Procurilo 15 milijuna dokumenata Deutsche banke: Epsteinovi milijuni, Trumpovi porezi i ruski oligarsi pod povećalom

deuttsche bank
DW

Više od 15 milijuna procurjelih dokumenata Deutsche Banka otkriva nove pojedinosti o poslovanju njemačke banke s Jeffreyjem Epsteinom, Donaldom Trumpom i ruskim oligarsima. Među najvažnijim nalazima su gotovo 582 milijuna dolara transakcija povezanih s Epsteinom koje je banka prijavila kao sumnjive, znatno više nego što je ranije bilo javno poznato.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Otkrića su objavljena u utorak, 17. studenoga, u sklopu međunarodnog novinarskog projekta „Inside Deutsche Bank“. Prema Le Mondeu, u istraživanju je sudjelovalo više od 230 novinara iz približno 50 medijskih organizacija. Analizirali su milijune internih poruka, financijskih evidencija i drugih povjerljivih dokumenata, a među sudionicima su Financial Times, New York Times, Der Spiegel i Le Monde.

Sumnjive transakcije od gotovo 582 milijuna dolara

Financial Times navodi da je Deutsche Bank tijekom 2019. američkim vlastima podnijela 21 prijavu sumnjivih aktivnosti koje su obuhvatile približno 3.200 transakcija povezanih s Epsteinom i njegovim poslovnim subjektima. Ukupni iznos dosegnuo je oko 582 milijuna dolara. Istražitelji američkog senatora Rona Wydena ranije su naveli više od 250 milijuna dolara sumnjivih bankovnih transfera. Razlika se može objasniti širim obuhvatom bankine obrade, koja je uključivala i čekove te transakcije preko drugih banaka.

Prema dokumentima koje je objavio Himal Southasian, transakcije su se odnosile na razdoblje od listopada 2013. do svibnja 2019. Prijava sumnjive aktivnosti, poznata pod oznakom SAR, upozorenje je nadležnim tijelima na moguće financijske nepravilnosti. 

Prihvatili Epsteina iako su znali za presudu

Epstein je klijent Deutsche Banka postao 2013., iako je već imao presudu za seksualno kazneno djelo koje je uključivalo maloljetnicu. Der Standard piše da su banci prije njegova prihvaćanja bili poznati i dodatni navodi o seksualnom nasilju nad maloljetnicima. Epstein i njegov krug imali su više od 40 računa u banci.

Dokumenti pokazuju i koliko je medijsko izvještavanje bilo važno za naknadnu reakciju. U internim zapisima, prema Der Standardu, banka je priznavala: „Bez negativnih medijskih napisa ovo vjerojatno ne bi bilo prijavljeno.“

Banka je Epsteina u prosincu 2018. obavijestila da namjerava zatvoriti njegove račune. Međutim, posljednji su zatvoreni tek 9. srpnja 2019., tri dana nakon njegova uhićenja. Der Standard navodi i da je njegov bankar, unatoč odluci o prekidu odnosa i saznanjima o sumnjivim transakcijama, sastavljao preporuke za druge financijske institucije.

Poslovanje s Epsteinom već je imalo financijske posljedice za banku. Njujorški regulator 2020. izrekao joj je kaznu od 150 milijuna dolara zbog propusta u odnosima s Epsteinom i drugim bankarskim partnerima. Godine 2023. pristala je na nagodbu od 75 milijuna dolara s njegovim žrtvama.

Trumpove porezne podatke poslali tuđem računovođi

Zaseban dio istrage odnosi se na curenje podataka tijekom Trumpova prvog predsjedničkog mandata. Financial Times otkriva da je zaposlenik banke u ožujku 2017. pogrešnom primatelju poslao godišnje porezne izvode za 1.586 računa privatnog bankarstva, među kojima su bili i Trumpovi. Dokumente je dobio računovođa drugog klijenta, koji je upozorio banku i izbrisao datoteku.

Prema istom istraživanju, pogođeni klijenti nisu obaviješteni. Slučaj je bio poznat Christianu Sewingu, tadašnjem voditelju privatnog bankarstva i današnjem glavnom izvršnom direktoru Deutsche Banka.

Sumnjive uplate Trumpovim tvrtkama

Dokumenti otvaraju i pitanje transakcija Trumpovih tvrtki. Der Standard izvještava da je Deutsche Bank još u kolovozu 2014. prijavila tri sumnjive uplate klijenata estonske podružnice Danske Banka prema tvrtki DT Marks Baku LLC, povezanoj s projektom Trumpova tornja u glavnom gradu Azerbajdžana.

U kasnijim prijavama pojavljuju se transakcije s tvrtkama koje je banka povezivala s mrežama pranja novca iz Azerbajdžana i Rusije. Istraživanje pritom ukazuje na nesklad između tih podataka i internog stajališta iz 2019., prema kojem banci nisu bile poznate veze između Trumpa i Rusije povezane s njegovim poslovanjem preko Deutsche Banka.

Objavljeni dokumenti ne dokazuju da je Trump osobno sudjelovao u pranju novca. Der Standard navodi da američki predsjednik nije odgovorio na njihov upit.

 Ruske poslove širili unatoč upozorenjima

Istraga se bavi i odnosima s ruskim klijentima. Prema Der Standardu, uprava je u travnju 2021. odobrila strategiju koja je predviđala širenje poslovanja s postojećim ruskim klijentima, iako su vanjski stručnjaci prethodno upozoravali na rizike i preporučivali razmatranje potpunog izlaska iz tog poslovanja.

Među primjerima je petrokemijska grupacija Sibur, za čiji je veliki projekt banka 2021. planirala osigurati 2,1 milijardu dolara. Interni dokumenti bilježili su rizike povezane s vlasnicima i njihovom blizinom Kremlju.

Deutsche Bank odgovara da je od 2014. postupno smanjivala izloženost Rusiji te da su selektivni poslovi bili podložni strogim kontrolama i pravilima o sankcijama. Banka osporava i tumačenje da je ruske klijente prebacivala u Švicarsku zbog bankovne tajne, navodeći da je riječ bila o široj poslovnoj strategiji.

Banka tvrdi da je promijenila kontrole

U službenom odgovoru na objave Deutsche Bank navodi da opisani slučajevi sežu godinama unatrag, neki i dva desetljeća. Tvrdi da ih je, kada je to bilo potrebno, obrađivala u suradnji s regulatorima te da je od 2019. do 2025. izravno uložila sedam milijardi eura u interne kontrole.

„Danas smo drukčija, snažnija i sigurnija banka“, poručili su. U odgovoru konzorciju priznali su i da je prihvaćanje Epsteina kao klijenta 2013. bilo pogreška te izrazili žaljenje zbog tog odnosa.

Objave su se odrazile i na tržište: dionice Deutsche Banka tijekom utorka pale su više od šest posto. Reuters je izvijestio da je predsjednik nadzornog odbora podržao Sewinga, dok banka ne očekuje značajan financijski učinak objavljenih nalaza.