Raguž: Pozivam sve kandidate na javno sučeljavanje

Istodobno, predstavio je i osnovne smjernice svog programa pri čemu je slogan “Ovo je naša zemlja” poruka drugim narodima da se Hrvati neće odricati ove zemlje. U sklopu ustavnih promjena Raguž je naglasio kako se bez uvažavanja hrvatskih legitimnih zahtjeva ne može osigurati većina, a posebno je naglasio kako Predsjedništvo BiH u svemu tomu treba imati aktivnu ulogu.

Izborna kampanja je i službeno počela. Možete li otkriti osnovne smjernice strategije svog nastupa u idućem razdoblju?

Kampanju smo započeli na sjeveru Bosne i Hercegovine, točnije u Bosanskoj Posavini. U tom smo prostoru bili protekli vikend i mogu reći da sam jako zadovoljan načinom na koji smo otvorili kampanju, kao i prijemom poruka kod ljudi s kojima smo se susreli. Temeljni slogan “Ovo je naša zemlja” posebno je na simboličan način došla do izražaja u Posavini, koja je nepravednim Aneksom IV Daytonskog sporazuma raspolućena. Jasno smo kazali da je to naša zemlja, kao i čitava BiH te da je se nećemo odricati, nego ćemo je uređivati zajedno s drugima. U kontekstu ustavnih promjena Posavinu ćemo tretirati kao povijesnu cjelinu. Hrvatska koalicija će vratiti nadu u novi život i novi život Posavini i čitavoj BiH. Hrvati u tom procesu trebaju imati ključnu ulogu.

Nakon promocije u Sarajevu postalo je izvjesno kako su moje temeljene poruke otklon od začaranog kruga u kojem se ova zemlja našla. Treba nam jasna vizija, pogotovo ljudi koji se kandidiraju na najvažnije funkcije kao što je Predsjedništvo. Konačno trebamo dati nadu da možemo izaći iz tog začaranog krupa. Pred-kampanja i početak kampanje me uvjeravaju da sam na pravom putu. Temeljni slogan “Ovo je naša zemlja”, ne samo da govori o nužnosti poštovanja naše prošlost i nazočnosti na ovim prostorima već 14 stoljeća, već poručuje i drugim narodima da se mi nećemo odricati ove zemlje. To je poruka i međunarodnoj zajednici da BiH neće biti samo objekti regionalnih i globalnih interesa, već da će preuzeti odgovornost i dati svoj doprinos.

Iako ste najavili kako nećete komentirati nastupe i kampanju svojih protukandidata, možete li ipak kazati u kome vidite najljućeg suparnika?

Releventne ankete pokazuju da imam snažnu potporu birača, ali je od toga još važniji dojam koji stječemo u susretima s ljudima u svim krajevima BiH. Na promociji svoje kandidature u Mostaru jasno sam kazao kako ću voditi pozitivnu kampanju te da se neću personalno doticati svojih protukandidata. A što se tiče priča kolike su čije šanse, pored anketa, raspoloženje ljudi je izvanredno, tako da sam u Odžaku poručio svojim kandidatima da se ne povlače, nego da izađemo zajedno i javno se sučelimo s argumentima, osobnim kredibilitetom, vizijom i temeljnim porukama. Omogućimo biračima da se na temelju toga odluče kome će dati svoj glas. Dijalog i argumenti najviše nedostaju ovoj zemlji. Dakle pozivam ih na sučeljavanje pred javnošću. Istodobno, uvjeren sam kako će podrška koju imam svakim danom biti sve veća. Način vođenja moje kampanje pokazuje kako je budućnost zemlje u preuzimanju odgovornosti, a ne ostajanju u stereotipima.

Mislite li da zbog rasipanja hrvatskih glasova ponoviti situacija iz 2006. kada je u Predsjedništvo BiH ušao Željko Komšić?

Da se ja nisam kandidirao 15. lipnja mislim da bi Željko Komšić već sada mogao otvoriti šampanjac i slaviti pobjedu. Moja kandidatura koja je uslijedila posljednja nakon što su ostale stranke izašle sa svojim kandidatima ne pristajući na dogovor rezultat je osobne odgovornosti, ali i potpore koalicije koju sam imao. Jasno je da će se u završnici voditi bitka između gospodina Komšića i mene, ali kada su u pitanju rezultati i ciljevi, onaj glavni je cilj mora rezultirati nužnim ustavnim promjenama. Jasno je kako SDP po drugi put kao nominalno multietnička stranka kandidira isključivo kandidata za mjesto koje pripada Hrvatima, čime svoje stranačke interese stavlja iznad državnih. Interes države je da dođe do balansa u raspodjelu funkcija između tri naroda. Stoga će prvi korak će biti način definiranja izbora članova Predsjedništva posredno u Parlamentu BiH pri čemu će se osigurati legitimnost izbora hrvatskog člana Predsjedništva, ali otkloniti i diskriminacijske odredbe prema manjinama.

Spomenuli ste jedan od prioriteta. Ukoliko osvojite mjesto hrvatskog člana Predsjedništva koji su prvi prioriteti na kojima ćete raditi?

Drugi prioritet je izjednačiti poziciju Hrvata u procesu odlučivanja, a treba poći od državnog Parlamenta, jer u ovom trenutku Srbi imaju dvostruki veto, u oba doma, kao i Bošnjaci. Jedino Hrvati ne mogu utjecati niti na jednu odluku od vitalnog interesa,

To je temeljni razlog zbog kojih nismo prihvatili ustavne promjene, jer bi se njima legaliziralo postojeće stanje. Stoga jasno je kako svaki pokušaj ustavne reforme mora početi od izjednačavanja sva tri naroda u procesu odlučivanja. Naravno ova država treba jače institucije, jači kapacitet kako bi mogla pratiti europski put, te dobiti ingerencije, ne samo za ovaj put, već i za pokretanje resursa. Drugi strateški pristup je decentralizacija, pogotovo na načelima Kreševske deklaracije, koja govori o otklonu od dvoentitetske podjele. Ako može jedna Njemačka kao jednonacionalna država biti federalno uređena, pri čemu postoji podjela nadležnosti pokrajina i savezne razine, ali i stalna utakmica u tome, zašto ne bi BiH kao višenacionalna država. Samo se Bosni i Hercegovini ne dopšuta pravo na demokratski ustav, a mi nikada na to nećemo pristati. BiH mora imati demokratski ustav koji će jamčiti ista prava za narode i građane, uz decentralizirano strukturu koja će biti upravljiva.

Najavili ste temu ustavnim promjena. No, bojite li se da će BiH zbog konstituiranja vlasti ponovno izgubiti vrijeme za ovu neophodnu reformu, odnosno jeli moguće da se ovaj posao započne odmah nakon izbora?

Formiranje vlasti će ovisiti o rezultatima, ali je činjenica da nema prostora za daljnje odugovlačenje. Gospodarski, financijski i socijalni problemi toliko su narasli da ne dopuštaju nikakvu odgodu, a to će rezultirati pritiskom javnosti, ali i pritiskom izvana. Vjerujem da će, prvenstveno u Predsjedništvu BiH nakon 3. listopada doći do ključnih promjena, pri čemu računam na svoj doprinos. Predsjedništvo, naime, može i mora pokrenuti taj proces, ono imenuje mandatara Vijeća ministara, te osigurava dnevni dogovor stranaka koje mogu preuzeti odgovornost, a nakon toga započeti posao oko ustavnih promjena koje se ne mogu dalje odgađati.

Međutim, ne želimo samo mi u BiH promjene, prema provjerenim informacijama iz EU-a se sprema konzistentan plan koji bi uz pomoć SAD-a trebao značiti mnogo odgovorniji pristup. Ovako više ne ide u BiH, ne može se tolerirati neracionalno trošenje vremena. Uz takav pritisak, pa i onaj motivirajući, računam da ćemo idući mandat napraviti pomak. Preduvjet je da na vlast dođu ljudi koji se neće samo baviti konfrontacijama, kao do sada. Trebamo pozitivne inicijative, trebamo se javno uvažavati kao predstavnici naroda. Trebamo respektirati naše nacionalne, vjerske i druge identitete i ne praviti od toga prostor nestabilnosti već prostor poželjan za život.

Ipak, jasno je kako posljednji prijedlog EU-a nije sadržavao odredbe koje bi uvažavale legitimne zahtjeve hrvatskih predstavnika o nužnoj ravnopravnosti na svim razinama vlasti. Mislite li da će se greška ponoviti, ili će ovaj put biti drugačije?

Na lanjskim smo pregovorima imali aktivnu ulogu nudeći rješenja. Jasno smo stavili do znanja ponuđeni paket ustavnih promjena ne održava ni ono što treba BiH, niti ono što Hrvati zahtijevaju. Ipak sazrijeva svijest da bez uvažavanja legitimnih hrvatskih zahtjeva neće biti moguće doći do dvotrećinske većine, pogotovo što naši zahtjevi nikoga drugog ne dovode u pitanje, već otvaraju prostora za korak dalje. Osim jačanja institucija, računamo i na novi administrativno-teritorijalni ustroj bez kojeg nema trajne stabilnosti. Do tada se mora promijeniti način odlučivanja, ne samo na državnoj razini, već i u vladama entiteta, kako bi za svaku odluku bila potrebna jedna trećina ministara iz reda svakog od naroda.

dnevni list