Svih 28 država članica EU traži jednakopravnost Hrvata u BiH te depolitizaciju pravosuđa

EU i Velika Britanija, Velika Britanija, Velika Britanija,Europska unija, eu, Europska unija, Velika Britanija,  izlazak iz EU-a, referendum, Europska unija, Velika Britanija,Europska unija, BREXIT, BREXIT, funta, euro, BREXIT, potpisivanje peticije, referendum, BREXIT, Nexit, Europska unija, Dexit, bundestag, Njemačka, referendum, BIH, Europska unija, BIH, Europska unija, BIH, Europska unija, Hrvati u BIH, Europska unija, BIH, Europska unija, Donald Tusk, Europsko vijeće, Europska unija, BREXIT, BREXIT, Europska unija, Velika Britanija,Europska unija, BREXIT, Europski parlament , EU27, Jean-Claude Juncker, eu, Turska i Nizozemska, konferencija, Mostar, Europska unija, Velika Britanija,Europska unija, EU i Velika Britanija, Velika Britanija,Europska unija, BREXIT, BIH, Europska unija, eu, BREXIT, Dan Europe, eu, vijeće europe, Hrvatska, predsjedanje
Joao Vale de Almeida, veleposlanik Europske unije pri UN-u također je iznio stajališta 28 zemalja članica EU o stanju u BiH u kojima se jasno poziva na jamčenje jednakopravnost triju konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine te se traži depolitizacija pravosuđa, uključujući i slučajeve procesuiranja ratnih zločina.

Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir izrazila je zadovoljstvo iznesenim stajalištima država članica EU: „Prvi puta u povijesti Unije, svih 28 država članica službeno traži uspostavljanje društva u BiH gdje će biti zajamčena ravnopravnost svih konstitutivnih naroda. To je značajan napredak nakon što je to tražio i Europski parlament 2013. godine u godišnjem izvješću o napretku BiH. Radi se o sasvim legitimnom zahtjevu EU, obzirom da je BiH predavanjem aplikacije za članstvo započela svoj europski put, a pripadnost europskoj obitelji dokazuje se poštivanjem europskih vrijednosti, pri čemu nema prostora za kršenje ljudskih prava. Nažalost, prava Hrvata kao konstitutivnog naroda u BiH se sustavno krše, i sada to uviđaju i europskim krugovima, što je svakako pozitivan pomak i daje naslutiti kako se sada i EU planira uključiti u rješavanje pitanja neravnopravnosti Hrvata u BiH."

Petir je izrazila nadu kako je ovo samo korak dalje do nužne međunarodne rasprave o nadogradnji Daytonskog sporazuma, koji kako smatra, je bio dobar za uspostavljanje mira, ali ne predstavlja trajno rješenje „Trebamo pronaći rješenje kojim će se zajamčiti dugotrajan mir i stabilnost BiH. U sadašnjim okolnostima Hrvati nemaju adekvatnih mehanizama kojima bi osigurali jednakopravnost, te je takve mehanizme potrebno uspostaviti nadogradnjom Daytona. Jedan od mogućih modela koje svakako treba razmotriti je federalizacija cijele države, odnosno uspostava tri ili više federalnih jedinica. Ovo je važno za sva tri konstitutivna naroda i sve građane BiH jer bi osiguralo održivost i političku stabilnost, koja je nužna za ekonomski napredak svake države."

Također, Petir smatra značajnim da Unija upravo sada poziva BiH na reformu pravosuđa BiH koja će jamčiti „depolitizaciju, nepristranost i neovisnost, uključujući u slučajevima procesuiranja ratnih zločina":

„I sama sam izrazila zabrinutost posljednjim događajima i uhićenjima hrvatskih branitelja u Orašju na sjednici Odbora za vanjske poslove Europskog parlamenta prilikom razmjene stajališta s Predsjednikom Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Bakirom Izetbegovićem. Orašje su branile združene hrvatske i bošnjačke snage, a optužnice su podignute samo protiv branitelja hrvatske nacionalnosti koji su svih ovih godina živjeli u Orašju. Tada sam također istaknula kako je percepcija hrvatske javnosti da ti procesi imaju isključivi politički karakter usmjeren protiv Hrvata u Bosni i Hercegovini. Dobro je da to uviđaju i ostale države članice EU, te traže depolitizaciju pravosuđa u BiH."