Mostarac uzeo kredit da uzgaja smilje, a sad se hvata za glavu

Prosječni vijek trajanja je sedam godina, što je razdoblje u kojem biljka postiže optimalne prinose.

"Ljbilje" iz Ljubinja bavi se i uzgojem i otkupom smilja, kulture koja je trenutno najzastupljenija u Hercegovini. Smilje je uistinu biljka na čijem uzgoju se može zaraditi", mišljenje je i Slobodanke Dangubić, direktorica "Ljbilje" iz Ljubinja, vodeće kompanije u uzgoju i otkupu ljekovitog bilja, te proizvodnjom eteričnih ulja, sadnica i sjemena ljekovitog bilja.

Ipak, veliki broj uzgajivači smilja u Hercegovini za sada ne može reći da su ostvarili ono zbog čega su krenuli u taj posao.

"Očekivanja uzgajivača vjerojatno su bila i pomalo nerealna, olako se ulazilo u posao ne računajući na brojne troškove i bolesti koje su se pojavile i kasnije počele širiti. Bez obzira na to, uzgoj smilja je unosan posao i u smilje vrijedi uložiti. Problem s kojim su se ljetos suočili proizvođači smilja nastao je zbog neiskustva i nerealnih obećanja. Pojavila se poveća količina ulja na tržištu i došlo je do problema i nezadovoljstva", dodala je Dangubić.

Dangubićeva tvrdi da se slični problemi ne bi trebali javljati u budućnosti.

Jedan od uzgajivača smilja s područja Mostara ovu kulturu zasadio je prije skoro godinu, ali plodove svog mukotrpnog rada još nije naplatio.

Uložio je značajna sredstva, oko 10.000 KM za sadnice i zemljište, kao i kasnije za brojne kemikalije koje su potrebne smilju, ali kada je došlo vrijeme za prodaju, on nije uspio pronaći kupca zbog prljavih igara na tržištu. Uspio je doći do destilerije u Posušju u kojoj je proizveo ulje od smilje, koje do danas također nije uspio prodati.

"Kada sam se opredijelio za uzgoj smilja nisam mogao ni pretpostaviti da će se ovakve stvari događati i da za nas proizvođače niko neće mariti. Sreća je pa sam uspio proizvesti ulje jer bih da je propalo bilje, sav trud i sve ulaganje otišlo u nepovrat. Ovako makar imam nadu da ću prodati ulje", rekao nam je proizvođač koji nije želio da se otkrije njegovo ime.

Naš sugovornik uložio u posao sa smiljem oko 10.000 KM. Od zarade po svemu sudeći neće biti ništa, jer od kompletnog zasada, kako kaže dobio je oko tri litra ulja, s kojim bi, kada ga proda, trebao samo vratiti novac koji je uložio, piše fokus.ba

Otkupna cijena

Ove godine otkupna cijena smilja u Hercegovini drastično je oborena, iznosila je tek 3 KM. Otkupljivači su tvrdili da je to dobra cijena, te da su uzgajivači kalkulirali s čak i manjom, od 2,5 KM. No, veliki broj uzgajivača uhvatio se za glavu, jer su takvom otkupnom cijenom bili samo na gubitku. Mnogi od njih, kao i naš sugovornik nisu željeli dati svoje smilje u bescijenje, odnosno ispod 5 KM po kilogramu. Da stvar bude gore, neki su ga na kraju davali i za 2 KM po kilogramu.

Slično kao i s balvanima

"Na području Hercegovine kupuje se sve više destilerija, međutim moramo razdvojiti proizvodnju eteričnih ulja od proizvodnje proizvoda od ulja, poput sapuna. Na žalost, mi na neki način izvozimo balvan, a uvozimo skupocjeni namještaj od našeg drveta. To radimo i sa uljem. Prodajemo ga po cijeni od 1.500 do 3.000 eura, a proizvođač proizvoda od ulja zaradi čak i pola miliona KM po kilogramu ulja na proizvodima koje od njega napravi", objašnjavaju proizvođači smilja u Hercegovini.