Padaju zlato, srebro, burze i kriptovalute: Što se događa na svjetskim financijskim tržištima?

Svjetska financijska tržišta završila su listopad snažnim padovima. Zlato je izgubilo više od tri posto vrijednosti u jednom danu, srebro je potonulo ispod 50 dolara, američke burze pretrpjele su velike gubitke, a bitcoin se spustio na najniže razine u posljednjih šest tjedana. Iza istodobne rasprodaje nalaze se strah od novih povećanja kamatnih stopa, rast cijena nafte, zabrinutost zbog ulaganja u umjetnu inteligenciju i hakerski napad na najveću svjetsku burzu kriptovaluta.

Posljednji trgovinski dan listopada, petak 30. listopada, donio je snažne potrese na gotovo svim važnijim financijskim tržištima. Ulagači su istodobno prodavali dionice tehnoloških kompanija, plemenite metale i kriptovalute, što je otvorilo pitanje koliko je aktualna nestabilnost ozbiljna i može li se preliti na šire gospodarstvo.

Američki burzovni indeks Nasdaq, u kojem veliku ulogu imaju tehnološke kompanije, izgubio je 2,86 posto vrijednosti, što je njegov najveći jednodnevni pad od početka lipnja.

Indeks S&P 500 oslabio je 1,82 posto, dok je Dow Jones pao 1,09 posto, odnosno više od 570 bodova.

Padovi nisu ostali ograničeni samo na američko tržište. Globalni indeks dionica MSCI izgubio je oko 1,5 posto, što pokazuje da se zabrinutost ulagača proširila i izvan Wall Streeta.

Zlato izgubilo 30 posto od rekordne vrijednosti

Posebnu pozornost izaziva kretanje zlata, koje se tradicionalno smatra sigurnim utočištem u razdobljima gospodarske i političke nestabilnosti.

Cijena zlata u petak je pala za približno 3,5 posto, na oko 3.881 dolar po unci, najnižu razinu od listopada prošle godine.

Još je značajniji podatak da je zlato izgubilo približno 30 posto vrijednosti u odnosu na rekordnih 5.595 dolara, koliko je dosegnulo u siječnju ove godine.

Srebro je prošlo još lošije. Njegova cijena pala je za oko 6,5 posto, na približno 49 dolara po unci. Time je prvi put u gotovo godinu dana probijena granica od 50 dolara.

Velike gubitke zabilježili su i drugi plemeniti metali. Platina je oslabila za više od četiri posto, a paladij za približno tri posto.

Zašto zlato pada upravo u trenutku kada raste strah na financijskim tržištima?

Jedan od razloga leži u promijenjenim očekivanjima o američkim kamatnim stopama. Kada su kamate visoke, državne obveznice i drugi instrumenti koji donose prinos postaju privlačniji od zlata, koje samo po sebi ne donosi kamatu.

Postoji i drugi, kratkoročni razlog. Kada ulagači pretrpe velike gubitke na dionicama ili drugim ulaganjima, dio njih prodaje i zlato kako bi došao do gotovine ili pokrio obveze nastale trgovinom uz posuđena sredstva.

Analitičari Commerzbanka upozorili su da je snažan pad tehnoloških dionica mogao izazvati upravo takve prisilne prodaje.

To znači da pad zlata ne mora nužno predstavljati gubitak povjerenja u njegovu dugoročnu vrijednost. U razdobljima snažnih tržišnih potresa čak se i imovina koja se smatra sigurnom može naći pod pritiskom prodaje.

Umjetna inteligencija postala je izvor zabrinutosti

Velik dio aktualne nervoze dolazi iz američkog tehnološkog sektora, koji je proteklih godina bio jedan od glavnih pokretača rasta burzovnih indeksa.

Kompanije ulažu stotine milijardi dolara u razvoj umjetne inteligencije, podatkovne centre, računalne čipove i novu infrastrukturu. No ulagači sve češće postavljaju pitanje kada će takva ulaganja početi donositi očekivanu zaradu.

Posebno snažan udarac doživio je Intel, čije su dionice u petak pale za čak 28,6 posto nakon nepovoljnih poslovnih prognoza.

Ni drugi tehnološki divovi nisu bili pošteđeni. Dionice Nvidije izgubile su 4,2 posto, dok je AMD pao gotovo 11 posto.

Pritisak se povećao nakon financijskih izvješća Amazona i drugih velikih kompanija, koja su pokazala koliko razvoj umjetne inteligencije opterećuje njihove novčane tokove.

Problem nije nužno u tome što umjetna inteligencija ne donosi gospodarsku korist, nego u tome što su očekivanja investitora iznimno visoka. Kada poslovni rezultati ne opravdaju takva očekivanja, dolazi do naglih korekcija cijena dionica.

Hakerski napad na Binance dodatno uzdrmao kriptovalute

Dok su tehnološke dionice padale, kriptovalute su se suočile s vlastitom krizom.

Bitcoin se tijekom petka spuštao na približno 76.400 dolara, dok je ethereum nakratko pao na oko 2.170 dolara.

Dodatnu paniku izazvao je veliki sigurnosni incident na Binanceu, najvećoj svjetskoj burzi kriptovaluta.

Prema podacima koje je objavila sama kompanija, napadači su 29. listopada neovlaštenim transakcijama izvukli digitalnu imovinu vrijednu približno 6,3 milijarde dolara.

Riječ je o potencijalno najvećoj krađi kriptovaluta u povijesti.

Binance je privremeno obustavio isplate, pokrenuo istragu i najavio da će iz vlastitih sredstava pokriti gubitke korisnika.

Kompanija je u subotu, 31. listopada, priopćila da je već nadoknadila 90 posto vrijednosti ukradene imovine, dok je približno tri milijarde dolara povezanih s napadom zamrznuto. Nadoknada sredstava ne znači da je ukradena imovina u istom iznosu vraćena od napadača.

Tvrtke specijalizirane za analizu blockchain transakcija povezuju napad sa skupinama koje djeluju u interesu Sjeverne Koreje, ali identitet počinitelja još nije službeno potvrđen.

Prema podacima CoinDeska, na kriptotržištu je nakon napada došlo do likvidacije terminskih pozicija u vrijednosti od oko 1,57 milijardi dolara, što je dodatno pojačalo prodajni pritisak.

Visoka cijena nafte i strah od novih povećanja kamata

Još jedan važan čimbenik nalazi se na energetskom tržištu.

Cijena nafte Brent u petak je dosegnula 117,63 dolara po barelu, dok je američka nafta završila trgovanje na 104,12 dolara. Rastu cijena pridonijeli su geopolitički sukobi i rizici za opskrbu, uključujući napad na tanker u Hormuškom tjesnacu.

Skuplja nafta povećava troškove prijevoza i proizvodnje te može dodatno potaknuti inflaciju.

To je posebno važno zbog američke središnje banke, Federalnih rezervi (Fed), čije odluke o kamatnim stopama snažno utječu na globalna financijska tržišta.

Trojica dužnosnika Feda u petak su zagovarala dodatna povećanja kamata kako bi se inflacija vratila prema ciljanoj razini od dva posto.

Fed je na posljednjem sastanku zadržao referentnu kamatnu stopu u rasponu od 3,75 do četiri posto, ali mogućnost novih povećanja ostaje otvorena.

Takva očekivanja stvaraju dodatni pritisak na dionice, zlato i ostalu imovinu čija je vrijednost osjetljiva na promjene cijene novca.

Znači li sve ovo početak nove financijske krize?

Istodobni pad više različitih vrsta imovine pokazuje da je među ulagačima porasla potreba za smanjivanjem rizika i osiguravanjem likvidnosti.

Ipak, sadašnje kretanje tržišta samo po sebi nije dokaz početka globalne financijske krize.

Važno je primijetiti da nisu sva ulaganja gubila vrijednost. Američke državne obveznice ojačale su, dok su energetske kompanije imale koristi od rasta cijena nafte. Dio ulagača sredstva je preusmjeravao i prema defenzivnim sektorima gospodarstva.

Američki burzovni indeksi, unatoč listopadskim gubicima, i dalje su na višim razinama nego na početku godine.

U idućim danima pozornost ulagača bit će usmjerena prema novim gospodarskim pokazateljima iz SAD-a, rezultatima tehnoloških kompanija, kretanju nafte i daljnjim informacijama o sigurnosnom incidentu na Binanceu.

Posebno će važan biti ponedjeljak, 2. studenoga, kada se ponovno otvaraju američke burze. Trgovanje kriptovalutama nastavlja se i tijekom vikenda pa se njihove cijene u međuvremenu mogu znatno promijeniti.

Za gospodarstva poput Bosne i Hercegovine najveći neposredni rizik nije sam pad Wall Streeta, nego mogućnost dugotrajnog rasta cijena energije, skupljeg financiranja i slabljenja gospodarske aktivnosti na glavnim izvoznim tržištima.

Aktualni potresi zato imaju nekoliko različitih uzroka, ali zajedničku posljedicu: nakon dugog razdoblja snažnog rasta pojedinih tržišta, ulagači sve opreznije procjenjuju rizike i traže sigurnost za svoj kapital.