KOJUNDŽIĆ "Rade Bošnjak je bio pobjegao iz BiH, bojao se da će biti uhićen. Savjetujem 'Željezničaru' da priča"

Rade Bošnjak bivši direktor, a sada savjetnik ZZO HNŽ godinama je pod tajnom šifrom "Peti kat" tajno gradio paralelni IZIS, donosi Mreža FTV-a, temeljem priče koju je ekskluzivno objavio portal Hercegovina.info. 

Misija donedavnog čelnog čovjeka ZZO HNŽ barem u protekle četiri godine njegovog rada bila je tvrde izvori iznutra stvoriti paralelni, integrirani IZIS što je on i učinio. Uz tajna imena i pod šifrom Peti kat Rade Bošnjak godinama je stvarao i u konačnici napravio novi IZIS. Riječ je o softverskom rješenju IZIS-a koji se pored olakšanja zdravstvenih usluga putem elektronskih kartona i kartica, uputnica, nalaza i recepata provodi s ciljem potpune kontrole novca. Za taj proizvod Bošnjak je raspisao natječaj od 2 milijuna maraka koji je trebala dobiti tvrtka čiji je on prikriveni vlasnik.

"Na koji način je izvršena ta krađa koja očigledno postoji, znači pričamo o intelektualnom vlasništvu kojeg je netko kopirao doslovno polje po polje, jesu li oni išli korak dalje pa su ukrali izvorni kod ili samo gledali naše ekrane, nebitno je. Činjenica je da je riječ o krađi intelektualnog vlasništva, neviđenoj na ovim javnim prostorima. Imam informaciju da su išli i po drugim zavodima nuditi taj ukradeni softver. Mi pričamo o ozbiljnim novcima i ozbiljnoj odgovornosti svih uključenih, a poglavito o glavi hobotnice Radi Bošnjaku", kaže Vinko Kojundžić direktor zagrebačke IT tvrtke Cuspis koja je instalirala postojeći IZIS u Zavod i koja to radi više od deset godina. 

Bošnjak za kojeg Kojundžić tvrdi da je ukrao njegov softver, ranije mu je i samom nudio da bude dio posla.

"Negdje 2017. godine, meni je direktor Zavoda ponudio 'kombinaciju'. Odmah sam rekao "ne" i nisam poslije o tome razmišljao. Nismo nikada ušli u dubine, ali bila je ideja da idemo zajedno, da on bude tajni vlasnik. Ono što mi je sada iz ove perspektive jasno, zbio se jedan događaj koji prvi put javno govorim. To je bio prvi mjesec 2021. godine. Rade Bošnjak je pobjegao iz BiH. Tjedan dana ga nije bilo nigdje, promijenio je mobitel. Meni se javio sredinom tjedna, pobjegao je u Šibenik i tražio da se nađemo. Ja sam se našao s njim. Postavljao mi je čudna pitanja o tome kako ide IZIS, ima li problema. Iz ove perspektive, on je mislio da sam ja u nekom trenutku shvatio što on radi. Pobjegao je jer se bojao da ga netko prati i da će biti uhićen", ponovio je izjavu danu našem portalu Kojundžić.

Naredba iznutra je bila da se razvoj postojećeg IZIS-a uspori tvrdi. U Bošnjakovoj tajnoj operaciji optuženi za krađu softverskog rješenja radio je i izvjesni 'Željezničar'. 

"Taj razvoj je bio stao i mi smo to poštivali. To je bila odluka naručitelja. Sada je jasno da je on stao samo iz jednog razloga, zato da oni sustignu paralelno graditi novi softverski sustav. "Željezničar" s njegovim identitetom još neću izlaziti u javnost, puštam ga da se sam javi, bio je glavni operativac. Ja bih rekao da su on i Rade Bošnjak jedini znali što se sve zbiva i koja je osnovna ideja svega. Rekao bih da su nevjerojatno uspješno četiri godine sve skrivali".

Kojundžić je u javnom natječaju zamijetio dvije stvari.

"Taj javni natječaj je bio prvi signal uzbune. Kada sam ga pročitao, prvo što mi je upalo u oči kao nekome tko se bavi tom strukom je da je to identičan predmet kao sadašnji IZIS. Imate sadašnji IZIS koji košta 330.000 maraka i imate novi IZIS isti koji košta 2 milijuna maraka godišnje, to nije jednokratno. Drugo što je meni upalo u oči u tom natječaju je, da sada oni rade najam i opet rade najam. Znači nema nabavke. Nije on nešto kupio za dva milijuna, nego on identičnu stvar koja košta 330.000 želi kupiti za dva milijuna". 

"Mi sigurno pričamo da se namještao natječaj tvrtki s "Petog kata" i pitanje je kako se sve to financiralo. Plaća informatičara nije mala. To su ogromni mjesečni novci koji su morali doći odnekud. Zato još jednom moja poruka za novu ravnateljicu Zavoda Anu Vidačak je da treba raščistiti to što se tamo događa", dodaje.

Na činjenicu da je njegova tvrtka u Hrvatskoj bila predmet istraživanja USKOK-a zbog političkih veza Kojundžić kaže.

"Ovo sada što se događa je dokaz da mi zapravo nismo imali nikakvu vezu. Jednostavno se s nama nije moglo dogovarati. Nije se moglo raditi neke mutne stvari". 

Za kupnju softvera Cuspis nikada nije dobio ponudu.

"Imaju mišljenje revizora da trebaju kupiti softvere, uredu, ali nisu nas nikad pisali. Nisu dali ponudu već samo rekli mi želimo vlasništvo bez ičega".

Iz ZZO-a za sada šute iako navodno spremaju tužbe zbog svega iznesenog.

"Zamislite slučaja, dobiju tužbu za ovaj, a drugi plate 2 milijuna. To je igra koju ja ne mogu objasniti", rekao je Kojundžić.

"Meni je lakše kada pričam s vama. To je moj savjet i "Željezničaru". Pričaj, bit će ti lakše spavati. Ja sam uvjeren da on sada ne spava", zaključio je Kojundžić za Mrežu.

"Po nekom mom mišljenju Rade Bošnjak je odlaskom s pozicije želio osigurati nastavak priliva novčanih sredstava upravo kroz formiranje paralelnog sustava IZIS-a koji je procijenjen na 2 milijuna maraka. Na svu sreću oboreno je. Rade Bošnjak je prije rata radio na viljuškaru u mostarskom Aluminiju. U razdoblju tijekom i nakon rata, zahvaljujući prvenstveno HDZ-u imenovan je na niz značajnih funkcija. Na čelo ZZO HNŽ je bio u dva navrata i u tom razdoblju je zabilježen niz afera, ne samo nabavka IZIS-a. Nabavke medicinske opreme, lijekova, stranačko zapošljavanje niz su afera za koje Rade Bošnjak još uvijek nije odgovarao", kaže novinar Predrag Blagovčanin.

Iz ZZO-a HNŽ skrivaju ugovore koji bi trebali biti javni.

"Ti podaci moraju biti dostupni, i ovom slučaju HNŽ nema nikakav razlog da krije te ugovore jer se radi o javnim sredstvima, novcu svih građana i javnost definitivno ima pravo znati na koji način su ona utrošena", kažu iz Transparency Internationala. 

"Ono što je nama bilo sporno je to da postoji mogućnost da se softver nabavi jeftino, a onda da se na osnovu ekskluzivnih prava naplaćuju milijunski iznosi kroz samo kroz pregovaračke postupke, bez javnog nadmetanja već samo dodijelite ugovore. To nije nešto što se samo veže za ZZO HNŽ već i u cijeloj BiH. Neki dobavljači su poklanjali svoje softvere, a kasnije ih papreno naplaćivali", rekli su.