Amerikanci objavili novu piramidu prehrane: 'Jedite pravu hranu, ovo izbjegavajte ukoliko ne želite bolesti'

Amerikanci bi trebali jesti više cjelovite hrane i proteina, a manje visokoprerađene hrane i dodanog šećera, prema najnovijem izdanju saveznih prehrambenih preporuka koje je u srijedu objavila administracija Donalda Trumpa.

Ministar zdravstva Robert F. Kennedy Jr. i ministrica poljoprivrede Brooke Rollins predstavili su Prehrambene smjernice za Amerikance 2025.–2030., koje donose ažurirane preporuke za zdravu prehranu i čine temelj saveznih prehrambenih programa i politika. Smjernice dolaze u trenutku kada Kennedy već mjesecima naglašava potrebu temeljite reforme američkog prehrambenog sustava u sklopu svoje agende „Make America Healthy Again“.

„Naša je poruka jasna: jedite pravu hranu“, rekao je Kennedy novinarima na brifingu u Bijeloj kući.

Smjernice naglašavaju konzumaciju svježeg povrća, cjelovitih žitarica i mliječnih proizvoda, koji se već dugo preporučuju kao dio zdrave prehrane. Dužnosnici su objavili i novi grafički prikaz, svojevrsnu obrnutu verziju nekadašnje prehrambene piramide, s proteinima, mliječnim proizvodima, zdravim mastima te voćem i povrćem na vrhu, a cjelovitim žitaricama na dnu.

Istodobno, dokument zauzima novi stav prema „visokoprerađenoj“ hrani i rafiniranim ugljikohidratima, pozivajući potrošače da izbjegavaju „pakiranu, pripremljenu, gotovu za konzumaciju ili drugu hranu koja je slana ili slatka, poput čipsa, keksa i bombona“. Riječ je o drugom nazivu za ultraprerađenu hranu, izrazito ukusne i energetski guste proizvode koji čine više od polovice kalorija u američkoj prehrani i povezani su s kroničnim bolestima poput dijabetesa i pretilosti.

Nove smjernice odustaju od ideje povlačenja dugogodišnje preporuke o ograničavanju zasićenih masti, unatoč ranijim signalima Kennedyja i povjerenika FDA-a Martyja Makaryja da bi administracija mogla poticati veću konzumaciju životinjskih masti kako bi se okončao „rat“ protiv zasićenih masti.

Umjesto toga, dokument preporučuje da Amerikanci biraju cjelovite izvore zasićenih masti, poput mesa, punomasnih mliječnih proizvoda ili avokada, uz zadržavanje ograničenja unosa zasićenih masti na najviše 10 posto dnevnih kalorija. Smjernice navode da „druge opcije mogu uključivati maslac ili goveđi loj“, unatoč ranijim preporukama da se te masti izbjegavaju.

Prehrambene smjernice, koje se prema zakonu ažuriraju svakih pet godina, predstavljaju okvir zdrave prehrane. No istraživanja pokazuju da ih u zemlji u kojoj više od polovice odraslih ima kronične bolesti povezane s prehranom zapravo slijedi malo Amerikanaca.

Nove preporuke dobile su pohvale dijela istaknutih nutricionista i medicinskih stručnjaka.

„Trebalo bi postojati široko slaganje da je veći unos cjelovite hrane i smanjenje visokoprerađenih ugljikohidrata veliki napredak u pristupu prehrani i zdravlju“, rekao je dr. David Kessler, bivši povjerenik FDA-a, autor knjiga o prehrani i inicijator peticije FDA-u za uklanjanje ključnih sastojaka iz ultraprerađene hrane.

„Smjernice potvrđuju da je hrana lijek i nude jasne smjernice koje pacijenti i liječnici mogu koristiti za poboljšanje zdravlja“, rekao je dr. Bobby Mukkamala, predsjednik Američkog liječničkog udruženja.

Drugi stručnjaci izrazili su olakšanje nakon straha da bi smjernice mogle ići protiv desetljeća dokaza koji povezuju zasićene masti s povišenim LDL-om, odnosno „lošim“ kolesterolom, i bolestima srca.

„Čini se da su autori morali priznati da se znanost nije promijenila“, rekla je Marion Nestle, nutricionistica i stručnjakinja za prehrambenu politiku koja je savjetovala prethodna izdanja smjernica. „Nisu se bitno promijenile, osim naglaska na cjelovitu hranu.“

Novi dokument ima svega 10 stranica, čime se ispunjava Kennedyjevo obećanje o jednostavnim i razumljivim smjernicama. Ranija izdanja s vremenom su rasla, od brošure od 19 stranica 1980. godine do dokumenta od 164 stranice iz 2020., koji je uključivao i četverostrani sažetak za donositelje odluka.

Smjernice će imati najveći učinak na savezno financirani Nacionalni program školskih obroka, koji je obvezan slijediti preporuke kako bi se svakog školskog dana prehranilo gotovo 30 milijuna američke djece.

Ministarstvo poljoprivrede morat će preporuke pretočiti u konkretne zahtjeve za školske obroke, proces koji može potrajati godinama, rekla je Diane Pratt-Heavner, glasnogovornica Udruženja za školsku prehranu. Najnoviji standardi za školsku prehranu predloženi su 2023., ali neće biti u potpunosti provedeni do 2027. godine.

Nove smjernice preskaču savjete 20-članog panela nutricionista, koji je gotovo dvije godine razmatrao najnovije znanstvene dokaze o prehrani i zdravlju.

Taj panel nije davao preporuke o ultraprerađenoj hrani. Iako su brojna istraživanja pokazala povezanost ultraprerađene hrane s lošim zdravstvenim ishodima, stručnjaci su izražavali zabrinutost zbog kvalitete analiziranih istraživanja i sigurnosti da su upravo te namirnice, a ne drugi čimbenici, uzrok problema.

Preporuke o visokoprerađenoj hrani naišle su na oprezno pozitivne reakcije. FDA i Ministarstvo poljoprivrede već rade na definiciji ultraprerađene hrane, no očekuje se da će taj proces potrajati.

„Nije sva visokoprerađena hrana nezdrava“, rekao je dr. David Ludwig, endokrinolog i istraživač u Dječjoj bolnici u Bostonu.

„Mislim da bi fokus trebao biti na visokoprerađenim ugljikohidratima“, rekao je, dodajući da obrada proteina ili masti može biti bezazlena ili čak korisna.

Smjernice donose i nekoliko drugih značajnih promjena, uključujući poziv na moguće udvostručenje unosa proteina.

Dosadašnja preporučena dnevna količina iznosila je 0,8 grama proteina po kilogramu tjelesne mase, što je oko 54 grama dnevno za osobu tešku 68 kilograma. Nova preporuka iznosi od 1,2 do 1,6 grama proteina po kilogramu tjelesne mase. Prosječan Amerikanac danas konzumira oko 100 grama proteina dnevno, odnosno otprilike dvostruko više od ranije preporučene količine.

Makary je rekao da novi savjeti nadilaze preporuke temeljene na „apsolutnom minimumu“ potrebnom za zdravlje.

Ludwig je također istaknuo da je ranija preporuka predstavljala minimalnu količinu potrebnu za sprječavanje nedostatka proteina te da veći unos može biti koristan.

„Umjereno povećanje unosa proteina kako bi se potisnuli prerađeni ugljikohidrati ima smisla“, rekao je.

Dužnosnici Američkog kardiološkog udruženja, međutim, pozvali su na dodatna istraživanja o unosu proteina i najboljim izvorima proteina za optimalno zdravlje.

„Do tada potičemo potrošače da daju prednost biljnim proteinima, plodovima mora i nemasnom mesu te da ograniče visokomasne životinjske proizvode, uključujući crveno meso, maslac, mast i loj, koji su povezani s povećanim kardiovaskularnim rizikom“, navodi se u priopćenju udruženja.

Smjernice savjetuju izbjegavanje ili strogo ograničavanje dodanih šećera i nenutritivnih zaslađivača, uz napomenu da se „nijedna količina“ ne smatra dijelom zdrave prehrane.

Prema novim smjernicama, nijedan obrok ne bi smio sadržavati više od 10 grama dodanih šećera, odnosno oko dvije čajne žličice.

Ranije savezne smjernice preporučivale su ograničenje dodanih šećera na manje od 10 posto dnevnih kalorija za osobe starije od dvije godine, uz nastojanje da taj udio bude još manji. To odgovara otprilike 12 čajnih žličica dnevno u prehrani od 2.000 kalorija. Djeca mlađa od dvije godine, prema starijim preporukama, uopće ne bi trebala unositi dodane šećere.

Općenito, većina Amerikanaca dnevno unosi oko 17 čajnih žličica dodanih šećera, prema podacima američkih Centara za kontrolu i prevenciju bolesti.

Nove smjernice također ublažavaju ranije preporuke o ograničavanju alkohola na jedno piće dnevno za žene i dva za muškarce.

Umjesto toga, savjetuje se da Amerikanci „konzumiraju manje alkohola radi boljeg zdravlja“. Također se navodi da bi alkohol trebale u potpunosti izbjegavati trudnice, osobe koje se oporavljaju od poremećaja vezanih uz konzumaciju alkohola te oni koji ne mogu kontrolirati količinu koju piju.