Trump Putina nazvao prijateljem, Xi pozvao na mir: Evo detalja povijesnog susreta u Kini
Američki predsjednik Donald Trump, kineski predsjednik Xi Jinping i ruski predsjednik Vladimir Putin u četvrtak su u kineskom Shenzhenu održali prvi zajednički sastanak čelnika triju država. Nakon razgovora koji su trajali oko 80 minuta usvojena je Deklaracija o miru, no u njezinu tekstu nisu spomenuti ni rat u Ukrajini ni rat u Iranu.
Susret je održan u rezidenciji Kylin Villa, na marginama summita Azijsko-pacifičke gospodarske suradnje (APEC). Za istim okruglim stolom našli su se čelnici država koje, prema procjenama Stockholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira (SIPRI), zajedno posjeduju oko 91 posto ukupnog svjetskog nuklearnog arsenala.
Razgovori su počeli obraćanjima trojice predsjednika pred novinarima, nakon čega je sastanak nastavljen iza zatvorenih vrata. Nakon završetka nije održana zajednička konferencija za novinare. Tekst deklaracije objavili su Kremlj i kineska državna novinska agencija Xinhua, a Trump je krenuo prema Sjedinjenim Američkim Državama.
Četiri točke Deklaracije o miru
Najkonkretniji rezultat sastanka jest zajednički dokument u kojem su se tri države obvezale na nastavak dijaloga o pitanjima globalne sigurnosti i međunarodnog poretka.
SAD, Kina i Rusija podržali su reformu Ujedinjenih naroda kako bi ta organizacija učinkovitije odgovarala na globalne izazove i ispunjavala ulogu u očuvanju međunarodnog mira.
Najavili su i povećanje proizvodnje i opskrbe naftnim derivatima, uz naglasak na važnost stabilne opskrbe energijom.
Posebna točka posvećena je Međunarodnom kaznenom sudu (ICC). Trojica čelnika istaknula su važnost pristanka država i poštivanja imuniteta njihovih dužnosnika te se usuglasila da međunarodni sudovi ne bi smjeli zloupotrebljavati svoje ovlasti.
U završnoj točki ponovili su stajalište da se u nuklearnom ratu ne može pobijediti i da se takav rat nikada ne smije voditi. Najavili su dijalog o smanjenju nuklearnih rizika i sprječavanju širenja nuklearnog naoružanja.
Deklaracija ne sadržava konkretne rokove, brojčane obveze smanjenja arsenala ili plan provedbe reforme UN-a. Također nije objavljen sporazum o prekidu vatre u Ukrajini ili Iranu.
Trump Putina nazvao prijateljem
Uoči trilateralnog sastanka Trump je odvojeno razgovarao s Putinom. Bio je to njihov prvi osobni susret nakon sastanka na Aljasci 2025. godine, koji nije doveo do zaustavljanja rata u Ukrajini.
Kamere su zabilježile srdačan Trumpov doček ruskog predsjednika, kojeg je nazvao svojim prijateljem. Na sastanku su bili i američki državni tajnik Marco Rubio, ministar financija Scott Bessent te ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov.
Razgovor je trajao oko 40 minuta, a prema riječima Putinova savjetnika Jurija Ušakova središnja tema bio je rat u Ukrajini. Ušakov je dodao da se razgovaralo i o bilateralnim odnosima te pripremi susreta s kineskim predsjednikom. Putin je, prema njegovim riječima, sa sastanka izašao iznimno dobro raspoložen.
Na početku zajedničkog susreta Trump je poručio: „Doista ispisujemo povijest.” Naglasio je da tri države imaju posebnu odgovornost za smanjenje nuklearnih opasnosti te da se mir ne može postići odbijanjem razgovora.
Putin je istaknuo da velike sile imaju zajedničke interese u rješavanju regionalnih sukoba, uključujući rat u Ukrajini. Kao područja moguće suradnje spomenuo je i energetiku, sigurnost opskrbe hranom, borbu protiv terorizma i organiziranog kriminala.
Xi upozorio na sukobe velikih sila
Kineski predsjednik u svom obraćanju nije izravno spomenuo Ukrajinu ni Iran, nego je istaknuo potrebu za mirnim suživotom i suradnjom svjetskih sila.
Prema izvješću Xinhue, Xi je izdvojio četiri načela za odnose među velikim državama: međusobno poštovanje, miran suživot, gospodarsku suradnju od koje svi imaju koristi te dijalog. Zalagao se za redovitu komunikaciju, mehanizme za sprječavanje kriza i izbjegavanje prekida međunarodnih opskrbnih lanaca.
Kineski predsjednik pozvao je i na postupno potpuno uklanjanje nuklearnog oružja u svijetu. Istodobno, Peking je ranije odbijao sudjelovati u trilateralnim pregovorima o ograničenju arsenala, obrazlažući to znatno manjim brojem kineskih nuklearnih bojevih glava u odnosu na ruske i američke.
Zašto je pitanje nuklearnog oružja toliko važno?
Sporazum New START, posljednji bilateralni ugovor koji je ograničavao rusko i američko strateško nuklearno naoružanje, istekao je u veljači 2026. godine. Trump želi novi sporazum u koji bi prvi put bila uključena i Kina.
Prema podacima SIPRI-ja za siječanj 2026. godine, Rusija je raspolagala s procijenjenih 5.420 nuklearnih bojevih glava, SAD s 5.042, a Kina sa 620. Zajedno je to 11.082 od ukupno procijenjenih 12.187 bojevih glava u svijetu. Brojke obuhvaćaju ukupne arsenale, a ne samo raspoređeno naoružanje.
Usvojeni dokument, međutim, ne predstavlja novi ugovor o kontroli naoružanja. On otvara politički prostor za mogući početak pregovora, ali ne jamči da će do sporazuma doista doći.
Tajvan, nafta i američko-kineski odnosi
Na zasebnom sastanku Trumpa i Xija razgovaralo se i o trgovini, carinama, umjetnoj inteligenciji te opskrbi energijom. Trump je izrazio želju da Kina poveća kupnju američkih poljoprivrednih proizvoda.
Prema kineskom službenom izvješću, dvojica predsjednika suglasila su se o izradi akcijskog plana za stabilnije odnose Washingtona i Pekinga. Xi je upozorio da je potrebno spriječiti ozbiljne poremećaje u odnosima zbog pitanja Tajvana. Xinhua je izvijestila i da je Trump ponovio kako SAD ne podupire neovisnost Tajvana.
Jedna od tema koju je Trump otvorio bio je Hormuški tjesnac, važan pomorski pravac za svjetsku opskrbu naftom, čiji je promet poremećen zbog rata u Iranu. Trump je poručio da i Washington i Peking imaju interes za nesmetan protok nafte. Xi u javnom obraćanju nije izravno komentirao rat u Iranu.
U tom kontekstu treba promatrati i najavu povećanja opskrbe naftnim derivatima iz zajedničke deklaracije. Stabilnije svjetske cijene energenata u interesu su potrošača i država, ali zasad nisu objavljene konkretne količine, rokovi ili mehanizmi za provedbu te najave.
Znakovita poruka o Međunarodnom kaznenom sudu
Posebnu pozornost privlači dio deklaracije koji se odnosi na imunitet državnih dužnosnika i rad Međunarodnog kaznenog suda.
Taj je sud 17. ožujka 2023. izdao nalog za uhićenje Putina zbog sumnje na odgovornost za nezakonitu deportaciju i premještanje ukrajinske djece s okupiranih područja. Američka administracija također je u sukobu s ICC-em te je uvela sankcije povezane s njegovim radom.
U deklaraciji se ne spominje Putinov nalog za uhićenje. Ipak, zajednička formulacija pokazuje da su se Washington, Peking i Moskva usuglasili oko politički osjetljivog pitanja međunarodnog kaznenog pravosuđa.
Europa i Ukrajina nisu bili za stolom
Povijesni susret izazvao je pozornost i zabrinutost u Europi, osobito zbog činjenice da Ukrajina i europske države nisu sudjelovale u razgovoru.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski uoči sastanka poručio je da se o Ukrajini ne može odlučivati bez Ukrajine, niti o Europi bez sudjelovanja Europe. Najavio je da očekuje informacije o razgovorima u Kini od Trumpovih izaslanika Stevea Witkoffa i Jareda Kushnera tijekom sastanaka u Berlinu.
Poljski premijer Donald Tusk ironično je komentirao Trumpovo oslovljavanje Putina prijateljem, poručivši: „Bože, čuvaj nas od takvih prijatelja.” Francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noël Barrot izrazio je skepticizam prema mogućnosti da tri čelnika prevladaju duboke međusobne razlike, naglasivši važnost Europske unije u globalnim odnosima.
Sastanak se uoči održavanja uspoređivao s konferencijom na Jalti iz 1945. godine. Takve je usporedbe odbacio glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov, tvrdeći da se odluke ne mogu nametati drugim državama.
Velika diplomacija, bez mirovnog sporazuma
Za Trumpa je susret bio prilika da naglasi svoju sposobnost izravne komunikacije s liderima dviju suparničkih sila. Xi je demonstrirao diplomatsku težinu Kine kao domaćina, dok je Putinu zajednički nastup pružio priliku da se predstavi kao ravnopravan sugovornik svjetskih sila.
Simbolično je bilo i to što je Xi osobno dočekao Trumpa u zračnoj luci, uz bogat ceremonijal. No, unatoč srdačnim gestama, između Washingtona, Pekinga i Moskve i dalje postoje duboka neslaganja oko Ukrajine, Irana, trgovine, Tajvana i nuklearnog naoružanja.
Sastanak u Shenzhenu povijestan je ponajprije zbog formata i činjenice da je otvorio mogućnost novog trilateralnog dijaloga. Hoće li postati i povijesna prekretnica, ovisit će o konkretnim potezima nakon sastanka, a ne o zajedničkoj fotografiji i diplomatskim porukama.