Zašto se svijet divi Hercegovini, a neki “naši” je ismijavaju

Najpopularniji turistički portal na svijetu Lonely Planet na popisu deset europskih destinacija preporučio je turistima Hercegovinu kao četvrto mjesto koje treba posjetiti.

Uz nju se našla i Istra. Istodobno s ovom viješću, američki turistički časopis Conde Nast Traveller vodopad Kravicu kod Ljubuškog uvrstio je među 20 najljepših mjesta u Europi. A britanski časopis Independent, američki portal Matador Network te portal Cheapism preporučili su Mostar kao najbolju destinaciju koju treba posjetiti. Tako se još jednom pokazalo kako taj dio BiH više prepoznaje svijet nego oni sami u svom okružju. Štoviše, Hercegovina je, nekako "zahvaljujući" stereotipima, nerijetko izvrgavana ruglu, etiketirana bijelim čarapama, mobitelom i Mercedesom.

No, Hercegovina je zemlja svjetla, sunca, ljutog krša, plodnih polja, vinograda, duhana... I prekrasnoga plavog neba. "Sve to ima zemlja ta", napisao je pjesnik. Ima more (Neum) i visoke planine. Nekoliko ih je viših od 2000 metara - Volujak, Prenj, Čvrsnica, Vran. Jedinstvena močvara Hutovo blato bogat je rezervat od 200 vrsta ptica. Planinska jezera Blidinjsko, Ramsko, Boračko i Jablaničko ukras su pitomih planinskih krajolika. Spilja Vjetrenica kod Ravnog s desetak kilometara podzemnih hodnika ostavlja bez daha. Ovom regijom teku Neretva, Lištica, Trebišnjica, Rama, Bregava... Ponornica Tihaljina kroz svoj tok čak devet puta mijenja ime. Turiste privlače Počitelj i drugi stari gradovi, a hodočasnici, pak, hrle u Međugorje, gdje se na današnji dan prije 38 godina, po izjavama vidjelaca, ukazala Gospa. Prema tvrdnjama meksičkog arheologa Salinasa Pricea, u Gabeli kod Čapljine u antičkim vremenima bila je smještena Homerova Troja. Franjevačke galerije u Širokom Brijegu i Ljubuškom čuvaju umjetničko blago. Hercegovinu ukrašavaju i brojni vjerski objekti. Uz katoličke samostane u Mostaru, Humcu, Širokom Brijegu, Tomislavgradu, pravoslavne manastire u Žitomislićima i Trebinju, o multireligijskom bogatstvu svjedoče i Karađozbegova i Mehmed-pašina džamija u Mostaru te derviški samostan tzv. tekija u Blagaju.

Različitosti Hercegovinu čine istodobno i bogatijom i podjeljenijom. Njezin pravoslavni dio, istočna Hercegovina, oduvijek se vezao uz Srbiju i Crnu Goru, zapadna Hercegovina uz Hrvatsku, a sjeverni dio gdje žive muslimani Bošnjaci uz Bosnu. Od 10. stoljeća, kada se prvi put spominje, izrodila je brojne velikane. Tisuće njih učinile su još većim ovaj pitomi krš. Hercegovina su upravo ponajviše njezini uspješni gospodarstvenici, intelektualci, sportaši... Mnoge su države učinili bogatijima, mnoge su naselili, ali sebe nisu učinili siromašnijima niti su se raselili. Ako su se uspjeli očuvati kroz tešku i surovu povijest, mogu i sada.

Svjetski mediji prepoznali su ljepotu njihovih planina, dolina, jezera, rijeka, gradova... Ali, zemlja su ljudi. Budu li je napuštali, Hercegovina će polagano umirati u svojoj ljepoti. U njoj će ostajati samo spomenici koji više neće zanimati ni strane turiste.

VECERNJI LIST

Tagovi: Hercegovina
25.06.2019 u 08:19