Dragan Čović: Imamo kaotično stanje u kojem se ne zna tko je vlast, a tko oporba

Iako je kraj kolovoza bio ključan u ispunjavanju prvog zadanog roka od EU-a, većina stranaka se okrenula drugim prioritetima. No, hrvatski blok je taj rok ispoštovao i predao svoj prijedlog za promjenama Ustava. Hrvati su u BiH postali stabilizirajući faktor, oni koji spašavaju BiH. O ovim i drugim aktualnim temama i odnosima u BiH razgovarali smo s predsjednikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem.

Kako biste ocijenili trenutačnu političku situaciju u BiH? Može li se ovdje više uopće govoriti o krizi?

- Ne smijemo je zvati krizom, jer ako je to stanje dugi niz godina, onda to postaje normalno. Mi zapravo sada imamo jedno kaotično stanje u BiH, u kojem nitko ne zna tko je vlast, a tko oporba, odnosno špekulacije koje su na raznim razinama pravljene nakon zadnjih općih izbora dale su svoj rezultat. Oni koji su umjesto Hrvata htjeli birati predsjednike, imenovati vlade, konačno su dobili odgovor da je to nemoguća misija i da samo produciramo još dublju krizu koja u našem sustavu, koji ne funkcionira, ima vrlo plodno tlo. Politička situacija je zabrinjavajuća jer se poklopila s ovim izbornim ciklusom i naravno da svatko svoju predizbornu kampanju pomalo pokušava graditi na toj snazi uvjetovanja oko uspostave vlasti. Vidite koliko se samo u proteklih pet mjeseci promijenilo pristupa parlamentarnoj većini na državnoj i federalnoj razini. To dovoljno govori o obilježjima ove krize.

Kako riješiti političku krizu? Što je pravi način?

- Vjerujem da je pravi način da odmah nakon izbora napravimo analizu tko stvarno treba predstavljati parlamentarnu većinu na razini BiH i na osnovi te većine uspostaviti vlast na nižim razinama, federalnoj i županijskoj. Ta partnerstva moraju biti srodna zbog silnog preklapanja nadležnosti i omogućavanja donošenja odluka. Stoga mislim da je donesena i razumna odluka na sjednici Zastupničkog doma Parlamenta BiH da dok traje predizborna kampanja nema zasjedanja. Sličnu odluku smo donijeli i u Domu naroda jer se govornica koristi za stvari za koje ne bi trebala. No, jasno je da nas na stolu čekaju zahtjevi za smjene mnogih i o tome ćemo trebati temeljito raspraviti kada se završe izbori.

Jesu li neka od ovih zbivanja možda i unaprijed bila planirana?

- Apsolutno. Uvijek postoje ljudi koji dugoročno razmišljaju. Ako netko misli da se neki zahtjev dogodio slučajno ili da se neka koalicija raspala slučajno, onda je naivan.

Je li moguće da se nakon izbora, kada budemo imali jasniji odnos snaga, povuče neki od ovih zahtjeva za smjenu?

- Sve je moguće, jer toliko ima nelogičnosti u tim koalicijama, pa i oko smjena, jer odjednom vidite da oni koji do jučer o tome niti slučajno nisu razmišljali sada su spremni podržati neke inicijative. Ali da ne dolijevamo ulje na vatru i najmudrije je da se svi što je moguće više pridržavamo kodeksa ponašanja koje smo potpisali, a da nakon lokalnih izbora sjednemo i temeljem realne slike donosimo odluke. Vjerujem da će ovi lokalni izbori stoga imati veći značaj za okrupnjavanje političke scene ili preslaganje, nego što će imati značaja za same lokalne zajednice.

Više puta ste istaknuli da se Hrvati neće miješati u odnose unutar drugih naroda. Što pod tim podrazumijevate?

- Nismo mi ti koji su birali predstavnike srpskog ili bošnjačkog naroda, a isto tako tražimo da drugi ne biraju nama. Ako je jedna struktura bošnjačkih stranaka izabrala sebi partnere kod Hrvata koji nemaju nikakav legitimitet, mi bismo napravili istu pogrešku ako bi tako razmišljali o predstavnicima Bošnjaka s kojima ćemo surađivati. To treba raditi bošnjački narod, kao što je i dosad radio, ali isto tako želimo da Hrvatima bude omogućeno da kažu tko će njih predstavljati. Ovo je izuzetno teško vrijeme iza kojeg, uvjeravam vas, dolazi rasplet situacije. Siguran sam da će i predstavnici međunarodne zajednice, koji transformiraju svoje djelovanje ovdje u idućih godinu-dvije dana, učiniti sve da dobijemo jedan normalan okvir, sustav koji bi trebao stvoriti uvjete za rješavanje ekonomskih i socijalnih problema. Bez toga, bojim se, nećemo uspjeti. Drugim riječima, mi moramo napraviti neke druge odnose kako bi ovo profunkcioniralo. Mislim da je 2013. godina prilika, jer nije izborna godina, da riješimo i pitanje provedbe presude “Sejdić i Finci” i pozicije Hrvata, posebno u FBiH. Ako to uspijemo, onda imamo mogućnost tražiti rješenje i za gospodarske i za socijalne probleme u BiH.

Situacija se okrenula u posljednje vrijeme. Hrvati su do skoro bili obilježeni kao problem, a sada se čini kako su stabilizirajući čimbenik na političkoj sceni. Kako tumačite to prebacivanje težišta problema prvo na unutarbošnjački sukob, a potom i na politički sukob Bošnjaka i Srba?

- Mislim da je moralo dati rezultata ono što mi radimo zadnjih pet-šest godina i kada je u pitanju vjerodostojnost, strateški pristup BiH i njezinom europskom putu, kao i zalaganje za institucionalnu jednakopravnost hrvatskog naroda. Mnogi su to dnevnopolitički osporavali. No, i međunarodna zajednica je uvidjela da je ono na čemu mi inzistiramo dobro i za obične građane, i za stabilnost i europsku perspektivu BiH i što je najvažnije to radimo vrlo transparentno, dajući doprinos dijalogu između hrvatskih, bošnjačkih i srpskih političkih predstavnika. Vjerujem da nas danas svatko smatra za ozbiljnog partnera koji traži rješenje. Kada smo predali prijedlog za izmjenu Ustava BiH i Ustava FBiH, pokazali smo da smo spremni ponuditi rješenje. Drugi nas imaju pravo kritizirati i osporavati naše prijedloge, ali neka ponude svoja konkretna rješenja. Tražimo rješenje, ali na principu apsolutne jednakopravnosti hrvatskog naroda. To je crta ispod koje više nikada nismo spremni ići.

Hrvatske stranke su prve predale konkretne prijedloge za provedbu presude “Sejdić i Finci”, što je uvjet za nastavak europskog puta. Znači li to da su Hrvati u ovom trenutku jedini prepoznali da europski put nema alternativu?

- Ne bih to tako rekao. Slažem se s onom ocjenom da je europski put BiH možda jedini zajednički sadržatelj koji možemo prepoznati u djelovanju svih političkih stranaka u BiH. To je nešto što trebamo iskoristiti. Siguran sam da i bošnjački i srpski politički čelnici žele vidjeti BiH u EU bez obzira na političku krizu koju danas imamo i u EU.

Je li prijedlog dva HDZ-a ono što Hrvati misle da treba promijeniti u ustavima BiH i FBiH?

- Mi smo rješenje tražili zajedno sa strankama “šestorke” i kada je u pitanju Dom naroda, mislim da smo ga i našli. Druga je stvar kako to netko danas gleda u kontekstu aktualne političke situacije. Što se tiče Predsjedništva BiH, tu imamo dva pristupa. Jedan koji zagovaraju SNSD i SDS i podrazumijeva izravni izbor članova Predsjedništva, a drugi koji zagovaraju predstavnici bošnjačkih stranaka i uključuje neizravni izbor članova Predsjedništva. Tu opet, da bi politički profitirao u ovoj situaciji, gospodin Tihić nudi i izravni izbor pa i gospodin Izetbegović, što je meni bilo šokantno iznenađenje. Nudi da ostane sadašnji način izbora članova Predsjedništva u Federaciji. Drugim riječima, nudi da nam Bošnjaci i na idućim izborima biraju člana Predsjedništva ili da nam eventualno daju ustupke. Mislim da je to loš put. Naš je pristup tu bio transparentan i s ciljem iznalaženja prihvatljivog rješenja. Za nas je bio prihvatljiv i izravni izbor članova Predsjedništva, ali da nam se omogući da biramo svog predstavnika. To podrazumijeva promjenu Izbornog zakona. Prihvatili smo vrlo jasno i opciju da imamo neizravni izbor u FBiH, a izravan izbor u RS-u. Dakle, asimetrično rješenje i vjerujem da je tu moguće tražiti rješenje.

Jeste li dobili poruke iz Bruxellesa? Kakva su njihova očekivanja vezana uz Mapu puta imajući u vidu sve što se događa u BiH?

- Mi ćemo 12. rujna sjesti u Sarajevu i isključivo razgovarati o toj temi. Procijenit ćemo kada možemo realno u Parlamentu BiH izglasati ustavne promjene koje će značiti provedbu presude Europskog suda za ljudska prava. Ako to nije kraj listopada, morat ćemo reći kada jeste taj rok, jer to je ključni uvjet da bismo nastavili europski put i sustigli Srbiju i Crnu Goru.

Kakva su očekivanja stranih diplomata kada je u pitanju ukupna politička situacija u BiH?

- Kako očekivati da nam netko u toj Europi daje više pozornosti, kada mi sami ne želimo, a oni imaju toliko svojih problema. Oni nam pružaju ruku i žele nam otvoriti vrata EU-a, a mi nismo spremni ispuniti ni simbolične uvjete.

Dok su se u federalnom Parlamentu događale promjene rukovodstva, u Zastupničkom domu Parlamenta BiH imali smo, također, zategnutu situaciju oko zahtjeva za smjenu Denisa Bećirovića?

Zahtjev za smjenu gospodina Bećirovića je stavljen u kontekst ukupnih događanja na političkoj sceni. Duboko vjerujem da je u Zastupničkom domu vođena rasprava o ovom pitanju, ona bi bila iskorištena za sve i svašta.

Nedavno ste imali sastanak s gospodinom Lagumdžijom. Kakva je suradnja između HDZ-a BiH i SDP-a?

- Mi imamo ili nastojimo imati jednu korektnu suradnju sa svim strankama. Naravno, naša je želja da sukladno našem rezultatu na zadnjim izborima participiramo u vlasti na svim razinama, a kako to ne participiramo u FBiH, što je posljedica stavova SDP-a i SDA, nastojim izgraditi korektne odnose i s gospodinom Lagumdžijom, kao i s gospodinom Radončićem i gospodinom Tihićem. Tu nema nekih većih problema. Nastojimo staviti na stol sve veće probleme i vjerujem da ćemo iznaći način kako uspostaviti vlast u FBiH koja će moći funkcionirati i tražiti rješenja. Bojim se da bismo mogli izgubiti još dvije godine. Svatko tko misli da će biti nekih prijevremenih izbora, griješi.

Proces rekonstrukcije vlasti u Federaciji BiH je započet pa zaustavljen. Koliko je izgledan nastavak tog procesa u ovom trenutku?

-To je neminovnost i taj proces će sigurno biti nastavljen i završen. Samo je pitanje kada i koliko će oni kojima Ustav omogućava da koče taj proces ustrajati na tome. Što prije svi shvate da je taj proces neminovan i da ovakvo životarenje nije moguće, prije ćemo izići iz ove situacije. Vidite na koji način se pravi pristup javnim dobrima, javnim poduzećima, koliko je to sve stavljeno u službu osobnih i stranačkih potreba i interesa. Moja procjena je da ćemo mi tijekom listopada, a najdalje u studenome, imati rješenu situaciju i da ćemo se moći potpuno okrenuti normalnom radu.

Vaši odnosi s gospodinom Dodikom su također u središtu interesa javnosti, pogotovo u kontekstu sukoba na relaciji SDP-SNSD?

- Gospodin Dodik i ja imamo izvrsnu suradnju, kao i naše dvije stranke i mislim da ono što smo radili zadnjih nekoliko godina će se nastaviti i u budućnosti. Drugim riječima, oko svih strateških pitanja u BiH imat ćemo izbalansiran i rekao bih čak zajednički stav. Gospodin Dodik je mudar političar i na zadnjem sastanku mi je rekao da se prije svega izborim za poziciju u Federaciji, ne opterećujući se ovom razinom priče o državnoj razini vlasti.

Počela je predizborna kampanja. Kakva su Vaša očekivanja od lokalnih izbora?

- Predstavili smo svoj izborni program u 12 točaka i sve smo ih stavili u istu ravan, jer su sve podjednako važne. Ipak, možda je prioritet borba protiv korupcije i organiziranog kriminala. Siguran sam da će HDZ BiH, kao ozbiljna, dobro organizirana europska demokratska stranka, ostvariti uvjerljivu pobjedu među Hrvatima i da ćemo ostvariti sve naše ciljeve na ovim izborima. Onda želimo formirati sva općinska vijeća s drugim strankama koje čine Hrvatski narodni sabor. Kada su u pitanju općinski načelnici, vjerujem da ćemo pobijediti u skoro svim općinama gdje Hrvati čine većinu, a da će naši ukupni rezultati biti barem od 15 do 20 posto bolji nego dosad.

Kakva je suradnja s HDZ-om 1990.?

- Suradnja je dosta dobra. Naravno, to su dvije stranke koje imaju različite interese u pojedinim sredinama. Potrudili smo se u zadnjih godinu-dvije izgraditi odnos koji ne može ugroziti niti jedan personalni zahtjev i kada su mnoga iskušenja bila ispred nas i gospodin Ljubić i ja to smo jasno pokazali. Na žalost, nije se takva suradnja mogla spustiti do najnižih razina, što se pokazalo i na ovim lokalnim izborima. No, to je politička realnost i treba pustiti da se vremenom neke stvari riješe. Ipak, zadovoljan sam, jer se vidi zajedničko djelovanje dvije stranke i na državnoj i na federalnoj razini. Nadopunjujemo se oko mnogih pitanja, i to daje jednu novu kvalitetu.

Mnogi tvrde da HNS nije ostvario ono što se od njega očekivalo ili to možda nije transparentno predstavljeno javnosti?

- Mislim da jest ostvario, ali čini mi se da se od nas očekivalo da HNS krene u jednu radikalnu ofenzivu u izjednačavanju ustavne pozicije hrvatskog naroda s druga dva naroda. HNS je bio još jedan odgovor da se riješi pitanje legitimnih hrvatskih predstavnika. Mogli smo krenuti i mnogo radikalnije, ali onda bi se vratili deset godina unatrag. Naša procjena bila je da bi to naškodilo hrvatskom narodu, a da je mnogo bolje kroz godinu ili dvije godine, u jednom kontinuitetu, raditi na demokratizaciji odnosa i jačati institucionalnu poziciju Hrvata, jer bi nam tada bilo lakše riješiti hrvatsko pitanje. Mislim da su mnogi čekali da mi krenemo s radikalnim mjerama kako bi nas zauvijek poslali u povijest. Nismo im pružili tu prigodu.

Vecernji.ba