sam u 40 i nešto godina bivanja u gledalištu, četvrti put kao gledatelj doživio katarzu. Ili bar nešto slično tome. Postavka i izvedba bile su jasne, efikasne, pametne, talentirane. Temeljene na htijenju, energiji, znanju, sposobnostima, osjećaju mjere i dobrom ukusu.

A kad smo već kod društvenih mreža, također sam odmah nakon predstave pokušao na Facebook-u jednom riječju opisati „Naracije i operacije". Opčinjen dobrom izvedbom dvoumio sam se između „fenomenalno" i „fantastično". Na kraju sam se poslužio rječju Kung fu Pande, junaka iz crtića, koji je te dvije riječi spojio u jednu, baš kao što je i Lemo spojio toliko scenskih izričaja u skladnu cjelinu: FENOMENASTIČNO! A palo mi je na pamet, što sam isto tako objavio, da „Naracije i operacije" nakon čudesnoga dugotrajnog pljeska publike komotno možemo preimenovati u „Naracije i OVACIJE".

Naravno da ovaj tekst ne može završiti a da se ne spomenu i studenti raskošnoga talenta bez kojih ništa od ovoga ne bi bilo: Marijo Bevanda, bariton; Hrvoje Merdžo, bariton; Marin Vitas, kontratenor; Karlo Miličević, bariton; Nikolina Zovko, mezzosopran te pijanisti: Ana Marija Milićević, Brigita Šilić, Gabrijela Iličić, Mateja Milićević i Marko Palameta.

Riječima ne mogu opisati raspon njihovih umjetničkih sposobnosti. Ne znam jesu li bolji pjevači, glazbenici ili glumci. Trebalo je doći i doživjeti kakva darovitost pršti iz njih.

„Naracije i operacije" izvedene su u okviru Mjeseca kulture, a organizator ove nesvakidašnje kulturne pojave u našem gradu bio je Studentski zbor Sveučilišta u Mostaru, uz tehničku potporu Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru.

Tko nije gledao, mnogo je propustio!

Josip BLAŽEVIĆ / Foto: Ivan KELAVA

hnkmostar.ba