Sud u Haagu bi danas mogao cijelu državu optužiti za genocid

Rohinje

Međunarodni sud pravde u Haagu danas, 19. studenoga, objavljuje presudu u postupku koji je Gambija 2019. godine pokrenula protiv Mijanmara zbog optužbi za genocid nad muslimanskom manjinom Rohingya. Javna sjednica zakazana je za 10 sati. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ako sud utvrdi da je Mijanmar odgovoran za počinjenje genocida, bila bi to prva takva presuda toga suda protiv jedne države. Pritom je važno razlikovati odgovornost za počinjenje genocida od kršenja obveza njegova sprječavanja i kažnjavanja, za što je Srbija već proglašena odgovornom u presudi iz 2007. godine.

Vojna operacija i masovno protjerivanje

Predmet se odnosi na vojnu operaciju provedenu u kolovozu i rujnu 2017. godine u mijanmarskoj saveznoj državi Rakhine. Stotine tisuća pripadnika manjine Rohingya pobjegle su u susjedni Bangladeš, a preživjeli su svjedočili o ubojstvima, mučenju i masovnim silovanjima.

Zločine su dokumentirale organizacije za ljudska prava i istražna misija Ujedinjenih naroda. UN-ovi istražitelji 2018. godine ocijenili su vojne operacije izrazito nerazmjernima sigurnosnim prijetnjama te pozvali na istragu najviših vojnih dužnosnika zbog mogućeg genocida.

Mijanmarske vlasti odbacuju optužbe i tvrde da je vojska odgovarala na napade naoružanih pripadnika manjine Rohingya.

Gambija je tužbu podnijela 11. studenoga 2019., uz potporu Organizacije islamske suradnje. Sud je 2022. odbacio mijanmarske prigovore na nadležnost i pravo Gambije da pokrene postupak, a rasprave o biti spora održane su u siječnju ove godine.

Ključno pitanje genocidne namjere

Jedno od središnjih pitanja jest dokazivanje namjere da se zaštićenu skupinu potpuno ili djelomično uništi. Kada se takva namjera izvodi iz obrasca ponašanja, sud zahtijeva da ona bude jedini razuman zaključak koji proizlazi iz utvrđenih postupaka.

Arsalan Suleman, odvjetnik koji predvodi pravni tim Gambije, smatra da predočeni dokazi ispunjavaju taj visoki prag. Među njima su dugogodišnja diskriminacija Rohingya, zakon o državljanstvu iz 1982. te ograničenja pristupa obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti, zaposlenju i slobodi kretanja.

Mijanmar je u početnoj fazi postupka osobno zastupala tadašnja čelnica vlade i dobitnica Nobelove nagrade za mir Aung San Suu Kyi. Priznala je mogućnost počinjenja ratnih zločina, ali je odbacila tvrdnju da oni dokazuju genocidnu namjeru. Nakon vojnog udara 2021. godine uhićena je, a obranu je preuzeo tim koji je imenovala vojska.

Što je sud utvrdio u slučaju BiH protiv Srbije

Važan pravni kontekst predstavlja presuda iz 2007. godine u postupku koji je Bosna i Hercegovina pokrenula 1993.

Sud je utvrdio da je u Srebrenici u srpnju 1995. počinjen genocid, ali nije utvrdio da se njegovo počinjenje prema pravilima međunarodne odgovornosti može pripisati Srbiji.

Istodobno je utvrdio da je Srbija prekršila obvezu sprječavanja genocida te obveze povezane s njegovim kažnjavanjem, uključujući tadašnje neizručenje Ratka Mladića Međunarodnom kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju.

Zato eventualna presuda protiv Mijanmara ne bi bila prva odluka o kršenju Konvencije o genocidu, nego bi mogla biti prvo utvrđenje odgovornosti države za samo počinjenje genocida pred Međunarodnim sudom pravde

Odvojena istraga pred Međunarodnim kaznenim sudom

Uz spor između država vodi se i odvojena istraga Međunarodnog kaznenog suda, koji utvrđuje kaznenu odgovornost pojedinaca.

Iako Mijanmar nije stranka Rimskog statuta, taj sud ima nadležnost za određene zločine počinjene barem djelomično na području Bangladeša, koji jest stranka Statuta. Istraga je odobrena 2019., a tužiteljstvo je 2024. zatražilo nalog za uhićenje generala Mina Aunga Hlainga zbog navodnih zločina protiv čovječnosti, deportacije i progona. 

Više od milijun ljudi i dalje u izbjeglištvu

Presuda Međunarodnog suda pravde konačna je i obvezujuća te protiv nje nema žalbe. Njezino provođenje, međutim, ovisi o postupanju država i međunarodnim mehanizmima.

Za prognane pripadnike manjine Rohingya odluka bi imala i snažno simboličko značenje.

„Ovo je kao formalno priznanje naše patnje“, izjavio je za BBC Mohammed Nowkim, koji je 2017. protjeran iz Buthidaunga, a danas živi u Kanadi.

Prema podacima UNHCR-a i vlasti Bangladeša za kraj listopada, u toj se zemlji nalazi približno 1,2 milijuna izbjeglica Rohingya. Humanitarna sredstva se smanjuju, a uvjeti za siguran i održiv povratak u Mijanmar i dalje ne postoje.