Njemačka pravi veliki zaokret u mirovinskom sustavu

Njemačka bi mogla značajno promijeniti pravila odlaska u mirovinu za ljude koji desetljećima rade fizički ili psihički posebno zahtjevne poslove. SPD je u aktualnoj raspravi o reformi mirovinskog sustava predložio da se Njemačka ugleda na austrijski model takozvane mirovine za teški rad.

Prijedlog je iznio dužnosnik zastupničkog kluba SPD-a Dirk Wiese, u trenutku kada se u Njemačkoj raspravlja o budućnosti takozvane "mirovine sa 63". Riječ je o kolokvijalnom nazivu za mogućnost odlaska u mirovinu bez umanjenja nakon 45 godina osiguranja, no dobna granica postupno je povećavana i ovisi o godini rođenja.

SPD smatra da bi pri reformi trebalo posebno zaštititi ljude koji su velik dio radnog vijeka proveli na izrazito zahtjevnim poslovima. Wiese upozorava da pojedini radnici zbog zdravstvenih posljedica takvog rada teško mogu ostati zaposleni dovoljno dugo da bi ispunili sadašnje uvjete.

Austrijski model omogućuje mirovinu sa 60 godina

Kao mogući uzor navodi se sustav koji u Austriji postoji od 2007. godine. Prema tamošnjim pravilima, osigurana osoba može zatražiti mirovinu za teški rad nakon navršenih 60 godina života ako ima najmanje 540 mjeseci osiguranja, odnosno 45 godina.

Uz to, najmanje 120 mjeseci, odnosno deset godina, tijekom posljednjih 20 godina prije odlaska u mirovinu mora biti priznato kao razdoblje teškog rada.

Takvim se radom u Austriji smatraju, među ostalim, težak fizički rad, rad u noćnim i izmjeničnim smjenama, rad na izrazito visokim ili niskim temperaturama te poslovi uz štetne kemijske ili fizičke utjecaje. Od početka 2026. pod određenim uvjetima u ovu su kategoriju uključena i zanimanja u području njege.

Raniji odlazak ipak ne prolazi bez umanjenja mirovine. Austrijski sustav predviđa smanjenje od 0,15 posto za svaki mjesec ranijeg umirovljenja, odnosno 1,8 posto za svaku godinu, uz maksimalno umanjenje od devet posto.

Ključno pitanje bit će što se smatra teškim radom

Upravo bi definiranje teškog rada moglo biti jedan od najvećih problema eventualnog uvođenja takvog sustava u Njemačkoj. Austrijski model zahtijeva precizno utvrđivanje razdoblja tijekom kojih je pojedini radnik obavljao posebno zahtjevne poslove, a pravo se utvrđuje pojedinačno.

Rasprava o njemačkim mirovinama pritom je znatno šira. Njemački institut za ekonomska istraživanja (DIW Berlin) upozorava da vezivanje prava na raniju mirovinu isključivo uz broj godina osiguranja može proizvesti nove socijalne nejednakosti. Njihove analize pokazuju da 45 godina osiguranja ne uspijevaju ostvariti svi radnici podjednako, osobito osobe s prekidima radnog vijeka, nižim primanjima ili zdravstvenim poteškoćama.

DIW istodobno podržava reformu sadašnjeg modela mirovine za osobe s 45 godina osiguranja, ali upozorava da bi novi sustav morao omogućiti raniji odlazak ljudima slabijeg zdravlja i onima koji rade fizički izrazito zahtjevne poslove.

Hoće li austrijski model u konačnici postati dijelom njemačkog mirovinskog sustava zasad nije odlučeno. Prijedlog SPD-a tek je jedna od mogućnosti o kojima se raspravlja u sklopu šire reforme koja bi trebala odgovoriti na sve veće financijske i demografske pritiske na njemački mirovinski sustav.Njemačka bi mogla značajno promijeniti pravila odlaska u mirovinu za ljude koji desetljećima rade fizički ili psihički posebno zahtjevne poslove. SPD je u aktualnoj raspravi o reformi mirovinskog sustava predložio da se Njemačka ugleda na austrijski model takozvane mirovine za teški rad.

Prijedlog je iznio dužnosnik zastupničkog kluba SPD-a Dirk Wiese, u trenutku kada se u Njemačkoj raspravlja o budućnosti takozvane "mirovine sa 63". Riječ je o kolokvijalnom nazivu za mogućnost odlaska u mirovinu bez umanjenja nakon 45 godina osiguranja, no dobna granica postupno je povećavana i ovisi o godini rođenja.

SPD smatra da bi pri reformi trebalo posebno zaštititi ljude koji su velik dio radnog vijeka proveli na izrazito zahtjevnim poslovima. Wiese upozorava da pojedini radnici zbog zdravstvenih posljedica takvog rada teško mogu ostati zaposleni dovoljno dugo da bi ispunili sadašnje uvjete.

Austrijski model omogućuje mirovinu sa 60 godina

Kao mogući uzor navodi se sustav koji u Austriji postoji od 2007. godine. Prema tamošnjim pravilima, osigurana osoba može zatražiti mirovinu za teški rad nakon navršenih 60 godina života ako ima najmanje 540 mjeseci osiguranja, odnosno 45 godina.

Uz to, najmanje 120 mjeseci, odnosno deset godina, tijekom posljednjih 20 godina prije odlaska u mirovinu mora biti priznato kao razdoblje teškog rada.

Takvim se radom u Austriji smatraju, među ostalim, težak fizički rad, rad u noćnim i izmjeničnim smjenama, rad na izrazito visokim ili niskim temperaturama te poslovi uz štetne kemijske ili fizičke utjecaje. Od početka 2026. pod određenim uvjetima u ovu su kategoriju uključena i zanimanja u području njege.

Raniji odlazak ipak ne prolazi bez umanjenja mirovine. Austrijski sustav predviđa smanjenje od 0,15 posto za svaki mjesec ranijeg umirovljenja, odnosno 1,8 posto za svaku godinu, uz maksimalno umanjenje od devet posto.

Ključno pitanje bit će što se smatra teškim radom

Upravo bi definiranje teškog rada moglo biti jedan od najvećih problema eventualnog uvođenja takvog sustava u Njemačkoj. Austrijski model zahtijeva precizno utvrđivanje razdoblja tijekom kojih je pojedini radnik obavljao posebno zahtjevne poslove, a pravo se utvrđuje pojedinačno.

Rasprava o njemačkim mirovinama pritom je znatno šira. Njemački institut za ekonomska istraživanja (DIW Berlin) upozorava da vezivanje prava na raniju mirovinu isključivo uz broj godina osiguranja može proizvesti nove socijalne nejednakosti. Njihove analize pokazuju da 45 godina osiguranja ne uspijevaju ostvariti svi radnici podjednako, osobito osobe s prekidima radnog vijeka, nižim primanjima ili zdravstvenim poteškoćama.

DIW istodobno podržava reformu sadašnjeg modela mirovine za osobe s 45 godina osiguranja, ali upozorava da bi novi sustav morao omogućiti raniji odlazak ljudima slabijeg zdravlja i onima koji rade fizički izrazito zahtjevne poslove.

Hoće li austrijski model u konačnici postati dijelom njemačkog mirovinskog sustava zasad nije odlučeno. Prijedlog SPD-a tek je jedna od mogućnosti o kojima se raspravlja u sklopu šire reforme koja bi trebala odgovoriti na sve veće financijske i demografske pritiske na njemački mirovinski sustav.